Strategija za agrarni sektor ključna za podršku Evropske unije

Forumi o perspektivama razvoja bh. poljoprivrede, koje organizuje Ured specijalnog predstavnika Evropske unije u Bosni i Hercegovini (EUSR), okupili su u Gradačcu i Doboju veliki broj poljoprivrednika, koji su od govornika dobili značajne informacije o načinima unapređenja njihove proizvodnje.

Glavni sagovornici na forumima bili su šef Delegacije EU i specijalni predstavnik EU u BiH, ambasador Lars-Gunnar Wigemark, kao i njegov zamjenik Khaldoun Sinno.

Ambasador Wigemark podsjetio je prisutne da je tokom proteklih 20 godina Evropska unija uložila gotovo 30 miliona evra u agrarni sektor BiH, s naglaskom da to nije kraj pomoći domaćoj poljoprivredi, te da EU želi još mnogo toga uraditi za BiH. „Da bi to bilo moguće potrebno je da se usvoji strategija za cijelu zemlju. Značajan dio posla je već urađen, sada je potrebna politička odluka da se ona i usvoji. Bez postojanja strategije ne može biti značajnije podrške“, istakao je Wigemark.

Zamjenik šefa Delegacije EU u BiH Khaldoun Sinno apelovao je na predstavnike svih nivoa vlasti da što prije postignu dogovor u vezi strategije, što bi Evropskoj uniji omogućilo da obezbjedi sredstva za ovaj sektor. Takođe se osvrnuo i na neophodnost boljeg organizovanja poljoprivrednih proizvođača. „Poljoprivrednici se moraju malo bolje organizovati. Jako je bitno da zajedno kažu šta im je potrebno i da tu poruku prenesu predstavnicima vlasti“, naveo je Sinno.

Danka Perović iz Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja Crne Gore govorila je o iskustvima Crne Gore u korištenju pretpristupnih fondova EU. „Korištenje fondova značilo je administraciji i proizvođačima da se pripreme za ono što slijedi kada pristupimo EU. Zahvaljujući saradnji sa Svjetskom bankom smo od 2011. godine raspisivali javne pozive, putem kojih su poljoprivrednici dobijali sredstva podrške. Ovo je veliki iskorak, mnogo njih je unaprijedilo svoja gazdinstva, proizvodnja je modernizovana i povećana“, navela je ona, dodajući da Crna Gora počinje sa zaštitom i brendiranjem domaćih proizvoda.

Iskustva iz susjedne Republike Hrvatske prisutnima je prenijela Ružica Gelo, koja je u procesu EU integracija u Hrvatskoj bila pregovarač za sektor poljoprivrede i sigurnost hrane.

„Najveće koristi koje smo dobili pristupanjem EU vezane su za finansijske aspekte poljoprivredne proizvodnje. Hrvatska je i prije pristupanja EU izdvajala značajna sredstva za poljoprivredu, ali su ta sredstva dramatično uvećana ulaskom u EU, pa nam je danas na raspolaganju oko 750 miliona evra godišnje. Ta sredstva se dijele kao podsticaji proizvođačima i razvoju ruralnog područja“, navela je Gelo.

Kao i na prethodnim forumima, prisutni su iskoristili priliku da domaće, regionalne i međunarodne stručnjake pitaju sve što ih zanima u vezi EU integracija, evropskih standarda koje moraju primjenjivati u svojoj proizvodnji, te na koji način da unaprijede svoje gazdinstvo.

Nakon foruma organizovani su informativno-edukativni sajmovi, na kojima su izlagali UNDP BiH, EU ProLocal, USAID/Sweden projekat FARMA II, Care International Balkans, Udruga poduzetnika i poslodavaca Žepče (UPIP), te Farmofit – Fabrika stočne hrane Rapić iz Gradiške.

Naredni, završni forum održava se završava 23. februara u Trebinju, a više informacija u vezi projekta možete pronaći na: http://archive.europa.ba/?page_id=47101

Europa.ba