Zvaničnici Bosne i Hercegovine i Evropske unije sastali su se 30. marta 2023. godine u hibridnom formatu na šestom sastanku Pododbora za trgovinu, industriju, carine i oporezivanje, u skladu sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) između Evropske unije i Bosne i Hercegovine.[1]
Sastankom je u ime Bosne i Hercegovine kopredsjedavala Brankica Pandurević, pomoćnica ministra u Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, a u ime Evropske komisije Mary Teresa Moran, zamjenica šefa Odjeljenja pri Generalnoj direkciji za politiku susjedstva i pregovore o proširenju.
Na sastanku se razgovaralo o situaciji u ovim oblastima i razmijenjeni su detaljni trgovinski statistički podaci. Komisija je pozvala Bosnu i Hercegovinu da značajno intenzivira napore na jačanju institucionalnih i administrativnih kapaciteta, koordinacije i pravnog okvira u svim srodnim oblastima, te je podsjetila na važnost cjelodržavnih sektorskih strategija.
U pogledu trgovinskih pitanja, EU je konstatovala snažne znakove povećanja međuzavisnosti trgovine između BiH i EU, uprkos pandemiji Covid-19 i ruskoj vojnoj agresiji u Ukrajini. Preliminarni trgovinski statistički podaci ukazuju na snažan porast bilateralne trgovine u poređenju s 2021. godinom, pa čak i s pretpandemijskom 2019. godinom. EU je podsjetila Bosnu i Hercegovinu na važnost poštovanja odredbi SSP-a, kako bi nastavila ostvarivati koristi od poboljšanog pristupa tržištu EU i u tom cilju pozvala Bosnu i Hercegovinu da se suzdrži od uvođenja bilo kakvih novih, neopravdanih mjera kojima se ograničava trgovina. EU je pozvala Bosnu i Hercegovinu da uskladi zakonodavstvo o PDV-u i akcizama s pravnom stečevinom EU, posebno kada je riječ o akcizama na pivo. EU je takođe ohrabrila Bosnu i Hercegovinu da što prije finalizira pristupanje Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO) i da nastavi s provedbom Akcionog plana za zajedničko regionalno tržište 2021-2024, uključujući ratifikaciju tri sporazuma o mobilnosti s nedavnog Berlinskog samita u novembru 2022.
U oblasti slobodnog kretanja roba, EU je pozvala Bosnu i Hercegovinu da usvoji cjelodržavnu strategiju za infrastrukturu kvaliteta i da nastavi usklađivanje domaćeg zakonodavstva s evropskim standardima. U pogledu nadzora nad tržištem, administrativni kapaciteti predstavljaju kontinuirani problem za zemlju. EU je stoga pozvala Bosnu i Hercegovinu da na raspolaganje stavi resurse za provedbu ovih reformi, posebno u svjetlu povećanih očekivanja koja dolaze s kandidatskim statusom.
EU je konstatovala ograničen napredak u oblasti industrijske politike i naglasila potrebu za usaglašenim cjelodržavnim pristupom planiranju i provedbi industrijskih i politika o MSP. EU je posebno podstakla finalizaciju i usvajanje strateških smjernica za usklađivanje podrške malim i srednjim preduzećima i preduzetništvu. Pozvala je BiH da identifikuje razilaženja između strategija industrijske politike i akcionih planova na različitim nivoima vlasti, te da obezbijedi koordinaciju i uključivanje industrijskih preduzeća u formulisanje i implementaciju politika.
U oblasti oporezivanja i carina, EU i Bosna i Hercegovina su razgovarale o PDV-u, Carinskom zakoniku Unije, e-potpisu i međusobnoj administrativnoj saradnji. EU je pozvala na jačanje administrativnih kapaciteta i broja osoblja Uprave za indirektno oporezivanje. EU je takođe pozvala Bosnu i Hercegovinu da eliminiše sva administrativna opterećenja u oblasti elektronskog potpisa kako bi osigurala interoperabilnost i usklađen sistem na nivou cijele zemlje. Borba protiv carinskih prevara, posebno krijumčarenja duvana, i dalje je važna tema i za EU i za Bosnu i Hercegovinu. EU je stoga pozvala Bosnu i Hercegovinu da pristupi Protokolu SZO FCTC o uklanjanju nezakonite trgovine duvanskim proizvodima i da implementira sistem za praćenje i slijeđenje cigareta.
[1] SL L 164, 30.6.2015, str. 2–547, Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju