Izjava visokog predstavnika/potpredsjednika Josepa Borrella i komesara Janeza Lenarčiča povodom Svjetskog humanitarnog dana 2021. godine

Uoči Svjetskog dana humanitarnog rada 2021. godine odajemo počast svim humanitarnim radnicima koji spašavaju živote i pomažu najugroženijima u krizama širom svijeta.

Nesebična predanost i napori humanitarnih i medicinskih radnika koji svakodnevno, često u teškim uslovima, nastoje ublažiti patnje miliona ljudi u stanju potrebe, postali su još značajniji od početka pandemije koronavirusa. Virus, međutim, nije najgora prijetnja s kojom se suočavaju. Nažalost, 108 humanitarnih radnika je izgubilo živote, a 125 je oteto tokom 2020. godine. U 2021. godini, do sada je zabilježeno 105 većih napada na humanitarne radnike.

Osuđujemo takve napade, a počinioci moraju odgovarati za učinjeno. Spašavanje života ne može nas koštati života – humanitarni radnici ne smiju biti meta. Pozdravljamo njihovu hrabrost i predanost i izražavamo saučešće porodicama, prijateljima i kolegama onih koji su izgubili živote pomažući drugima.

Ponavljamo naš poziv svim stranama u svim sukobima širom svijeta da poštuju međunarodno humanitarno pravo i da se suzdrže od napada na humanitarne radnike i civile, uključujući civilnu infrastrukturu. Također naglašavamo važnost punog poštivanja i pridržavanja međunarodno priznatih humanitarnih principa.

Dodatno pogoršan pandemijom koronavirusa i klimatskim promjenama, humanitarni odgovor suočava se s neviđenim izazovima. Sve je manje sredstava za finansiranje, dok su potrebe sve složenije. Istovremeno, isporuka pomoći je sve teža i opasnija. U tom svjetlu, Evropska komisija će osigurati humanitarna sredstva u iznosu od gotovo 11,5 milijardi eura za period 2021. do 2027. godine. Zajedno ćemo otvoriti put za budućnost Agende UN-a do 2030. godine, bez da iko bude izostavljen.

Nastavit ćemo podržavati one kojima je to najpotrebnije, koliko god je potrebno, u bliskoj saradnji s razvojnim partnerima na poboljšanju otpornosti ranjivog stanovništva i rješavanju njihovih potreba na sveobuhvatan način.

Opće informacije

Svjetski humanitarni dan obilježava godišnjicu bombardovanja sjedišta UN-a u Bagdadu, Irak 2003. godine, kada su živote izgubila 22 humanitarna radnika.

Pandemija koronavirusa povećala je broj onih kojima je potrebna humanitarna pomoć. Nadalje, civili u zonama sukoba rutinski se ubijaju ili ranjavaju u ciljanim ili neselektivnim napadima. Ujedinjeni narodi (UN) procjenjuju da će gotovo 235 miliona ljudi ili jedna od 33 osobe u svijetu trebati humanitarnu pomoć 2021. godine, što je povećanje od 40% u odnosu na 2020. (prije COVID-19) i gotovo trostruko u odnosu na 2014. godinu. Broj nasilno raseljenih osoba udvostručio se od 2010. godine, dosegavši ​​82,4 miliona do kraja 2020. Klimatske promjene dodatno pogoršavaju ranjivost ljudi na humanitarne krize. Osam najtežih kriza s hranom povezano je sa sukobima i klimatskim promjenama. EU, kao drugi najveći donator sistema UN -a, najveći dio svojih sredstava izdvaja za Svjetski program hrane (WFP), a slijede ga UNDP, UNICEF i UNHCR.

U 2020. humanitarna pomoć EU-a mobilizirala je gotovo 2,1 milijardu eura za operacije humanitarne pomoći u više od 80 zemalja svijeta, uključujući stanovništvo pogođeno sukobom u Siriji i izbjeglice u susjednim zemljama i regijama, kao i sve osobe pogođene sukobom u etiopskoj regiji Tigray i ugrožene pogođene prirodnim katastrofama širom svijeta.

Humanitarne akcije EU-a temelje se na četiri temeljna stuba:

1) Direktna podrška korisnicima: kontinuitet brige i pristup;

2) Direktna podrška zdravstvenim ustanovama: radovi na rehabilitaciji sigurnijih prostorija i distribucija sredstava za pomoć kod slučajeva ranjavanja vatrenim oružjem;

3) Podizanje svijesti i zalaganje za međunarodno humanitarno pravo: prikupljanje i dokumentovanje napada i traženje kontakta sa relevantnim akterima;

4) Izgradnja kapaciteta u cilju jačanja otpornosti zdravstvene zaštite.

Europa.ba