“Uvesti Zapadni Balkan u EU”: autorski tekst visoke predstavnice Federice Mogherini

Autorski tekst Federice Mogherini, visoke predstavnice EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i potpredsjednice Evropske komisije, izvorno objavljen u dnevnim novinama Dnevni avaz, Euroblic i Večernji list, 2. marta 2017. godine. 

Uvesti Zapadni Balkan u Evropsku uniju: to je zadatak naše, a ne naredne političke generacije. Balkan je dio Evrope, i uvijek je to bio: nijedna politička granica ne može promijeniti ovu geografsku, istorijsku i kulturnu stvarnost. Narodi na Balkanu su Evropljani: oni zaslužuju iste prilike, istu zaštitu i prava kao i svi drugi građani ovog kontinenta. Evropska unija neće biti cijela dok god ovaj region u srcu Evrope ne bude ujedinjen, kao dio naše zajednice.

Tokom protekle godine, zemlje „zapadnobalkanske šestorkeˮ i Evropska unija približile su se jedna drugoj. Mnogi od naših zajedničkih uspjeha bili su nezamislivi do samo par godina unazad.

Bosna i Hercegovina je iskoristila novu inicijativu Evropske unije: krenula je sa ključnim reformama i predala je zahtjev za članstvo u EU, prekidajući zastoj koji je ometao napredak zemlje na putu ka evropskim integracijama.
Dvije decenije nakon posljednjih ratova, ovaj region je više stabilan i demokratski nego ikada prije.

Ipak, regionalna stabilnost i rast i dalje su krhka postignuća. Političke prepirke često su imale primat nad ostvarivanjem interesa građana. Obećanja o boljim uslovima za život nije uvijek pratio stvarni i primjetni napredak. Složeno međunarodno okruženje, sa novim izazovima, sporim ekonomskim oporavkom i promjenjivom globalnom ravnotežom moći, dodatni je  pritisak na krhki region. Ponekad smo imali utisak da se ni sami mir ne može uzeti zdravo za gotovo.

Svi imamo isti interes da mir na Zapadnom Balkanu bude nepovratan, kao i da se ostvari društveni, ekonomski i demokratski napredak. Ako se to desi, napredak ka članstvu u Evropskoj uniji također će biti nepovratan. To je ključno koliko za Evropsku uniju toliko i za građane i lidere na Zapadnom Balkanu.

Da bi doprinijela ovim ciljevima, EU i njene države članice treba da stalno sarađuju sa svim prijestonicama u regionu. Zato ću ove sedmice posjetiti cijeli region Zapadnog Balkana, kako bih se sastala sa liderima i građanima u Podgorici, Sarajevu, Skoplju, Beogradu, Tirani i Prištini.

Željela sam da tokom ovog putovanja posjetim svih šest gradova, da to putovanje zaista bude regionalno. Svaka od zapadnobalkanske šestorke ima svoj identitet, svoje izazove i težnje. Ali je također jasno da saradnja, dijalog i pomirenje pozitivno utiču kako na svakodnevni život građana tako i na put ka članstvu u Evropskoj uniji u cijelom regionu.

Savladavanje zaostavštine prošlosti je posebno teško u Bosni i Hercegovini, te napori sviju stoga moraju biti nepokolebljivi.

Narednih dana posjetiću univerzitete i imat ću priliku saslušati probleme i nadanja balkanske omladine: njihova vizija je ključna za oblikovanje sadašnjosti i budućnosti, oslobođenih predrasuda i animoziteta iz prošlosti. Sastaću se sa svim vladama, obratiću se parlamentima tamo gdje nisam imala priliku da to uradim ranije: a parlament je centar svake demokratije, gdje kreatori politika moraju da pokažu odgovornost i da odgovore na potrebe građana.

Jer to je suština našeg zajedničkog posla. Reforme u svakoj od zemalja nisu važne zato što ih vlade ili Evropska unija žele, nego zato što one mogu značajno promijeniti živote toliko ljudi u ovom regionu.

Dinamika saradnje u Bosni i Hercegovini će biti ključna ne samo za napredak po pitanju zahtjeva za članstvo, već i da se zemlja osposobi da odgovori na potrebe građana.

Ubrzavanje ovih reformi je zadatak naše generacije. Ako želimo da ostvarimo vidljive i opipljive rezultate za naše građane i da poboljšamo kvalitet života ljudi, moramo da ojačamo našu saradnju danas, ne sutra. To je naša sopstvena odgovornost širom Evrope, kako unutar Evropske unije tako i na Zapadnom Balkanu.

Europa.ba