Dana 15. aprila 2021. godine, održan je tehnički sastanak između Evropske komisije i Bosne i Hercegovine (BiH) kako bi se razgovaralo o situaciji na tržištu goveđeg i svinjskog mesa u BiH, kao i o odluci BiH iz 2020. godine o preferencijalnom tretmanu domaćih ponuđača u postupcima javnih nabavki.
Tokom sastanka, Komisija je naglasila da, na osnovu podataka o trgovinskoj razmjeni za period 2018. do 2020. godine, nisu mogli utvrditi niti jedan poremećaj za navedene proizvode na tržištu BiH, a koji bi mogao biti uzrokovan uvozom iz EU. Naprotiv, smanjen je izvoz svježeg goveđeg i svinjskog mesa iz EU u BiH u 2020. godini. Komisija konstatuje da Bosna i Hercegovina nije dostavila nikakve nove podatke koji bi ukazali na suprotno. Komisija smatra da uvođenje zaštitnih mjera ne bi bilo opravdano. U slučaju usvajanja mjera, Bosna i Hercegovina bi prekršila odredbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP). Stoga, Komisija poziva Bosnu i Hercegovinu da se suzdrži od mjera koje vode kršenju njenih međunarodnih obaveza iz SSP-a i narušavaju njen međunarodni kredibilitet.
Komisija je podsjetila da je ukupni rast trgovine je dobrodošao efekat bilo kojeg sporazuma o slobodnoj trgovini. Komisija naglašava da Bosna i Hercegovina trenutno ostvaruje koristi od dodatnih autonomnih trgovinskih mjera (skr. ATM) za određene poljoprivredne proizvode, uglavnom voće i povrće. Ove mjere su nedavno produžene do 2025. godine. Ukoliko Bosna i Hercegovina nastavi sa usvajanjem mjera kojima krši SSP, EU će razmotriti sva raspoloživa sredstva za uspostavljanje balansa u svom trgovinskom odnosu sa Bosnom i Hercegovinom.
Komisija je također primijetila socio-ekonomske posljedice COVID-19 pandemije na poljoprivrednike u Bosni i Hercegovini. Komisija je podsjetila na značajnu finansijsku pomoć EU izdvojenu za poljoprivredni sektor u Bosni i Hercegovini (35 miliona eura za period 2020. do 2024. godine), uključujući pomoć za oporavak of krize zbog COVIDa-19. Ohrabrila je Bosnu i Hercegovinu da na najbolji način iskoristi pomoć EU za modernizaciju poljoprivrednog sektora kao i pogodnosti otvorenog tržišta i procesa pristupanja EU u korist svojih poljoprivrednika i građana.
Sastanak je bio i prilika za diskusiju o odluci Vijeća ministara BiH iz maja 2020. godine o produženju važenja preferencijalnog tretmana domaćih ponuđača u postupcima javnih nabavki suprotno odredbama SSP-a. Komisija je pozvala Bosnu i Hercegovinu da prekine takav tretman domaćih ponuđača bez odlaganja kako bi se ponovo postigla usklađenost sa SSP-om u ovoj oblasti. Bh. vlasti su navele da mjera neće biti produžena nakon 1. juna 2021. godine.
Dodatne informacije:
Sastanak je organizovan nakon najava planova za uvođenje zaštitnih uvoznih carina na govedinu i svinjetinu u trajanju do dvije godine, na prijedlog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH upućen Vijeću ministara BiH. Ovaj tehnički sastanak ne predstavlja formalne konsultacije prema članu 30. Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP). Evropska komisija je više puta u posljednjih nekoliko mjeseci pozvala Bosnu i Hercegovinu da ne usvaja bilo kakve mjere bez prethodnih konsultacija koje traži SSP.
Jedan od glavnih ciljeva Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) između EU i Bosne i Hercegovine zaključenog 16. juna 2008. godine jeste „stvaranje nove klime za ekonomske odnose između njih i, prije svega, za razvoj trgovine i investicija, ključnih faktora za ekonomsko restrukturiranje i modernizaciju Bosne i Hercegovine“.
EU je najznačajniji trgovinski partner i najveći donator Bosne i Hercegovine, koji podržava napore zemlje da ispuni zahtjeve za pristupanje EU i da u potpunosti iskoristi pristup tržištu EU od oko 450 miliona potrošača. Trgovinske povlastice u okviru SSP-a uspostavljene su 2013. godine. Sporazum sa EU je izrazito pogodovao razvoju trgovine u BiH. Udio EU27 u ukupnom uvozu u BiH smanjio se sa 64% u 2008. na 61% u 2019. godini. Ukupni izvoz BiH u EU27 povećao se sa 69% u 2008. na 72% u 2019. Odnos izvoza/uvoza BiH sa EU27 povećan je sa 45,6% u 2008. na 69,7% u 2019. godini, dok se sa ostatkom svijeta poboljšao tek na 41,8% sa 36,3% u periodu od 2008. i 2019.
EU je nedavno također produžila svoje autonomne trgovinske mjere (ATM) za dodatnih pet godina do decembra 2025. godine za određene poljoprivredne proizvode (voće i povrće i vino) za Zapadni Balkan. Poboljšani pristup tržištu EU za ove proizvode u okviru autonomnih trgovinskih mjera uslovljen je time da se dotične zemlje suzdrže od uvođenja novih carina ili dažbina i ograničenja. Bosni i Hercegovini je već ranije bila suspendovano pravo korištenja autonomnih trgovinskih mjera u periodu između 2016. i 2017. godine.
EU također pruža važnu pomoć poljoprivrednom sektoru u Bosni i Hercegovini u okviru IPA2018, a koja trenutno iznosi 30 miliona eura za period 2020. do 2024, godine. Od toga, 15 miliona eura iz IPA2018 kroz eu4agri projekat namijenjena su kao bespovratna sredstva poljoprivrednicima i poljoprivredno-prehrambenim preduzećima, kao i ruralnom stanovništvu kao podrška njihovoj modernizaciji i poticanju ruralne privrede. Štaviše, kako bi pomogla oporavku sektora od posljedica pandemije COVID-19, EU je izdvojila dodatnih 5 miliona eura iz Posebne mjere IPA2020a projekat eu4agrirecovery, sa predviđenim trajanjem od januara 2021. do juna 2023. godine.
Što se tiče javnih nabavki, 29. maja 2020. godine Vijeće ministara BiH usvojilo je odluku da produži primjenu preferencijalnog tretmana domaćih kompanija u dodjeli javnih ugovora do 1. juna 2021. godine. Odlukom se krši član 74(4) SSP-a sa Bosnom i Hercegovinom, koji navodi da preferencijalni tretman domaćih ponuđača mora prestati najmanje pet godina nakon stupanja na snagu SSP-a, tj. do 1. juna 2020. godine. U nekoliko navrata, Komisija je pozivala vlasti BiH da povuku ovu odluku i ponovo postignu usklađenost sa SSP-om.