Evropska komisija pokreće investicijski paket u vrijednosti od 3,2 milijarde eura za unapređenje održivog povezivanja na Zapadnom Balkanu

Evropska komisija je danas predstavila značajan investicijski paket od 3,2 milijarde eura za podršku 21 projektu povezivanja u oblasti transporta, digitalne tehnologije, klime i energije na Zapadnom Balkanu. Ovo je prvi veliki paket projekata u okviru ambicioznog Ekonomskog i investicijskog plana EU za Zapadni Balkan, koji je Komisija usvojila u oktobru 2020. godine. Projekti su osmišljeni tako da donesu konkretne koristi za svih šest partnera u regionu.

Tokom narednih godina, predviđeno je da će se Ekonomskim i investicijskim planom mobilizirati i do 30 milijardi eura investicija, kao kombinacija bespovratnih sredstava, preferencijalnih zajmova i garancija. Plan će pomoći da se smanji nesrazmjer u pogledu stepena razvoja između Evropske unije i ovog regiona i podržat će ekonomski oporavak nakon pandemije. Plan će također pomoći u realizaciji šire EU strategije Global Gateway, koja je pokrenuta u decembru 2021. godine.

Komesar EU za susjedstvo i proširenje Olivér Várhelyi rekao je: “Ovim velikim investicijskim paketom ubrzavamo realizaciju Ekonomskog i investicijskog plana za Zapadni Balkan na terenu. Utvrdili smo ove vodeće projekte u bliskoj saradnji s našim partnerima. Bolje i održivije veze u oblasti transporta, digitalne infrastrukture i obnovljive energije poboljšat će ekonomiju, podstaknuti zelenu i digitalnu tranziciju u regionu i pružiti niz prilika za ljude i preduzeća na Zapadnom Balkanu i širom EU. Ove investicije će takođe ubrzati i integraciju ovog regiona, u skladu s njegovom jasnom evropskom perspektivom.”

Današnji finansijski paket obuhvata 1,1 milijardu eura bespovratnih sredstava EU iz Instrumenta za pretpristupnu pomoć 2021-2027 (IPA III), dodatne bilateralne doprinose država članica EU i Norveške, te povoljne zajmove međunarodnih finansijskih institucija. Investicijski paket od 3,2 milijarde eura kanališe se kroz Investicijski okvir za zapadni Balkan (WBIF) – koji predstavlja multidonatorsku investicijsku platformu koju vodi EU i primarno finansijsko sredstvo za implementaciju Ekonomskog i investicijskog plana u oblastima javne infrastrukture i konkurentnosti privatnog sektora.

Projekti u okviru ovog prvog paketa obuhvataju sljedeće prioritetne sektore Plana:

  • Održivi transport: Izgradnja glavnih putnih i željezničkih veza[1] u regionu, uključujući Mediteranski koridor, Koridor istok-zapad i Koridor Rajna-Dunav te željeznički koridor između Skoplja u Sjevernoj Makedoniji i bugarske granice. Ovi projekti će unaprijediti regionalnu trgovinu, smanjiti vrijeme putovanja i potaknuti održivi ekonomski rast, donoseći velike koristi lokalnim građanima i preduzećima u regiji.
  • Čista energija: Razvoj obnovljivih izvora energije uz izgradnju solarnih elektrana i Transbalkanskog koridora za prijenos električne energije, koji će biti od ključnog značaja za uspješan prelazak na čistu energiju u regionu i doprinijet će postepenom ukidanju upotrebe uglja.
  • Životna sredina i klima: Izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, koja su neophodna za zelenu perspektivu regiona, i koja će pomoći u očuvanju zdravlja i dobrobiti ljudi na Zapadnom Balkanu.
  • Digitalna tehnologija: Razvoj ruralne širokopojasne infrastrukture kako bi se osigurao univerzalni pristup širom Zapadnog Balkana.
  • Humani razvoj: Izgradnja nove zgrade univerzitetske dječije bolnice kako bi se povećali njeni kapaciteti i uključile nove tehnologije dijagnostike i liječenja.

Implementacija će početi ubrzo nakon potpisivanja sporazuma sa međunarodnim finansijskim institucijama, a očekuje se tokom 2022. i 2023. godine.

 

Pozadina

Ekonomski i investicijski plan za Zapadni Balkan ima za cilj da podstakne dugoročni oporavak, ubrza zelenu i digitalnu tranziciju, kao i da poboljša regionalnu saradnju i konvergenciju sa EU. Za ovaj Plan dodijeljeno je do 9 milijardi eura grantova EU iz IPA III, čime će se mobilizirati dodatnih 20 milijardi eura investicija.

Investicijski okvir za Zapadni Balkan (WBIF) je zajednička finansijska platforma Evropske komisije, finansijskih organizacija, država članica EU i Norveške s ciljem unapređenja saradnje u ulaganjima iz javnog i privatnog sektora za društveno-ekonomski razvoj regiona kao i s ciljem doprinošenja evropskim integracijama Zapadnog Balkana. WBIF je primarno finansijsko sredstvo za implementaciju ambicioznog Ekonomskog i investicijskog plana EU za prioritetne politike i glavne investicijske inicijative Zapadnog Balkana.

Global Gateway predstavlja doprinos EU u smanjenju globalnog investicijskog nesrazmjera u cijelom svijetu radi podrške održivom razvoju. Ovom strategijom EU pojačava svoju ponudu svojim partnerima putem velikih ulaganja u razvoj infrastrukture širom svijeta. Tokom narednih sedam godina, EU i njene države članice mobilizirat će i do 300 milijardi eura javnih i privatnih investicija u digitalni, klimatski i energetski, transportni, zdravstveni, obrazovni i istraživački sektor. Global Gateway će realizirati održive i visokokvalitetne projekte, uzimajući u obzir potrebe partnerskih zemalja i osiguravajući trajne koristi za lokalne zajednice.

 

[1] Danas najavljeni paket obuhvata investicione projekte koje je podnijela Bosna i Hercegovina, od kojih su dva na teritoriji Republike Srpske vezano za putne i željezničke veze na Koridoru Vc. Komisija namjerava potpisati odgovarajuće ugovore o doprinosu za ove dvije investicije, u vrijednosti od 600 miliona eura, tek nakon povratka u puno funkcioniranje državnih institucija.

 

Za više informacija pogledati sljedeće:

Europa.ba