Peti sastanak Odbora za stabilizaciju i pridruživanje (SP) između Bosne i Hercegovine i Evropske unije održan je online 26. novembra 2020. godine u Sarajevu. Sastankom su kopredsjedavali Edin Dilberović, direktor Direkcije za evropske integracije i Michela Matuella, šefica Odjela za Albaniju i Bosnu i Hercegovinu u Generalnoj direkciji Evropske komisije za susjedstvo i pregovore o proširenju.
Odbor za stabilizaciju i pridruživanje se osvrnuo i na najvažnije događaje u protekloj godini u oblastima demokratije, temeljnih prava i reforme javne uprave (politički kriteriji), kao i na ekonomske kriterije. Na sastanku se razgovaralo i o približavanju Bosne i Hercegovine pravnoj stečevini EU u većini područja koja su obuhvaćena Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), poput trgovine, poljoprivrede i ribarstva, industrije i unutrašnjeg tržišta, inovacija i kulture, informacijskog društva, socijalne politike, transporta, energije, okoliša i klimatskih promjena. Razmatrano je i provođenje finansijske pomoći EU.
Od strane Evropske unije je konstatovano da je Bosna i Hercegovina postigla ograničen napredak u ispunjavanju ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije iz 2019. godine o zahtjevu BiH za članstvo u EU. Također je pozitivno naglašeno da su posljednjih mjeseci poduzeti pozitivni koraci u cilju rješavanja nekih od ključnih prioriteta iz Mišljenja, uključujući zakonodavne izmjene koje omogućavaju održavanje lokalnih izbora u Mostaru.
Dvije strane razgovarale su o tome da se očekuje veći napredak u reformama, posebno kada se radi o vladavini prava. Do usvajanja novog zakona o VSTV-u i zakona o sudovima BiH, Bosna i Hercegovina bi trebala brzo uvesti ciljane izmjene kako bi se osigurala efikasna provjera imovinskih kartona sudija, tužilaca i članova VSTV-a. Integritet i odgovornost su ključni za vraćanje povjerenja građana u pravosudni sistem, kao što je istaknuto na nedavnoj javnoj debati „Pravo na pravdu“ održanoj 24. novembra 2020. Afere u vezi sa nabavkama vezane za pandemiju COVID-19 također su pokazali hitnu potrebu za zakonodavstvom u oblasti javnih nabavki i sukoba interesa koje je u skladu sa evropskim standardima. Potrebno je ojačati i saradnju s Europolom i Frontexom. Što se tiče migracija, Bosna i Hercegovina treba hitno poduzeti mjere kako bi se izbjegla humanitarna kriza; EU je spremna da pruži podršku.
Delegacija EU je naglasila da Bosna i Hercegovina treba razviti zajednički akcioni plan socio-ekonomskih reformi; potrebna je puna koordinacija među rukovodiocima kako bi se dao odgovor na ekonomske posljedice pandemije COVID-19. EU je ponudila makrofinansijsku pomoć u vidu zajma od 250 miliona eura kako bi podržala strukturne reforme.
Delegacija EU je podsjetila da bi Bosna i Hercegovina trebala nastaviti poboljšavati svoju usklađenost sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU. Trebala bi nastaviti s regionalnom saradnjom obzirom na uspostavljanje zajedničkog regionalnog tržišta za Zapadni Balkan, kako je najavljeno na samitu u Sofiji u novembru 2020. godine, radi podsticanja ekonomskog rasta. Ova inicijativa također uključuje regionalni sporazum o putovanju sa ličnim kartama na Zapadnom Balkanu.
Delegacija EU naglasila je i da bi Bosna i Hercegovina trebala finalizirati pristupanje Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO) i povući mjere za preferencijalni tretman bh. ponuđača u javnim ugovorima, a koje nisu u skladu sa SSP-om. Trebalo bi ubrzati mjere za povezivanje i ulaganja u infrastrukturu, kao i usklađivanje s pravnom stečevinom EU o okolišu kako je predviđeno Zelenom agendom za Zapadni Balkan. Delegacija EU je još jednom naglasila svoju čvrstu opredijeljenost procesu evropskih integracija Bosne i Hercegovine, te potvrdila svoju podršku tehničkom i finansijskom pomoći, kako je istaknuto u Ekonomskom i investicijskom planu predstavljenom u oktobru 2020. godine.
Usaglašena je agenda sljedećeg ciklusa sastanaka pododbora na kojima će se detaljnije razgovarati o izazovima harmonizacije zakona i jačanju kapaciteta u svim oblastima iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.
