Perspektive razvoja bh. poljoprivrede u procesu EU integracija, te podrška poljoprivrednim proizvođačima, teme su projekta Ureda specijalnog predstavnika Evropske unije u Bosni i Hercegovini (EUSR). U okviru ovog projekta, širom zemlje su se održavali forumi sa poljoprivrednicima, na kojima su pored predstavnika EU učestvovali domaći, regionalni I međunarodni eksperti iz oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja.
Domaćin foruma bio je šef Delegacije EU u BiH i specijalni predstavnik EU, ambasador Lars-Gunnar Wigemark, kome su se pridružili i predstavnici drugih zemalja u BiH, kao što je ambasador Velike Britanije Edward Ferguson, ambasadorica SR Njemačke Christiane Hohmann, ambasador Republike Hrvatske Ivan Del Vechio, ambasador Holandije Jurriaan Kraak i ambasador Poljske Andrzej Krawczyk.
EU ambasador Wigemark istakao je da Evropska unija pomaže BiH u procesu ispunjavanja evropskih standarda, ali je potrebno da i domaće vlasti urade svoj dio posla, pogotovo na donošenju strategije za cijelu zemlju u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja, koja će omogućiti pristup EU fondovima. „Stupanjem na snagu adaptiranog Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, od 1. februara 2017. godine proizvođači iz Bosne i Hercegovine ponovno mogu koristiti trgovinske povlastice (tzv. autonomne trgovinske mjere) za određene poljoprivredne proizvode, uključujući voće i povrće“, istakao je ambasador Wigemark.
Posjećenost forumima je bila izvanredna, poljoprivrednici su bili željni informacija o izazovima i prilikama koje donosi proces EU integracija. Kako navodi Aleksandar Milanović, inženjer poljoprivrede i jedan od eksperata na projektu, poljoprivrednike najviše zanima šta EU konkretno nudi. „Pridruživanje EU je prilika za razvoj bh. poljoprivrede koju naši proizvođači trebaju iskoristiti da bi modernizovali svoju proizvodnju i spremno dočekali članstvo Bosne i Hercegovine u Evropskoj uniji“, ističe Milanović.
U narednom periodu će najveća odgovornost biti na mljekarskom sektoru, koji mora biti podržan od strane institucija vlasti, smatra direktor mljekare „Meggle“ Kemal Hrnjić. „Institucije moraju podržati proizvođače mlijeka i promijeniti zakonodavstvo, ali i sami proizvođači moraju raditi na poboljšanju kvaliteta svog mlijeka i produktivnosti svoje proizvodnje. Ne trebamo razmišljati šta će biti kada uđemo u EU, jer će taj period sigurno biti malo duži, već trebamo iskoristiti pretpristupni period tokom kojeg se najviše može napraviti“, naglašava Hrnjić.
Problem niske produktivnosti, kao i slabe primjene novih znanja, tehnika i tehnologija u poljoprivrednoj proizvodnji rezultat su niskog stepena pripremljenosti bh. proizvođača. Zbog toga je tokom foruma bilo omogućeno savjetovanje poljoprivrednih proizvođača sa stručnjacima u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja, na temu boljeg organizovanja njihove proizvodnje, međusobnog povezivanja i drugih konkretnih pitanja.
Mitovi EU integracija
Regionalna ekspertica Ružica Gelo, koja je u procesu EU integracija u Hrvatskoj bila pregovarač za sektor poljoprivrede i sigurnost hrane, navodi da nakon stupanja na snagu adaptiranog SSP-a neće doći do većih promjena jer trgovina među zemljama regije uvijek ostaje najdominantnija. „Ja radije govorim o izvoznim mogućnostima, a ne uvoznim barijerama“, navodi Gelo, osvrćući se na tri mita koja prate EU integracije, a koja su se na primjeru Hrvatske pokazala kao netačna.
„Prvi je da će ulaskom u EU nestati svinjokolja, što se nije desilo, samo je promijenjen način na koji bi se životinja trebala usmrtiti. Drugi je da više neće peći rakija, što nije tačno, već je potrebno registovati proizvodnju ukoliko je rakija namijenjena prodaji. Posljednji mit kaže da će nestati sira i vrhnja na pijacama, a ono što se desilo jeste da su postavljeni frižideri na pijacama“, ističe ona.
Ovo su samo neki od primjera kako je neophodno standardizovati i urediti bh. poljoprivrednu proizvodnju, preradu i plasman proizvoda, da bi se zadovoljili zahtjevi EU o bezbjednosti hrane, što nije u interesu samo za potrošače iz EU nego i iz BiH.
