Blog visokog predstavnika i potpredsjednika – Prije 26 godina, u srcu Evrope ispisana je najmračnija stranica naše moderne historije. U julu 1995. godine u brdima oko Srebrenice namjerno je ubijeno preko 8.000 ljudi, uglavnom dječaka i muškaraca. Ovog vikenda na mezarju u Memorijalnom centru Srebrenica ukopano je još 19 žrtava. Moramo učiti iz onoga što se dogodilo, te je potrebno pomirenje da bismo krenuli naprijed.
Ta ubistva predstavljaju genocid, kako su utvrdili Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju 2004. i Međunarodni sud pravde 2006. godine. Međutim, u Bosni i Hercegovini i regiji još uvijek postoji tendencija poricanja genocida u Srebrenici. Naša je dužnost sjećati se Srebrenice i žrtava, odati počast i čuvati uspomene na one koji su ukopani i one koji se još uvijek vode kao nestali, te učiti iz onoga što se dogodilo i učiniti sve što je moguće da se to više ne ponovi.
„Mora se stati u kraj svakom pokušaju revizije historije, negiranja genocida i ratnih zločina ili veličanja ratnih zločinaca.“
Ponovno primjećujemo pokušaje revidiranja historije, negiranja genocida i ratnih zločina i veličanja ratnih zločinaca kojima se mora stati u kraj. Lideri iz cijele regije moraju odbaciti retorike mržnje i podjela te dati podršku pravdi, promovirati dijalog i saradnju. Pomirenje se najbolje postiže kroz izgradnju jačih i boljih društava u kojima prevladavaju pluralizam, pravda i ljudsko dostojanstvo. To je upravo ono što Evropska unija nudi Bosni i Hercegovini kroz evropski put i zbog čega promoviramo reforme, politički dijalog, ali prije svega pomirenje.
Pomirenje je strateško usmjerenje i svakodnevna aktivnost. Pomirenje u Bosni i Hercegovini postaje stvarnost kroz njegovanje dijaloga, pokretanje inicijativa u školama, na ulicama, u selima i gradovima. Pomirenje započinje s mladima. Mladi će oblikovati razvoj zemlje, oni imaju pravo na kvalitetan i inkluzivan obrazovni sistem i zaslužuju živjeti u mirnoj i pravednoj zemlji.
„Ogromna većina Bosanaca i Hercegovaca želi slijediti evropski put i evropsku ideju.“
Prošlog novembra bio sam u Sarajevu povodom obilježavanja 25. godišnjice Daytonskog mirovnog sporazuma. Posjetio sam Muzej ratnog djetinjstva i susreo se s prvacima pomirenja. Odavanje počasti žrtvama rata podsjeća nas kako je neophodno priznati historijske činjenice prošlosti da bismo iz njih učili i gradili budućnost. Odavanje počasti znači razumijevanje, zacjeljivanje i kretanje naprijed.
BiH može krenuti naprijed na svom evropskom putu. Prema nedavnim istraživanjima, više od 75 posto građana Bosne i Hercegovine to podržava jer shvataju transformirajuću snagu Evropske unije i snagu evropske ideje.
13. jula predsjedavat ću Vijećem za stabilizaciju i pridruživanje EU i Bosne i Hercegovine. To će biti naš prvi sastanak nakon tri godine. Radujem se našoj raspravi o trenutnim izazovima i budućim koracima u reformama potrebnim za postizanje učinkovitijeg upravljanja, jačanje vladavine zakona i oslobađanje privrednog potencijala. Razmotrit ćemo napredak u vezi s 14 ključnih prioriteta navedenih u Mišljenju Evropske komisije o zahtjevu BiH za pristupanje, uključujući osjetljive, ali nužne ustavne i izborne reforme.
„Historija Bosne i Hercegovine dio je zajedničke evropske historije.“
Pristupanje EU je proces koji zahtijeva odgovornost, vodstvo i viziju, ali i zajedničke napore cijelog društva. I dok se sjeća Srebrenice, Evropska unija ponovo naglašava svoju čvrstu opredijeljenost pružanju podrške Bosni i Hercegovini u prevladavanju naslijeđa prošlosti, suočavanju s činjenicama i usmjeravanju društava ka boljoj budućnosti. Historija Bosne i Hercegovine dio je zajedničke evropske historije, a budućnost zemlje i cijelog zapadnog Balkana leži u Evropskoj uniji.
