Kolumna Josepa Borrella, visokog predstavnika EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku / potpredsjednika EK: Godišnjica rata protiv Ukrajine: zajedničkim djelovanjem ka trijumfu međunarodnog prava

~ objavljeno u Oslobođenju, Nezavisnim novinama i Večernjem listu

Datum 24. februara 2022. zauvijek će ostati upamćen kao dan kada je Rusija započela brutalnu, ničim izazvanu i protivpravnu invaziju na Ukrajinu. To je bio i ostao primjer čiste agresije i jasnog kršenja Povelje UN-a. Ovaj rat nije „samo evropsko pitanje“, niti pitanje „Zapada protiv ostalih“. Ovo je pitanje o tome u kakvom svijetu želimo da živimo: niko nije bezbjedan u svijetu u kojem bi protivpravna upotreba sile od strane jedne nuklearne sile i stalne članice Vijeća sigurnosti bila na neki način „normalizovana“. Zato se međunarodno pravo ima primjenjivati ​​ svuda, kako bi svi bili zaštićeni od politike sile, ucjena i vojnih napada.

Godinu dana kasnije, postoji rizik da se ljudi naviknu na slike ratnih zločina i grozota koje gledaju jer su toliko brojne, u mjeri da naše riječi počinju da gube na značaju, jer ih toliko često moramo ponavljati. Toliko često da se umorimo i slabimo u odlučnosti jer vrijeme prolazi, a zadatak pred nama je težak.

A to ne smijemo dozvoliti. Jer Rusija svakim danom krši Povelju UN-a, stvarajući svojom imperijalističkom politikom opasan presedan za cijeli svijet. Rusija svakog dana ubija nevine Ukrajince, žene, muškarce i djecu, zasipajući granatama gradove i civilnu infrastrukturu. Rusija svakodnevno širi laži i izmišljotine.

Za Evropsku uniju i naše partnere ne postoji alternativa sem da nastavimo pravcem „trostruke strategije“ koja se sastoji od podrške Ukrajini, pritiska na Rusiju da zaustavi svoju protivpravnu agresiju i od pomoći ostatku svijeta da se nosi s posljedicama agresije.

To je ono što radimo već godinu dana i to uspješno. Usvojili smo nezapamćene sankcije, smanjili smo zavisnost od fosilnih goriva iz Rusije i, u bliskoj saradnji s ključnim partnerima, prepolovili prihode od energenata koje Kremlj dobija za finansiranje ove agresije. Zajedničkim djelovanjem smo također ublažili globalni domino efekat kroz smanjenje cijena hrane i energenata, djelimično zahvaljujući našim Koridorima solidarnosti i Crnomorskoj inicijativi za žito.

Nije dovoljno reći da želimo da Ukrajina bude u stanju da se brani. Naime, za to su joj potrebna sredstva. Iz tog razloga je EU, po prvi puta ikada, isporučila oružje zemlji koja je napadnuta. Štaviše, EU je sada lider u obezbjeđivanju vojnih obuka za ukrajinski kadar kako bi mogli da brane svoju zemlju. Nudimo i značajnu makrofinansijsku i humanitarnu pomoć za podršku ukrajinskom narodu. Odlučili smo i da pozitivno odgovorimo na zahtjev Ukrajine za pristupanje EU. Konačno, radimo i na tome da osiguramo odgovornost za ratne zločine koje je Rusija počinila.

Ukrajina je pokazala izuzetnu otpornost, dijelom zahvaljujući i ovoj podršci. A zahvaljujući globalnim sankcijama i međunarodnoj osudi ogromne većine država u Generalnoj skupštini UN, Rusija je postala izolovanija. Naš kolektivni cilj jeste i nastavit će da bude demokratska Ukrajina koja se izdiže, potiskujući osvajača, vraćajući puni suverenitet i time obnavljajući međunarodni pravni poredak.

Iznad svega, želimo mir u Ukrajini i to cjelovit i trajan mir u skladu sa Poveljom UN-a i međunarodnim pravom. Podrška Ukrajini i napori za mir idu ruku pod ruku.

Agresivni revizionizam Rusije i njeni širi destabilizujući potezi globalna su prijetnja koja pogađa Zapadni Balkan i zemlje Istočnog partnerstva. Vidjeli smo efekte ruske propagandne mašinerije koja nastoji da rasplamsa tekovine prošlosti i njene napore industrijskih razmjera u manipulaciji informacijama i stranom uplitanju. Zbog toga EU radi s partnerima, posebno s budućim državama članicama na suprotstavljanju ovim prijetnjama. Podrška slobodi medija i političkom pluralizmu je ključni dio ovog nastojanja. Povećavamo također i podršku naporima za rješavanje sukoba na Južnom Kavkazu.

U širem smislu, ruska invazija je još jednom u prvi plan istakla činjenicu da države i ljudi moraju biti slobodni da sami određuju svoju budućnost. EU je jasno stavila do znanja da smo spremni da odgovorimo na težnje naših partnera i integrišemo Zapadni Balkan, Ukrajinu, Moldaviju i Gruziju u našu Uniju, te naporno radimo da ovaj cilj postane stvarnost. To podrazumijeva zajednički rad na izgradnji otpornijih i inkluzivnijih društava i ekonomija, razvoju i zaštiti  naših demokratija i jačanju društvene kohezije.

Istorija i pravda su na strani Ukrajine. Ali da bismo ubrzali istoriju i postigli pravdu, moramo ojačati našu „trostruku strategiju“. Znamo da je ovo kolektivni zadatak. Zato EU računa na sve svoje partnere da djeluju u duhu zajedničke odgovornosti i solidarnosti: da osiguraju neuspjeh agresije i trijumf međunarodnog prava.

Europa.ba