Predstavnici pravosudnih institucija, ministarstava unutrašnjih poslova i policijskih organa i udruženja novinara okupili su se u Banjoj Luci 4. i 5. aprila 2023. godine na Konferenciji „Osiguravanje sistematskog i institucionalnog praćenja slučajeva prijetnji i nasilja nad novinarima i medijskim radnicima“, u organizaciji Evropske unije u Bosni i Hercegovini u partnerstvu sa Misijom OSCE-a u BiH i Visokim sudskim i tužilačkim vijećem BiH.

Učesnici su razgovarali o praksama zaštite novinara i mehanizmima za evidentiranje broja napada kao koraka ka implementaciji Ključnog prioriteta 12. iz Mišljenja Evropske komisije iz 2019. godine po zahtjevu BiH za članstvo u EU. U Mišljenju se napominje da BiH treba osigurati garancije slobode izražavanja i medija i zaštitu novinara, uključujući i osiguravanje odgovarajućeg sudskog postupanja u slučajevima prijetnji i nasilja nad novinarima i medijskim radnicima.

Napomenuto je da je u posljednjem Izvještaju Evropske Komisije o BiH navedeno da još uvijek nedostaje službeno prikupljanje podataka u cijeloj zemlji o prijetnjama i napadima na novinare i medijske radnike. Štaviše, u Izvještaju je jasno navedeno da se od vlasti očekuje da brzo djeluju i pokažu nultu toleranciju prema prijetnjama ili napadima na medije, uključujući osiguravanje efikasnih policijskih istraga i sudskog gonjenja koji će dovesti do pravosnažnih presuda počiniocima.

Predstavnici pravosudnih i policijskih institucija sa različitih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini usaglasili su set preporuka u cilju unapređenja institucionalnog odgovora na slučajeve napada na novinare.

Predstavnici različitih tužilaštava izrazili su spremnost da razmotre načine za uspostavljanje kontakt tačaka zaduženih za sigurnost novinara i uspostavljanje sistema registracije i praćenja predmeta koji se tiču ugrožavanja sigurnosti novinara, kao i istraže načine za prioritetizaciju ovih slučajeva.

Konferencija je rezultirala i preporukama ministarstvima unutrašnjih poslova da vode statistiku napada na novinare i utvrde mehanizme saradnje sa udruženjima novinara i pojedinačnim novinarima. Preporuka je bila i da je potrebno unaprijediti senzibilitet policijskih i pravosudnih službenika u pogledu incidenata uključujući novinare, ali i da je potrebno podići svijest novinara i medijske zajednice o načinima kako osigurati institucionalni odgovor na prijetnje i napade na njih.

Također je napomenuto da VSTV treba dati preporuku sudovima i tužilaštvima da sistematski i dosljedno koriste postojeće opcije u svojim CMS i TCMS sistemima u pogledu evidentiranja predmeta koji se tiču novinara i medijskih radnika.

Paneli tokom konferencije su se osvrnuli i na najnovija dešavanja u vezi sa slobodom medija, posebno u Republici Srpskoj, koja uključuju usvajanje nacrta izmjena Krivičnog zakonika RS-a u pravcu ponovne kriminalizacije klevete, kao i na slučajeve pritisaka na novinare, uključujući nedostatak zaštite u pojedinačnim slučajevima. Stav EU je da bi predložene izmjene zakona u RS-u koje se tiču kriminalizacije klevete nametnule nepotrebna i nesrazmjerna ograničenja nezavisnim medijima i civilnom društvu, što bi rezultiralo zastrašujućim efektom na slobodu medija i slobodu izražavanja, te predstavljalo korak unazad na evropskom putu.