Izjava za štampu: 2. Pododbor za ekonomska i finansijska pitanja i statistiku SSP-a EU-BiH, Brisel, 14-15. novembar, 2017. godine

Predstavnici Evropske komisije i Bosne i Hercegovine (BiH) sastali su se 14-15. novembra, 2017. godine u Briselu na 2. sjednici Pododbora za ekonomska i finansijska pitanja i statistiku u okviru Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Sjednicom je za BiH ko-predsjedavala gđa Vera Letica, pomoćnica ministra finansija i trezora BiH. i gdin Uwe Stamm, iz Generalnog direktorata za ekonomske i finansijske poslove, te gdin Martin Schieder iz Generalnog direktorata za susjedstvo i pregovore o proširenju Evropske komisije. Tokom konstruktivnih razgovora, Evropska komisija i BiH razgovarali su o ekonomskoj i fiskalnoj situaciji zemlje i EU, kao i o napretku strukturalnih reformi u BiH.

Na sastanku je konstatovano da je ekonomija BiH počela pokazivati znake oporavka. Izvoz iz BiH se značajno povećao, za skoro 18% u trećem kvartalu 2017. u poređenju sa 2016. godinom. Industrijska proizvodnja pokazuje jak porast, kao i potrošnja potrošača. Kamatne stope za komercijalno i privatno kreditiranje su, iako još uvijek visoke u komparativnom smislu, na najnižem nivou od osnivanja Centralne banke BiH, te je potrošačko kreditiranje u porastu. Naplata indirektnih poreza se značajno povećala (10% u trećem kvartalu 2017.). Dug u odnosu na nivo BDP-a je na relativno niskom nivou.

Bez obzira na to, BiH se još uvijek suočava sa važnim izazovima, kao što su porast koji je niži od potencijalnog, visoka stopa nezaposlenosti, niska efikasnost javne uprave i model rasta sa previše naglaska na privatnoj potrošnji, koja se u velikoj mjeri finansira iz doznaka radnika. Javna ulaganja su preniska da bi se podržalo brže poboljšanje standarda života za građane ove države. Nažalost, nedostatak novog zakona o akcizama na gorivo, koji je uslov za mnoge važne infrastrukturne projekte u okviru Agende povezivanja EU, usporava javna ulaganja i umanjuje porast BDP-a.

BiH bi trebala povećati strukturalne reforme. Ključna je jaka, koordinisana i kontinuirana politička podrška za brzo provođenje prijeko potrebnih strukturnih reformi. Ekonomski i finansijski dijalog EU bi trebao da pomogne da se ubrza proces da zemlja nadoknadi propušteno i uskladi se sa kriterijumima za pristup EU. BiH bi trebala povećati svoja nastojanja kako bi se osiguralo učinkovito i puno provođenje Reformske agende.

Dok je rast proizvodnje stabilan, uz neka poboljšanja na tržištu rada, BiH se razvija ispod svojeg potencijala. Ključni razlozi za ovo su niska ulaganja, koja odražavaju slabo poslovno okruženje, i nedovoljna javna sredstva, koja su posvećena poboljšanju infrastrukture zemlje i kapitalnim dotacijama. Fragmentirano tržište, tržište rada koje slabo funkcioniše, slaba vladavina prava i nedovoljna usklađenost obrazovanja sa potrebama tržišta rada su i dalje prepreke brzom procesu nadoknađivanja propuštenog.

BiH bi trebala da osnaži finansijski sektor rješavanjem pitanja zajmova koji ne donose povrat, jačanjem nadgledanja bankarskog sektora i bankarskog regulatornog okvira. Postoji potreba za poboljšanjem kvaliteta fiskalnog upravljanja. BiH bi trebala povećati povoljnije uslove za porast ulaganja, kao i poboljšati namjenu društvene potrošnje.

Što se tiče Javne interne finansijske kontrole, BiH se ohrabruje da dalje definiše i provodi sistem rukovodne odgovornosti i da jača kapacitete interne revizije. Što se tiče Eksterne revizije, Evropska komisija podržava potrebu da se osigura funkcionalna i finansijska nezavisnost četiri institucije Državne revizije, u skladu sa međunarodnim standardima.

Na kraju, Komisija naglašava potrebu da se modernizuje statistički sistem BiH u cilju potpunog usklađivanja sa standardima EU i da se spoje i konsoliduju statistike na nižim nivoima putem grupe podataka za cijelu zemlju.

Europa.ba