Šesti sastanak Pododbora EU i Bosne i Hercegovine za transport, energetiku, okoliš i regionalni razvoj

Šesti sastanak Pododbora za transport, energetiku, okoliš i regionalni razvoj između EU i Bosne i Hercegovine održan je 20. maja 2021. Predstavnici iz Evropske komisije (Komisija) razgovarali su sa relevantnim vlastima Bosne i Hercegovine (BiH) o najnovijim događajima u tim oblastima. Sastankom su kopredsjedali ispred EU-a gđa Mary Teresa Moran (Generalna direkcija Evropske komisije za susjedstvo i pregovore o proširenju) i g. Mirza Hujić (Ministarstvo za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose BiH).

Komisija je pozdravila napredak koji je BiH postigla u nekim oblastima i ohrabrila zemlju da nastavi sa neophodnim reformama i razvojem cjelodržavnih sektorskih strategija i zakona. U svim sektorima, Komisija je podstakla BiH da razvija cjelodržavni usklađeni pristup.

Po pitanju okoliša, prioritet bi trebalo da bude provođenje Zelene agende za zapadni Balkan koji je usvojen u Sofiji u novembru 2021. Komisija je pozvala BiH da pojača napore za kretanje ka kružnoj, klimatski neutralnoj, resursno učinkovitoj i konkurentnoj ekonomiji. Ono što je ključno za to je hitno započeti provođenje cjelodržavne Strategije usklađivanja zakonodavstva o okolišu BiH na osnovu jedinstvenog integriranog plana za BiH i nastaviti sa kreiranjem cjelodržavne Strategije za zaštitu okoliša BiH. Od posebne je važnosti potpuno provođenje horizontalnog zakonodavstva (procjene uticaja na okoliš), i u međunarodnom kontekstu, te usklađivanje sa tekovinom Unije o upravljanju vodama i otpadom, borba protiv i praćenje zagađenja vazduha, kao i podsticanje biološke raznolikosti, a sve na način usklađen na nacionalnoj razini. Komisija je pozdravila činjenicu da je BiH pristupila Mehanizmu Unije za civilnu zaštitu (UCMP) u septembru 2022. Kao zemlja učesnica UCMP-a, BiH bi trebalo aktivno učestvovati u aktivnostima u okviru Mehanizma i ispunjavati svoje obaveze, uključujući ispunjavanje svih neophodnih preduslova za uspješno provođenje jedinstvenog evropskog broja za hitne slučajeve „112“.

Što se tiče klimatskih promjena, Komisija je pozvala BiH da prioritet dâ prenošenju Uredbe o upravljanju, kao i prenošenju zakonodavstva EU-a u pogledu praćenja, izvještavanja i verifikacije i Sistema EU-a za trgovanje emisijama. Pošto se BiH obavezala da dostigne klimatsku neutralnost do 2050. godine, Komisija ju je pozvala da provede usvojeni nacionalno utvrđeni doprinos, dodatno usklađen sa EU-ovim ciljem klimatske neutralnosti u sladu sa Pariškim sporazumom. Zemlja se mora fokusirati na postupni prestanak vađenja uglja kako bi nastavila sa dekarbonizacijom i prelaskom na zelenu ekonomiju. Također je od ogromne važnosti da BiH poveća svoje administrativne kapacitete u pogledu klimatskih mjera.

Po pitanju regionalnog razvoja, Komisija je još jedom naglasila potrebu za razvojem cjelodržavne Strategije regionalnog razvoja i borbom protiv rastuće neravnoteže između administrativnih nivoa. BiH mora osnažiti administrativne kapacitete u smislu programiranja, provođenja i ocjene fondova EU-a.

Što se tiče energetike, Komisija je prepoznala određene korake naprijed ali je ponovila da postoji veliki jaz između entiteta i njihovih energetskih okvira, što stvara složen i preusmjeravajući ustroj energetskog tržišta. Komisija je stoga pozvala BiH da nastavi sa razvojem integriranog Nacionalnog energetskog i klimatskog plana putem konsultacija sa svim relevantnim akterima. Ovo je posebno neodložno jer u toku sljedeće godine BiH preuzima predsjedavanje Energetskom zajednicom, te mora ispraviti sve definirane povrede pravne tekovine EU-a i Ugovora o Energetskoj zajednici.

Po pitanju transporta, Komisija je podstakla BiH da se više angažira u kontekstu Ugovora o Transportnoj zajednici, te ispuni obaveze sadržane u njemu. Komisija je ponovila potrebu za osnivanjem Agencije za sigurnost na putevima i potpunim provođenjem aktivnosti navedenih u regionalnom akcionom planu za sigurnost na putevima. Po pitanju željezničkog transporta, Komisija je prepoznala usvajanje nekoliko pravilnika u dva entiteta i podstakla BiH na napredak u reformama i modernizaciji željezničkog sektora putem prenošenja pravne tekovine Unije o željeznicama, uključujući Četvrti paket propisa za željeznice. Po pitanju vazdušnog transporta, Komisija je ponovila svoj zahtjev da Bosna i Hercegovina mora da se pozabavi trajnim problemom manjka osoblja u nadzornom tijelu za civilno vazduhoplovstvo, te posebno u okviru pružaoca usluga u vazdušnoj plovidbi, kako bi izbjegla rizik od problema nadzora sigurnosti.

 

Europa.ba