Zaustavimo nasilje nad ženama: izjava Europske komisije i visokog predstavnika

Uoči Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama 25. novembra, Europska komisija i visoki predstavnik i potpredsjednik Komisije Josep Borrell objavili su sljedeću izjavu:

„Nasilje nad ženama i djevojkama je sveprisutni oblik kršenja ljudskih prava. U Europi, svaka treća žena u dobi od 15 ili više godina navodi da je doživjela neki oblik fizičkog ili seksualnog nasilja. Jedna od deset žena navodi da je bila žrtva nekog oblika seksualnog nasilja, a jedna od 20 je silovana. Nešto više od jedne od pet žena pretrpjelo je fizičko ili seksualno nasilje od sadašnjeg ili ranijeg partnera, dok se 43% žena suočilo s nekim od oblika psihičkog zlostavljanja ili kontrolirajućeg ponašanja u vezi.

Nasilje u porodici je i prije izbijanja COVID-19 predstavljalo svojevrsnu „pandemiju iz sjene“. Tokom pandemije COVID-19 povećao se broj slučajeva nasilja u porodici, što je pokazatelj da za mnoge žene i djevojke dom nije sigurno mjesto. Razmjere problema su i dalje alarmantne. Vizija za Europu u kojoj su žene i muškarci, djevojčice i dječaci, u svoj svojoj različitosti, oslobođeni nasilja i stereotipa te imaju priliku za napredak i vođstvo predstavlja temelj Strategije EU-a u oblasti rodne ravnopravnosti za period 2020. do 2025.  

Brzo se širi i nasilje na internetu na temelju spola. Sve žene se susreću s ovom relativno novom pojavom, premda one koje su vidljive u javnom životu, poput novinarki i političarki, nesrazmjerno često doživljavaju rodno uslovljeno cyber nasilje, što može utjecati na demokratsko donošenje odluka. Naime, ne usuđuju se izražavati političke stavove iz straha da ne postanu meta na internetu.

Tokom godine također smo svjedočili zabrinjavajućim događajima koji su predstavljali prijetnju ženama i djevojkama širom svijeta. Turske vlasti su se u martu odlučile povući iz Istanbulske konvencije, što je izazvalo odlučnu reakciju žena u Turskoj i izvan njenih granica, koje su se potom slile na ulice u znak protesta. Od juna, dešavanja u Afganistanu ugrožavaju prava afganistanskih žena i djevojaka, od kojih su mnoge i dalje ugrožene zbog svog rada, studija, aktivnosti i mišljenja. Nastavlja se korištenje seksualnog nasilja kao oružja rata i s njim povezana nekažnjivost u Tigrayu, Etiopiji i istočnoj Demokratskoj Republici Kongo (DRC), bez da se nazire kraj. I ovo je tek nekolicina primjera. Osuđujemo i pozivamo na prestanak nasilja nad ženama bilo gdje u svijetu, uključujući i u situacijama konflikta*.

Napredak je moguć i moramo zajednički nastaviti neumorno raditi kako bismo postigli više. Komisija će predložiti proširenje popisa krivičnih djela EU-a kako bi se obuhvatio govor mržnje i zločin iz mržnje, a što će omogućiti EU-u da kriminalizira rodno uslovljen govor mržnje i zločin iz mržnje. Također ćemo predložiti nove zakone za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici, zajedno s konkretnim mjerama za sprečavanje takvog nasilja, uključujući nasilje počinjeno na internetu, za zaštitu i podršku žrtvama, njihov bolji pristup pravdi i osiguranje bolje koordinacije između nadležnih tijela.

Nastavljamo s inicijativom EU-UN Spotlight koja je pomogla 650.000 žena i djevojaka širom svijeta te ih zaštitila ili spriječila nasilje nad njima, educirala 880.000 muškaraca i dječaka o pozitivnom maskulinitetu, nenasilnom rješavanju sukoba i roditeljstvu te doprinijela potpisivanju ili jačanju 84 nacionalna propisa i politike za borbu protiv rodno uslovljenog nasilja.

Intenziviramo naše djelovanje i pozivamo druge na kontinuiranu predanost i saradnju.

Učinimo Europu i ostatak svijeta sigurnima za sve žene i djevojke.“

Opće informacije

Nasilje nad ženama i djevojkama je širokorasprostranjen i razoran oblik kršenja ljudskih prava prisutan širom svijeta. Ova vrsta nasilja ostaje uglavnom neprijavljena zbog stigme i srama koji ga okružuju, te nedostatka povjerenja u vlasti. Rezultat toga je da brojni počinitelji ostaju na slobodi i nekažnjeni.

Komisija također planira predstaviti inicijativu pozivajući Vijeće da donese odluku o uključivanju zločina iz mržnje i govora mržnje na popis „krivičnih djela EU-a“ iz čl. 83 UFEU-a, čime bi se naknadno omogućilo Komisiji da predloži zakone koji se bave i onim specifičnim oblicima ozbiljnog nasilja nad ženama koji se mogu definisati kao mizogeni govor mržnje ili zločin iz mržnje.

Komisija nastavlja raditi na pristupanju EU-a Konvenciji Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici, odnosno Istanbulskoj konvenciji. Istanbulska konvencija je sveobuhvatan i snažan pravni instrument za sprečavanje i borbu protiv rodno uslovljenog nasilja i nasilja u porodici te zaštitu žrtava. U sklopu inicijative „Novi poticaj za europsku demokratiju“, Komisija planira pokrenuti novi zakonski prijedlog za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici. Inicijativa će imati isti cilj kao Istanbulska konvencija; osiguravanje da države članice EU-a imaju učinkovite mjere za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici.

Na međunarodnom planu, Akcioni plan za rodnu ravnopravnost i osnaživanje žena u vanjskim odnosima za period 2020. do 2025. (GAP III) pruža ambiciozan okvir vanjske politike za postizanje napretka u području rodne ravnopravnosti i osnaživanja žena, u skladu sa Strategijom EU-a o rodnoj ravnopravnosti. Okosnica je osiguravanje slobode od svih oblika rodno uslovljenog nasilja. EU nastavlja s naporima na suzbijanju seksualnog i rodno uslovljenog nasilja u cijelom svijetu, uključujući krhke, situacije sukoba i vanredne situacije, na primjer putem Spotlight Initiative, kao zajedničkog globalnog programa EU-a i UN-a za uklanjanje svih oblika nasilja nad ženama i djevojkama.

Europska komisija, Europska služba za vanjsko djelovanje i Vijeće EU osvijetlit će svoje zgrade u Bruxellesu narančastom bojom u četvrtak 25. novembra, u znak podrške borbi protiv nasilja nad ženama. Slike će biti dostupne na EbS-u.

Za više informacija

Brošura o djelovanju EU-a u borbi protiv nasilja nad ženama

Okončati rodno uslovljeno nasilje

Europa.ba