Peti sastanak pododbora EU i Bosne i Hercegovine za transport, energiju, okoliš i regionalni razvoj održan je 20. maja 2021. Predstavnici Evropske komisije (Komisija) razgovarali su sa relevantnim vlastima Bosne i Hercegovine o najnovijim dešavanjima u ovim oblastima. Sastankom su zajedno predsjedali ispred EU g. Detlev Boeing, koordinator za Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju i odjel za povezivanje za Albaniju i Bosnu i Hercegovinu pri Generalnom direktoratuza politiku susjedstva i pregovore o proširenju, te g. Mirza Hujić, pomoćnik ministra Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
Komisija je pozdravila napredak koji je Bosna i Hercegovina postigla u nekim oblastima i ohrabrila zemlju da nastavi neophodne reforme i razvoj cjelodržavnih sektorskih strategija i zakona.
Po pitanju transporta, Komisija je pozdravila to što je Bosna i Hercegovina usvojila Akcione planove Transportne zajednice o putevima, bezbjednosti na putevima, željeznicama i olakšavanju saobraćaja jer su to ključne stvari za Ekonomski i investicioni plan. Upravljanje bezbjednošću na putevima moralo bi se unaprijediti uspostavljanjem vodeće Agencije za bezbjednost na putevima. Za uspješnu reformu željeznica potrebno je potpuno nezavisno regulatorno tijelo, nezavisni organi za istraživanje i bezbjednost, sve na državnom nivou, kao i potpuno odvajanje upravitelja infrastrukture i željezničkih prevoznika u okviru ranijih željezničkih preduzeća. Nedovoljan broj osoblja u regulatornom tijelu za civilno vazduhoplovstvo, a posebno pružalaca usluga u vazdušnoj plovidbi mora se riješiti kako bi se izbjegao rizik od problema u vezi sa nadzorom bezbjednosti.
Po pitanju energije, Komisija je ponovila poziv da se nastavi sa provođenjem Okvirne energetske strategije u skladu sa Zelenim planom i Pariškim sporazumom o klimatskim promjenama. Zemlja još uvijek mora da se uskladi sa Trećim energetskim paketom na polju električne energije i plina što sprečava efikasnu integraciju u regionalna energetska tržišta. Komisija je podstakla Bosnu i Hercegovinu da nastavi sa ambicioznim Državnim energetskim i klimatskim planom sa jasnim opredjeljenjem za dekarbonizaciju i progresivno izbacivanje uglja u proizvodnji energije. Delegacije su razmijenile mišljenja o najnovijim dešavanjima u vezi sa planiranim skladištem radioaktivnog otpada i potrošenog nuklearnog goriva na lokaciji Trgovska gora na granici sa BiH.
Po pitanju okoliša, Bosna i Hercegovina je prihvatila Zeleni plan za zapadni Balkan na Samitu u Sofiji u novembru 2020. Obavezala se na ambiciozno djelovanje uključujući dekarbonizaciju i postizanje klimatske neutralnosti do 2050. Bosna i Hercegovina mora hitno početi da provodi državnu strategiju usklađivanja zakonodavstva o okolišu na osnovu jednog integrisanog plana za BiH i nastaviti da razvija državnu strategiju zaštite okoliša. Potpuno provođenje horizontalne legislative (procjene uticaja na okoliš), takođe u međunarodnom kontekstu, i usklađivanje sa evropskim propisima o upravljanju vodama i otpadom, praćenje i borba protiv zagađenja vazduha kao i podsticanje biološke raznolikosti, sve na usklađen način na području cijele zemlje, od velikog su značaja. Komisija je pozdravila usvajanje akcionog plana za provođenje preporuka iz pregleda sistema za civilnu zaštitu od strane ravnopravnih tijela u januaru 2021.
Što se tiče klimatskih promjena, Komisija je pozdravila činjenicu da je Bosna i Hercegovina bila među prvim zemljama koja je u aprilu 2021. dostavila svoj revidirani nacionalno utvrđeni doprinos u okviru Pariškog sporazuma. Međutim, mogla je biti ambicioznija. Zemlja se mora koncentrisati na postepeno smanjenje upotrebe uglja kako bi nastavila sa dekarbonizacijom i prelaskom na obnovljive izvore energije.
Po pitanju regionalnog razvoja, Komisija je ponovo naglasila potrebu za razvojem strategije regionalnog razvoja na državnom nivou i borbu protiv rastuće neuravnoteženosti između administrativnih nivoa. BiH mora unaprijediti administrativne kapacitete u smislu programiranja, provođenja i evaluacije sredstava EU.