Uoči Svjetskog dana humanitarnog rada 2021. godine odajemo počast svim humanitarnim radnicima koji spašavaju živote i pomažu najugroženijima u krizama širom svijeta.
Nesebična predanost i napori humanitarnih i medicinskih radnika koji svakodnevno, često u teškim uslovima, nastoje ublažiti patnje miliona ljudi u stanju potrebe, postali su još značajniji od početka pandemije koronavirusa. Virus, međutim, nije najgora prijetnja s kojom se suočavaju. Nažalost, 108 humanitarnih radnika je izgubilo živote, a 125 je oteto tokom 2020. godine. U 2021. godini, do sada je zabilježeno 105 većih napada na humanitarne radnike.
Osuđujemo takve napade, a počinioci moraju odgovarati za učinjeno. Spašavanje života ne može nas koštati života – humanitarni radnici ne smiju biti meta. Pozdravljamo njihovu hrabrost i predanost i izražavamo saučešće porodicama, prijateljima i kolegama onih koji su izgubili živote pomažući drugima.
Ponavljamo naš poziv svim stranama u svim sukobima širom svijeta da poštuju međunarodno humanitarno pravo i da se suzdrže od napada na humanitarne radnike i civile, uključujući civilnu infrastrukturu. Također naglašavamo važnost punog poštivanja i pridržavanja međunarodno priznatih humanitarnih principa.
Dodatno pogoršan pandemijom koronavirusa i klimatskim promjenama, humanitarni odgovor suočava se s neviđenim izazovima. Sve je manje sredstava za finansiranje, dok su potrebe sve složenije. Istovremeno, isporuka pomoći je sve teža i opasnija. U tom svjetlu, Evropska komisija će osigurati humanitarna sredstva u iznosu od gotovo 11,5 milijardi eura za period 2021. do 2027. godine. Zajedno ćemo otvoriti put za budućnost Agende UN-a do 2030. godine, bez da iko bude izostavljen.
Nastavit ćemo podržavati one kojima je to najpotrebnije, koliko god je potrebno, u bliskoj saradnji s razvojnim partnerima na poboljšanju otpornosti ranjivog stanovništva i rješavanju njihovih potreba na sveobuhvatan način.
Opće informacije
Svjetski humanitarni dan obilježava godišnjicu bombardovanja sjedišta UN-a u Bagdadu, Irak 2003. godine, kada su živote izgubila 22 humanitarna radnika.
Pandemija koronavirusa povećala je broj onih kojima je potrebna humanitarna pomoć. Nadalje, civili u zonama sukoba rutinski se ubijaju ili ranjavaju u ciljanim ili neselektivnim napadima. Ujedinjeni narodi (UN) procjenjuju da će gotovo 235 miliona ljudi ili jedna od 33 osobe u svijetu trebati humanitarnu pomoć 2021. godine, što je povećanje od 40% u odnosu na 2020. (prije COVID-19) i gotovo trostruko u odnosu na 2014. godinu. Broj nasilno raseljenih osoba udvostručio se od 2010. godine, dosegavši 82,4 miliona do kraja 2020. Klimatske promjene dodatno pogoršavaju ranjivost ljudi na humanitarne krize. Osam najtežih kriza s hranom povezano je sa sukobima i klimatskim promjenama. EU, kao drugi najveći donator sistema UN -a, najveći dio svojih sredstava izdvaja za Svjetski program hrane (WFP), a slijede ga UNDP, UNICEF i UNHCR.
U 2020. humanitarna pomoć EU-a mobilizirala je gotovo 2,1 milijardu eura za operacije humanitarne pomoći u više od 80 zemalja svijeta, uključujući stanovništvo pogođeno sukobom u Siriji i izbjeglice u susjednim zemljama i regijama, kao i sve osobe pogođene sukobom u etiopskoj regiji Tigray i ugrožene pogođene prirodnim katastrofama širom svijeta.
Humanitarne akcije EU-a temelje se na četiri temeljna stuba:
1) Direktna podrška korisnicima: kontinuitet brige i pristup;
2) Direktna podrška zdravstvenim ustanovama: radovi na rehabilitaciji sigurnijih prostorija i distribucija sredstava za pomoć kod slučajeva ranjavanja vatrenim oružjem;
3) Podizanje svijesti i zalaganje za međunarodno humanitarno pravo: prikupljanje i dokumentovanje napada i traženje kontakta sa relevantnim akterima;
4) Izgradnja kapaciteta u cilju jačanja otpornosti zdravstvene zaštite.