Porast nesrazmjera u vještinama u susjedstvu Evropske unije

Nova studija ETF-a „Promjena vještina za svijet promjena“ predstavlja preporuke za formulisanje odgovora na politike

  • Automatizacija, globalizacija, digitalni poremećaji i klimatske promjene transformišu industriju i tržišta rada na globalnom nivou, sa sve većim uticajem i u zemljama u tranziciji, navodi se u izvještaju koji je danas objavila Evropska fondacija za osposobljavanje (ETF).
  • Studija stavlja fokus na zemlje u susjedstvu Evropske unije: analizira potražnju za novim vještinama u svim zemljama i utvrđuje ključne aktivnosti za javna i privatna ulaganja u obrazovanje i osposobljavanje. Podrška se predviđa za sve radnike u suočavanju sa promjenama na tržištu rada.
  • Automatizacija, digitalizacija i porast djelovanja platforme zahtijevaju preoblikovanje sistema osposobljavanja kako bi se popunili nedostaci u vještinama. Dokazi iz zemalja obuhvaćenih studijom pokazuju da su inovativni pravni okviri i intervencije vlasti poželjni, a digitalna tranzicija može pomoći u prevladavanju polarizacije radnih mjesta.
  • Izvještaj je popraćen nizom studija usmjerenih na Izrael, Maroko i Tursku, a pokriva poljoprivredno-tehnološki, poljoprivredno-prehrambeni i automobilski sektor. Radnicima u svim zemljama je potrebno više transverzalnih vještina i multidisciplinarnih kompetencija. Poželjan je snažan sistem cjeloživotnog učenja, kao i bliže veze između stručnog osposobljavanja i privatnog sektora.

Torino, 24. februar 2021. – Evropska fondacija za osposobljavanje predstavila je danas novu studiju pod nazivom „Promjena vještina za svijet promjena“. Izvještaj pruža jedinstvenu perspektivu o potrebama za vještinama na novom tržištu rada u zemljama u tranziciji i zemljama u razvoju. Kao prvi izvještaj ove vrste, sa fokusom na region u evropskom susjedstvu, studija ističe zajedničke karakteristike u smislu novih potreba za vještinama i budućnosti rada u različitim zemljama.

Omogućavanje promjena na tržištima rada u zemljama u susjedstvu EU-a Studija predstavlja zbirku članaka istraživača iz ETF-a i zemalja kao što su Albanija, Armenija, Bosna i Hercegovina, Egipat, Gruzija, Izrael, Liban, Kosovo,[1] Moldavija, Crna Gora, Maroko, Sjeverna Makedonija, Srbija i Turska. Ukazuje da su radna mjesta u proizvodnji, građevinarstvu i poljoprivredi u najvećoj opasnosti od automatizacije i digitalizacije. Polarizacija poslova je trend koji se ponavlja, uz produbljivanje jaza između visokokvalifikovanih i niskokvalifikovanih radnika. Zemljama su potrebna ulaganja u digitalnu infrastrukturu i preoblikovanje obrazovnih sistema za konkurentnost na globalnom tržištu te prilagođavanje novim potrebama.

„Radnici su se tradicionalno selili tamo gdje su mogli naći poslodavca. Globalizacijom, poslodavci su dio svog posla prenijeli tamo gde su mogli naći radnu snagu. Sada, sve veći broj poslova odlazi onima sa odgovarajućim vještinama, bez obzira na lokaciju. Vještine postaju pokretačka snaga budućih tržišta rada“, istaknuo je Cesare Onestini, direktor ETF-a prilikom predstavljanja nalaza ove publikacije.

Kao što se navodi u izvještaju, 20% radnika u susjedstvu EU-a radi na poslovima za koje su prekvalifikovani, iako njihove vještine često ne odgovaraju potrebama poslodavaca. Vlasti i kompanije trebale bi podržati svoju radnu snagu u prilagođavanju i učenju kako biti spreman na promjene kroz dokvalifikaciju i prekvalifikaciju, tako da zemlje izbjegnu raslojavanje u dva sloja u kojima su neki radnici spremni za promjene, a drugi nisu. Studija daje preporuke o tome kako se boriti protiv ove neusklađenosti i kako prilagoditi pružanje vještina: osim restrukturiranog obrazovnog sistema, poželjne su djelotvorne usluge za tranziciju iz škole na posao, kao i usmjereniji razvoj vještina.

Izvještaji za Izrael, Maroko i Tursku

Uz izvještaj „Promjena vještina za svijet promjena“, ETF objavljuje tri studije slučaja za Izrael, Tursku i Maroko. Izvještaji ističu potrebu za bližom saradnjom između javnog i privatnog sektora; snažniju pažnju tehničkim, digitalnim i „soft“ vještinama i jača ulaganja u cjeloživotno učenje, s naglaskom na mlade i žene.

„Uspoređujući dešavanja u zemljama i uz sektorski pristup, s ovom studijom ETF je primijenio novu metodologiju koja uključuje upotrebu velikih podataka za procjenu nove potražnje za vještinama s obzirom na specifičnosti zemalja u ekonomskoj tranziciji. Rezultati nude novi uvid kreatorima politika da osmisle učinkovite odgovore na prekvalifikaciju i dokvalifikaciju radnika“, istakla je Anastasia Fetsi, vodeća stručnjakinja za razvoj ljudskog kapitala na ETF-u.

  • U Izraelu, inovativni poljoprivredno-tehnološki sektor, koji karakterizira primjena tehnologije u poljoprivredi (npr. napredno navodnjavanje, biotehnologija, robotika, upotreba velikih podataka i vještačka inteligencija) zahtijeva složeni skup vještina koje pokrivaju različite tehnologije i s njima povezane kompetencije.
  • U Maroku, poljoprivredno-prehrambeni sektor ostaje pod utjecajem tradicionalnih metoda, dok se uvode rješenja za preciznu poljoprivredu; nova radna mjesta se povećavaju, ali su potrebni specijalizirani stručnjaci.
  • U Turskoj je automobilski sektor dobro organizovan i sve inovativniji, s tim da tekuća automatizacija ima veliki utjecaj na taj sektor i zahtijevat će nove profile sa širim i detaljnijim vještinama (u obliku slova T), preusmjeravajući strukturu zanimanja na visoko kvalifikovane profile.

Opće informacije

Evropska fondacija za osposobljavanje je agencija EU-a koja podržava zemlje u susjedstvu Unije u reformi njihovog sistema obrazovanja, obuke i tržišta rada. Sarađuje s kreatorima politika i praktičarima kroz podršku reformama te promoviše pristupe zasnovane na dokazima, izmjene dokumenata, daje analize i potiče debatu kako bi se predvidjele potrebe za novim vještinama.

Dodatne informacije

  • Izvještaj: Promjena vještina za svijet promjena
  • Budućnost vještina u Izraelu – Sažetak
  • Budućnost vještina u Turskoj – Sažetak
  • Budućnost vještina u Maroku – Sažetak

 

[1] Navedena oznaka ne dovodi u pitanje stavove o statusu i u skladu je sa Rezolucijom Vijeća sigurnosti UN 1244/1999 i mišljenjem ICJ-a o proglašenju nezavisnosti Kosova.

Europa.ba