Govor Renza Daviddia, zamjenika šefa Delegacije, na 25. sesiji Igmanske inicijative „Dayton i region – 20 godina kasnije”

Uvaženi članovi Igmanske inicijative, vaše ekselencije, članovi parlamenata, drage kolege i prijatelji, hvala vam na pozivu za današnje obraćanje u osvrtu na europsku perspektivu Bosne i Hercegovine, dvadeset godina nakon Daytonskog mirovnog sporazuma.

Danas imamo priliku osvrnuti se unatrag i procijeniti napredak ostvaren u BiH od Daytona. No, jednako je važno što nam se nudi prilika da gledamo unaprijed. Tokom protekle dekade i više, put zemlje od Daytona do Bruxellesa jeste naš zajednički cilj. Kao što vam je većini i poznato, put je do sada bio težak, a cesta ispred nas nije niti ravna niti lagana, što naravno treba prepoznati, kao što treba i prepoznati da postoje određene prepreke koje nas čekaju na putu.

Međutim, vjerujemo da je odredište znano. Naša predanost članstvu Bosne i Hercegovine u Europskoj uniji je snažna, a članstvo u EU je cilj politika koji dijele svi političari u zemlji i, što je najvažnije, velika većina građana ove zemlje.

Nažalost, europski put BiH je već duži niz godina u zastoju. Najveći kamen spoticanja je bila provedba presude Sejdić-Finci, odnosno propust stranaka da usaglase ustavne promjene kojima će se osigurati jednaka prava onima koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici jednog od tri konstitutivna naroda u zemlji. Također smo bili svjedocima izostanka političke volje zbog čega je blokirano niz drugih pitanja ključnih za dalje europske integracije.

U međuvremenu, dok je Bosna stagnirala, njezini susjedi su dalje napredovali na svom europskom putu. Hrvatska se pridružila Uniji 2013. godine, dok je Srbija dobila status kandidata za EU u 2012. godini. Pregovori za članstvo sa Srbijom otvoreni su u januaru prošle godine.

Prepoznavajući hitnu potrebu da se Bosna vrati na europski put, Europsko vijeće je osmislilo novi pristup u decembru prošle godine. U svom odgovoru, institucije i politički lideri u BiH izrazili su svoje opredjeljenje za dalje reforme na putu BiH u EU u februaru, a Europska unija je u aprilu donijela odluku o stupanju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju na snagu, što je bio ključni trenutak za odnose između EU i Bosne i Hercegovine i vratio je zemlju čvrsto na put pristupanja EU.

Domaće vlasti su tokom ljeta usvojile ambicioznu Reformsku agendu, koja sadrži niz konkretnih socioekonomskih i drugih reformi koje će pokrenuti privredu i stvoriti nova radna mjesta i investicije. Provedba brojnih aspekata Reformske agende je u toku, a mi sada trebamo osigurati održivost postojećeg zamaha i intenzivirati napore.

Reforme su osmišljene kako bi osigurale da se zemlja u međuvremenu bavi i rješava najistaknutije socioekonomske probleme.

Istovremeno, ništa od ovog ne znači da je EU promijenila načela politike proširenja kako bi isti pogodovali BiH. Kriteriji za pristupanje EU ostaju neizmijenjeni i potrebno ih je ispuniti za eventualno članstvo u EU. Ono što se jeste promijenilo je da smo sada snažno usmjereni na reforme koje političari ne mogu olako odbaciti kao pitanja koja zadiru u „vitalne nacionalne interese“ njihove etničke skupine. Riječ je o ambicioznim strukturnim reformama koje se hitno potrebne kako bi se unaprijedile finansije u zemlji, privukle investicije i otvorila nova radna mjesta. Reforme se ne mogu tek tako odbaciti ili odbiti pozivanjem na uskopolitičke interese.

Naravno da smo svjesni da će biti potrebne suštinske reforme institucija u zemlji kako bi se omogućile bolje usluge građanima i zadovoljili zahtjevi europskih integracija. Mnogi smatraju da BiH treba ustavnu reformu prije nego se dogode stvarne promjene. Svi smo svjesni potrebe reforme složenih razina vlasti uspostavljenih Daytonom. Bosna i Hercegovina će zasigurno morati izmijeniti Ustav tokom procesa usklađivanja s propisima EU-a, baš kao i svaka druga zemlja u procesu pristupanja. Ali smatramo da su najpreča poboljšanja u oblasti privrede, javne uprave i vladavine prava, te je za njih i najvjerovatnije da će dobiti međustranački podršku.

Međutim, članstvo u EU porodici ne podrazumijeva samo usklađivanje s pravnom stečevinom, već i ekonomsko jačanje zemlje za članstvo kako bi se osiguralo da zemlja kandidat može u cijelosti koristiti pogodnosti pristupanja EU, što zahtijeva reforme koje unaprjeđuju poslovno okruženje, čineći investicije lakšim i profitabilnijim.

Zemlji je potrebna unutrašnja stabilnost i unutrašnja stabilnost u konačnici ovisi o spremnosti političara na saradnju i stvara stabilnu i plodnu klimu za investicije. Zabrinuti smo zbog određenih skorijih dešavanja. Nedavna odluka Vlade RS da obustavi saradnju s određenim pravosudnim i policijskim agencijama mogla bi ugroziti funkcioniranje pravosuđa i policije u BiH. Teško je zamisliti da zemlja koju karakterizira nestabilnost i problematično pravosuđe može napredovati i uspješno postati članica EU.

Iskreno sumnjam da su zemlji potrebne rasprave o referendumima ili polemiziranje između različitih političkih stranaka i razinama vlasti o tome ko je veći zaštitnik nacionalnih interesa. Ono što nam jeste potrebno je ekonomski rast, otvaranje radnih mjesta, ekonomske reforme, saradnja. A na političarima je da stvaraju klimu za to.

Bh. vlasti su utvrdile ambiciozan vremenski okvir za podnošenje aplikacije za članstvo. Jasno smo rekli da je potrebno ostvariti smisleni napredak na provedbi Reformske agende da bi se zahtjev za članstvo ocijenio kao vjerodostojan. Također je potreban napredak u prilagodbi trgovinskog dijela Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju te funkcioniranju koordinacijskog mehanizma koji osigurava uravnotežen i učinkovit proces donošenja odluka o pitanjima koja se odnose na proces integracija. Potrebno je da se podigne politička magla, a zemlja će morati pokazati da je u stanju da stoji na svojim nogama i napreduje. Iskreno želim sve pozvati da se pozabave predstojećim zadacima i ne gube zamah.

Buduće članstvo u EU je dostupno za BiH. Ali je potrebna ogromna količina rada kako bi se promijenio način na koji zemlja trenutačno funkcionira.

Proces pristupanja EU neće riješiti sve probleme u zemlji, ali vjerujemo da će zadržavanje zemlje u procesu pregovora o članstvu omogućiti reforme koje su neophodne za ekonomski rast, stabilnije i funkcionalnije institucije, te u konačnici, dugoročni mir i pomirenje.

Dame i gospodo,

Još jednom, hvala vam na pozivu da Vam se obratim na ovom važnom događaju i dozvolite mi da još jednom naglasim da je s jasnom strateškom vizijom, dosljednim djelovanjem i podrškom svih političkih snaga moguća i realna europska perspektiva BiH. A mi ćemo i dalje pružati punu podršku Europske unije na tom putu.

Hvala.

Dr. Renzo Daviddi, zamjenik šefa Delegacije EU u BiH, govorio je na 25. sesiji Igmanske inicijative „Dayton i region – 20 godina kasnije – Dalje perspektive Zapadnog Balkana – 15. godina Igmanske inicijative“, 12.12.2015. godine u Parlamentarnoj skupštini BiH.

Europa.ba