Zajednička izjava povodom Međunarodnog dana borbe protiv nekažnjavanja zločina nad novinarima

Uoči Međunarodnog dana borbe protiv nekažnjavanja zločina nad novinarima, koji se obilježava 2. novembra, visoki predstavnik/potpredsjednik Josep Borrell i potpredsjednica Věra Jourová dali su sljedeću izjavu:

„Prije nekoliko sedmica Maria Ressa i Dmitrij Muratov dobili su Nobelovu nagradu za mir za 2021. godinu u znak priznanja za napore u borbi za slobodu izražavanja. U svojim novinskim izvještajima razotkrivali su kršenja ljudskih prava, korupciju i zloupotrebu položaja, dovevši tako vlastite živote u opasnost.

Nažalost, širom svijeta, između ostalog i u EU, i dalje se utišavaju priče i glasovi mnogih nezavisnih novinara. Suočavaju se sa sve većim brojem prijetnji i napada, što u najtragičnijim slučajevima uključuje i atentate. Prema opservatoriji UNESCO-a, do sada je u 2021. godini ubijeno 44 novinara, a mnogo veći broj ih je doživio napade, maltretiranja ili protivpravna lišavanja slobode.

Nezavisni novinari štite slobodu izražavanja i garantuju pristup informacijama svim građanima. Oni doprinose temeljima demokratije i otvorenih društava. Bilo u zemlji ili širom svijeta, nekažnjavanje zločina nad novinarima mora prestati.

Posao treba početi kod kuće. Prva ikad objavljena Preporuka Državama članicama o bezbjednosti novinara predstavlja konkretan korak ka unapređenju položaja novinara i medijskih radnika unutar naše Unije. To uključuje pojačanu zaštitu novinara tokom demonstracija, veću sigurnost na internetu ili podršku novinarkama.

Mnoge inicijative preduzete radi bezbjednosti novinara unutar EU odraziće se na djelovanje EU širom svijeta.

Tokom 2021. godine, EU je nastavila podizati glas u situacijama kada su novinari ugroženi širom svijeta. Stotine novinara dobile su podršku putem alata EU branitelja ljudskih prava, a mnogi medijski poslenici iskoristili su pružene mogućnosti za stručno usavršavanje. Izdvajaju se veća sredstva za podršku nezavisnim medijima te za razvoj profesionalnih vještina novinara koji rade u teškim situacijama.

Podržavaćemo i štititi novinare gdje god da se nalaze. Nastavićemo podržavati slobodno i raznoliko medijsko okruženje, podržavati kolaborativno i prekogranično novinarstvo i boriti se protiv kršenja slobode medija. Nema demokratije bez slobode i pluralizma medija. Napad na medije je napad na demokratiju.“

KONTEKST

EU se još uvijek smatra jednim od najsigurnijih mjesta za novinare. Međutim, posljednjih godina raste broj prijetnji i napada na njih pri čemu su najtragičniji slučajevi bila ubistva novinara. U toku 2020. godine, napadnuto je 908 novinara i medijskih radnika u 23 zemlje članice EU. 175 novinara i medijskih radnika bili su žrtve napada ili incidenata za vrijeme protesta u EU. Digitalna i bezbjednost na internetu postala je predmet velike zabrinutosti novinara zbog podsticanja na mržnju i prijetnji fizičkim nasiljem preko interneta. Žene novinari su posebno podložne prijetnjama i napadima pri čemu je njih 73% izjavilo da su iskusile nasilje preko interneta na poslu.

Dana 16. septembra, Evropska komisija je izdala svoju prvu Preporuku o zaštiti, bezbjednosti i jačanju položaja novinara. Preporuka podrazumijeva niz konkretnih radnji, kao što su zajednički koordinacioni centri, usluge podrške žrtvama i mehanizmi ranog upozoravanja. Takođe predviđa i pojačan i efikasniji pristup krivičnom gonjenju, saradnju sa agencijama za provođenje zakona, mehanizme brzog odgovora, kao i ekonomsku i socijalnu zaštitu. Ona predlaže radnje za bolju zaštitu novinara za vrijeme protesta i demonstracija, obrađuje prijetnje putem interneta i kiberprijetnje i posebno skreće pažnju na prijetnje protiv novinarki. Njen cilj je osiguranje bezbjednijih uslova rada za sve medijske radnike, bez straha i zastrašivanja, kako online tako i offline.

Komisija radi na inicijativi koja se bavi uvredljivim tužbama podnesenim protiv novinara i boraca za prava da bi ih spriječili da informišu javnost i izvještavaju o pitanjima od javnog značaja (SLAPP). Komisija će 2022. predstaviti Evropski zakon o slobodi medija radi zaštite nezavisnosti i pluralizma medija.

Komisija je nedavno otvorila i novi poziv za prijedloge projekata o slobodi medija i istraživačkom novinarstvu, u iznosu od skoro 4 miliona eura sredstava EU. Ova inicijativa pružiće podršku dvjema akcijama: mehanizam odgovora širom Evrope za kršenje slobode štampe i medija, i sredstva za vanredne situacije za istraživačke novinare i medijske organizacije kako bi obezbijedila slobodu medija u EU.

EU djeluje širom svijeta kako bi doprinijela bezbjednosti i zaštiti novinara tako što osuđuje napade, kao što je navedeno u Akcionom planu EU za ljudska prava i demokratiju za period 2020-2024. EU pomaže osobama koje bivaju zastrašene i dobijaju prijetnje putem Unijinog mehanizma zaštite boraca za ljudska prava i pruža podršku medijskim inicijativama i apelima državnim vlastima da spriječe i osude takvo nasilje i preduzmu efikasne mjere za zaustavljanje nekažnjavanja. Delegacije EU širom svijeta prisustvuju sudskim slučajevima koji se tiču novinara i prate ih, pomažući u otkrivanju slučajeva koji zahtijevaju posebnu pažnju. U posljednjih godinu dana, EU je podržala preko 400 novinara sa bespovratnom pomoći u vanrednim situacijama, privremenim premještajem i podrškom njihovim medijskim kućama. U svim regionima provode se namjenski programi za podršku bezbjednosti nezavisnih medija i novinara kao što je „Odgovor na Covid-19 u Africi: zajedno ka pouzdanim informacijama“ ili program „Sigurni novinari“ (eng. Safejournalists) koji vode udruženja novinara zapadnog Balkana.