Prvi sastanak pododbora SSP-a između EU i BiH za ekonomska i finansijska pitanja i statistiku , 25-26. januar 2017.

Saopštenje za medije povodom prvog sastanka Pododbora za ekonomska i finansijska pitanja i statistiku u okviru Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP)  između Evropske unije i Bosne i Hercegovine, 25-26. januar 2017.

Predstavnici Evropske komisije i Bosne i Herzegovine sastali su se u Sarajevu 25. i 26. januara 2017. povodom održavanja prvog sastanka Pododbora za ekonomska i finansijska pitanja i statistiku u okviru Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP).

Tokom konkstruktivne diskusije, Evropska komisija i vlasti Bosne i Hercegovine izvijestili su o ekonomskoj i fiskalnoj situaciji u zemlji, te se razgovaralo o sljedećim pitanjima:

  • U uvodnoj izjavi, Evropska komisija je navela koji su to ključni izazovi sa kojima se zemlja suočava, poput visoke stope nezaposlenosti i niske stope ulaganja, a koji su rezultat slabe poslovne klime. Komisija je takođe konstatovala da je došlo do pozitivnog rasta u privredi, uz neka poboljšanja na tržištu rada i stabilnost javnih finansija. Ipak, primijetila je i da je očigledno da se zemlja razvija ispod svojih potencijala i da su kontinuirane reformske mjere neophodne kako bi se životni standard stanovnika Bosne i Hercegovine značajnije poboljšao. Unapređenje efikasnosti javne uprave, povećanje javnih investicija i jačanje poslovnog okruženja istaknuti su kao neke od ključnih reformskih oblasti. Bolja koordinacija između svih aktera takođe je neophodna za uspješnu realizaciju reformi.
  • Povodom uslova vezanih za ispunjavanje ekonomskih kriterijuma za pristupanje EU, Evropska komisija je naglasila da je u pogledu prvog kriterijuma, kriterijuma funkcionalne tržišne ekonomije, aspekt “funkcionalnosti” od ključnog značaja. To znači da nije relevantno samo donošenje neophodnih zakonskih propisa nego je – još važnije – neophodna potpuna realizacija reformi i postojanje funkcionalnih institucija, što treba da potpomogne makroekonomsku stabilnost i efikasnu raspodjelu sredstava od strane tržišta koja dobro funkcionišu.
  • U pogledu Upravljanja javnim finansijama (PFM) i Javne interne finansijske kontrole (PIFC), Evropska komisija pozitivno je ocijenila usvajanje strategije PFM na državnom nivou i apelovala na Bosnu i Hercegovinu da objavi nacrt strategije na državnom nivou nakon konsolidacije sa entitetskim strategijama, a prije usvajanja. Komisija je takođe pozitivno ocijenila da je PIFC obuhvaćen Reformskom agendom, te da su osnovne pravne odredbe uspostavljene. Komisija je takođe istakla potrebu za jačim političkim vođstvom i podrškom od menadžmenta s vrha, potrebu za koordinacijom u okviru ministarstava finansija na svim nivoima, sa odjelom za reformu javne uprave i sekretarijatima vlada, te potrebu za dobro razvijenom koordinacijom sa postojećom reformom PFM-a i reformom javne uprave. Potrebno je uložiti napore da se obezbijedi odgovarajući broj zaposlenih. U oblasti eksterne revizije i dalje problem predstavlja nedostatak ustavnog uporišta finansijske i organizacione nezavisnosti vrhovnih institucija za reviziju.
  • Po pitanju statistike, Evropska komisija pozitivno je ocijenila završetak i objavljivanje popisa stanovništva, stanova i domaćinstava, što je važno dostignuće. Rezultati se sada mogu koristiti za dalji razvoj statističkih podataka. Komisija je pored toga istakla važnost daljeg unapređenja statističkog sistema zemlje u cilju potpunog ispunjenja standardâ EU, te naglasila potrebu sastavljanja i konsolidovanja statističkih podataka sa nižih nivoa u skupove podataka na nivou države. Uz to, Komisija je zaključila da postoji nesklad između ograničenih kapaciteta ureda za statistiku i sve veće potražnje za statističkim podacima u vrijeme kada BiH napreduje na putu ka članstvu u Evropskoj uniji.

Ova pitanja biće detaljno opisana u sljedećem Programu ekonomskih reformi Bosne i Hercegovine, koji će biti podnesen 1.2.2017. godine, a o kome će se razgovarati sa Evropskom komisijom i zemljama članicama EU.

Europa.ba