Uvaženi gospodine Zvizdić, predsjedavajući Vijeća ministara BiH, gospodine Singh, gospođo Daguda, drage kolege, dame i gospodo,

Funkcionalni dijalog s civilnim društvom i učešće građana u procesu donošenja javnih politika jeste važan element procesa europskih integracija.

Član 10. Lisabonskog ugovora precizira da se EU mora temeljiti na predstavničkoj demokratiji (uloga političkih stranaka) i participativnoj demokratiji (uloga civilnog društva), dok se članom 11. Ugovora institucije Europske unije obavezuju da održavaju dijalog s građanima i civilnim društvom.

U svojim zaključcima od 16. decembra 2014. godine, Europsko vijeće ističe da je „Jačanje funkcioniranja i nezavisnosti demokratskih institucija jeste od ključne važnosti i uključuje osiguravanje konstruktivnog, inkluzivnog i održivog dijaloga cijelog političkog spektra, posebno u parlamentu i sa civilnim društvom. U tom pogledu, potrebno je uložiti dodatne napore na stvaranju poticajnog okruženja za organizacije civilnog društva.“

Saopštenje Europske komisije od 29. juna 2005. o dijalogu civilnog društva između EU i zemalja kandidata za punopravno članstvo navodi da: „Sva buduća proširenja EU trebaju biti podržana snažnim, temeljitim i održivim dijalogom s civilnim društvom …“, dok saopštenje Europske komisije od 5. marta 2008. godine o jačanju europske perspektive Zapadnog Balkana napominje da je civilno društvo ključni element javnog života jednog demokratskog društva i da angažman u takvom dijalogu u procesu političkih, socijalnih i ekonomskih reformi unaprjeđuje proces demokratije i pomirenja na Zapadnom Balkanu.

Bosna i Hercegovina je ostvarila inicijalne korake na institucionalizaciji potrebnog dijaloga s civilnim društvom potpisivanjem Sporazuma o saradnji s većim brojem organizacija civilnog društva u aprilu 2007. godine. Nažalost, Sporazum nije implementiran.

Vijeće ministara je usvojilo Izmjene i dopune Poslovnika o konsultacijama na razini Bosne i Hercegovine u 2014. godini, što predstavlja pozitivan iskorak ka većoj uključenosti građana i civilnog društva u procese donošenja i izrade politika, uz poziv svim razinama vlasti u BiH da poduzmu slične korake u razvoju institucionalnih mehanizama saradnje s civilnim društvom. Osim toga, uspostavljanje referalnih mehanizama (interni mehanizmi saradnje na razini pojedinih institucija) za saradnju s civilnim društvom pri Ministarstvu sigurnosti, Ministarstvu pravde i Direkciji za europske integracije BiH jeste pozitivan korak ka snažnijem uključivanju civilnog društva u proces kreiranja politika.

No, to nije dovoljno. Potrebno je institucionalizirati dijalog između strana, kao što je urađeno u susjednim zemljama. Bosna i Hercegovina, na putu pridruživanja Europskoj uniji, treba uspostaviti institucionalni mehanizam za saradnju s civilnim društvom, kao i unaprijediti pravni okvir za stvaranje poticajnijeg okruženja za civilno društvo, posebno za unaprjeđenje transparentnosti u dodjeli javnih sredstava za organizacije civilnog društva.

Također se očekuje i od nižih razina vlasti, uključujući entitete, Brčko distrikt i kantone, da uspostave institucionalne mehanizme za saradnju s civilnim društvom, ali i unaprijede pravni okvir koji će osigurati poticajnije okruženje za razvoj civilnog društva.

Građani, i pojedinačno i putem organizacija civilnog društva, trebaju biti u poziciji da:

•    učestvuju u kreiranju politika i zakonodavnim procesima, te
•    pažljivo prate odgovarajuću provedbu postojećih pravila i propisa.

Građani to moraju moći ostvarivati putem izravnog učešća, a ne kao usamljeni glas, udaljen od svih dešavanja. Naravno, sa učešćem dolazi i odgovornost. Sa svoje strane, organizacije civilnog društva moraju pokazati da su predane a time i odgovorne u svojoj namjeri. Doista, njihov kredibilitet proizlazi iz njihove sposobnosti da odražavaju različita mišljenja različitih segmenata populacije.

U participativnoj demokratiji, uloga civilnog društva je od vitalne važnosti u pružanju alternativne perspektive, a povremeno i u popunjavanju praznina koje ostaju kod izabranih vlasti. Temeljne vrijednosti zemalja članica Europske unije uključuju sposobnost vlasti da uzmu u obzir i prihvate kritičke i utemeljene stavove civilnog društva.

EU je uložila oko 3 miliona eura u projekte čiji je cilj unapređenje saradnje između vladinog i nevladinog sektora u BiH kroz uspostavu institucionalnih mehanizama za saradnju s civilnim društvom.

Konkretan rezultat takve podrške je uspostavljanje internetske platforme za konsultacije civilnog društva na svim razinama vlasti, a koja bi uskoro trebala postati operativna.

EU će i dalje nastaviti da nudi kombinaciju političke i finansijske podrške kako bi se zadovoljili navedeni prioriteti, uz primjenu pristupa koji je više strateški, učinkovit i usmjeren na rezultate, a u cilju postizanja maksimalnog učinka uz ograničene ljudske i finansijske resurse na raspolaganju.

Europska komisija također razvija niz ciljeva, rezultata i pokazatelja za podršku EU civilnom društvu koja će omogućiti mjerenje napretka na razini države, kao i cijeloj regiji proširenja, uključujući i rodne perspektive. Sistem praćenja i evaluacije uključuje godišnji regionalni sastanak uz učešće OCD-a, kako bi analizirali stanje i napredak u ostvarivanju ciljeva. Navedeno također može poslužiti kao ulazni podatak za nacionalne godišnje izvještaje.

Nadam se da će ova konferencija dodatno potaknuti proces institucionalizacije dijaloga između vlasti i civilnog društva na svim razinama u Bosni i Hercegovini. Europska unija će uvijek biti tu da podrži ove pozitivne procese.

Hvala na pažnji.

Massimo Mina, voditelj Odjela za društveni razvoj, civilno društvo i prekograničnu saradnju pri Delegaciji Europske unije u BiH, je govorio na konferenciji “Zvono za promjene” koja je u organizaciji USAID Misije u BiH i Centra za promociju civilnog društva (CPCD) održana 2. februara 2016. godine u Parlamentarnoj skupštini BiH.