U svom obraćanju na međunarodnoj konferenciji s ciljem ocjene napretka u ostvarivanju rezultata nakon prošlogodišnje donatorske konferencije za Bosnu i Hercegovinu i Srbiju, održane u Briselu nakon poplava, šef Delegacije Europske unije u Bosni i Hercegovini i specijalni predstavnik Europske unije, ambasador Lars-Gunnar Wigemark je istakao:

„Ministrice Borovac, direktore Blagojević, uvaženi gosti, dragi prijatelji i kolege,

U ime Europske unije, i to ne samo u moje osobno ime, već i u ime mog beogradskog kolege Michaela Davenporta, zadovoljstvo mi je da Vam se pridružim na današnjoj konferenciji. Dozvolite mi, prije svega, u ime EU-a, da izrazim zahvalnost vlastima obje zemlje kao domaćinima i organizatorima konferencije te svima Vama koji ste odvojili vrijeme da danas budete ovdje prisutni.

Okupili smo se ovdje, više od godinu dana nakon poplava iz maja 2014. godine, s ciljem pregleda urađenog na aktivnostima oporavka u  Bosni i Hercegovini i Srbiji. Naravno da se svi jako dobro sjećamo poplava i njihovih razornih posljedica na porodice, domove, privredne djelatnosti, škole i javne usluge. Sama činjenica da smo ovdje i da se i dalje bavimo posljedicama ukazuje na utjecaj ove nezapamćene prirodne katastrofe i općenito koliko malo znamo o tome šta će se sljedeće dogoditi.

Nažalost, ovakve vrste prirodnih katastrofa će postati i učestalije, još razornije i nasilnije i to posebno uslijed klimatskih promjena.

Iz tog razloga smatram da se ova konferencija ne bi trebala usmjeriti samo na praćenje i analizu napretka ostvarenog u kontekstu sredstava koja su donatori obećali u julu prošle godine, već također trebamo razmotriti na koji način primijeniti preventivne mjere kako bi se spriječilo da buduće katastrofe imaju jednako razorne posljedice. Naravno da ne možemo spriječiti pojavu katastrofa, ali možemo unaprijediti naš odgovor na njih.

Na donatorskoj konferenciji u Briselu prošlog jula pod motom „Obnovimo zajedno“, u organizaciji Francuske i Slovenije, Europska unija je obećala ukupno oko 200 miliona eura za Srbiju i Bosnu i Hercegovinu.

Cilj, kako ga je tada formulirao tadašnji povjerenik za proširenje g. Füle, je bio da se pomogne građanima u Srbiji i Bosni i Hercegovini u procesu obnove nakon šteta od poplava, stambeno zbrinjavanje onih koji su bili pogođeni poplavama, obnova zajednica i ponovno povezivanje ključne infrastrukture. Doista zahtijevan zadatak.

Ipak, najvažniji cilj je bio pomoći najugroženijim kategorijama u prevazilaženju posljedica poplava. Mislim da smo održali svoje obećanje!

Programi koje podržava Europska unija su dobar primjer kako osigurati učinkovitu pomoć. Krenimo od BiH:

• Do sada se gotovo 9.000 već vratilo u svoje domove, a do kraja godine očekuje se povratak još 2.000 porodica.
• Završena je sanacija i opremanje 104 škole i vrtića za 46.000 djece, učenika i nastavnika.
• Važno je istaći da smo osigurali podršku za 56 malih i srednjih preduzeća ovdje u BiH, čime smo dali doprinos zadržavanju i generiranju preko 2.000 radnih mjesta.

Sve u svemu, osigurali smo rezultate za preko pola miliona građana u Bosni i Hercegovini. Velik dio postojeće gradnje je uključio brojne mjere po principu unaprijeđene ponovne izgradnje u cilju smanjenja ugroženosti i zaštite (engl. Build Back Better), čime se jača otpornost objekata kod eventualnih poplava u budućnosti. Istovremeno, škola je bolja nego što je bila prije, jednako kao i bolnica. Ovo je bila i prilika za unaprjeđenje ukupnog standarda u mnogim aspektima.

U Srbiji:

• Europska unija i njeni partneri pomogli su u sprječavanju epidemije bolesti povezanih s poplavama, te osigurali pomoć za preko 23.000 malih poljoprivrednika i više od 1.000 porodica čiji su domovi bili uništeni.
• Za preko 13.000 djece, učenika i nastavnika, omogućeno je da nastave svoj rad u 14 javnih objekata, uključujući i vrtiće te osnovne i srednje škole.
• Broj zaposlenih u malim i srednjim preduzećima koji su bili korisnici podrške, povećao se sa gotovo 300 na blizu 600, što je ponovo udvostručen broj.
  

Navedeni programi predstavljaju prvi paket pomoć koji je Europska unija obećala na Donatorskoj konferenciji pod motom „Obnovimo zajedno“ i to 42 miliona eura za Bosnu i Hercegovinu i 30 miliona eura za Srbiju. Ovo su do sada i najveći programi u regiji koje je finansirala EU a mobilizirani su u rekordnom roku ubrzo nakon poplava.

Naša podrška se ovdje ne završava. Naš zajednički cilj za budućnost je izbjeći da slične ili druge katastrofe izazovu takav stepen uništenja po stanovništvo, okoliš, kulturnu baštinu, kao i zajednice i privredne djelatnosti.

Stoga, uskoro ćemo mobilizirati značajan iznos sredstava EU-a i to 41 milion eura za BiH i 62 miliona eura za Srbiju, kako bi dalje podržali oporavak od poplava i upravljanje rizikom od poplava. Ovo je drugi paket koji je EU obećala na Donatorskoj konferenciji „Obnovimo zajedno“.

Dok gledamo sve ove brojke, važno je ne izgubiti iz vida strateške implikacije.

U interesu je svake zemlje da usvoji i provodi stabilne politike prevencije od poplava, da zajednički djeluje protiv klimatskih promjena, da i dalje radi na zaštiti naših riječnih tokova, uključujući i prvu liniju odbrane od poplava i jačanje kapaciteta za odgovor na krizne situacije. Ne možemo spriječiti vodne nanose u prelasku granica.

Akcioni plan za zaštitu od poplava i upravljanje rijekama u BiH za period 2014. do 2017. godine usvojen je u januaru ove godine i predstavlja jedan od uspješnih primjera u ovoj oblasti, te bih čestitao BiH na usvajanju ovog akcionog plana. Sada je potrebno da ubrzano pređemo na provedbu te dodatna ulaganja u kapacitete i stručnost, čime projekte zaštite od poplava dovodimo do njihove pune zrelosti.

BiH i Srbija dijele isti sliv rijeka koje protječu kroz nekoliko zemalja u regiji. Međunarodne komisije za slivove rijeka Save i Dunava pokazale su se kao istaknuti partneri tokom posljednjih mjeseci. Današnja poruka Europske unije za BiH i Srbiju ima za cilj da ih potakne da nastave blisko surađivati s ovim institucijama i svojim susjedima u regiji.

Direktiva Europske unije o poplavama osigurava važan okvir za procjenu i upravljanje rizicima od poplava. U cijeloj regiji, potrebni su napori na dodatnom usklađivanju zakonskih okvira s ovom temeljnom Direktivom.

Kasnije tokom dana, Europska komisija će predstaviti rezultate analize nedostataka. Ova regionalna studija je utvrdila niz strukturalnih i nestrukturalnih mjera koje mogu dodatno podržati zaštitu od poplava i prevenciju u kontekstu provedbe ove Direktive.

Na kraju, na globalnoj razini, 2015. je odlučujuća godina za međunarodne klimatske pregovore. Uoči konferencije o klimatskim promjenama u Parizu u novembru, EU je u potpunosti predana ispunjavanju svog dijela zadaće i računa na nastavak saradnje sa svim svojim međunarodnim partnerima, posebno sa Bosnom i Hercegovinom i Srbijom, koje su nedavno iskusile učinke klimatskih promjena.

Svjesni smo da su ovo sve veliki izazovi za bh. i srbijanske vlasti. EU radi i nastavit će činiti sve što je u našoj moći kako bi bili aktivan partner BiH i Srbiji i njihovim građanima.

Volja i predanost postizanju ovih ciljeva mora prvenstveno doći iz samih zemalja. Potrebni su vlasništvo i odgovornost. Da bi u konačnici bili uspješni, sve ovo mora biti kolektivni napor, a uspjeti možemo samo ako svako odigra svoju ulogu.

Moramo nastaviti osiguravati nastavak aktivnosti na izgradnji otpornosti i spremnosti u Bosni i Hercegovini i Srbiji, kao i u cijeloj regiji. Nadamo se da možemo koristiti rezultate današnje konferencije ne samo da obnovimo svoje međusobne obaveze u smislu održivog i trajnog napretka u ovoj oblasti, već i da razmišljamo o tome kako spriječiti da katastrofe ponovo imaju takve učinke.

S zadovoljstvom iščekujem Vaša izlaganja i hvala Vam na pažnji.“