EU opredijeljenja za univerzalno ukidanje smrtne kazne

““10. oktobra obilježava se svjetski i evropski dan borbe protiv smrtne kazne. Ukidanje smrtne kazne u cijelom svijetu predstavlja glavni cilj politike ljudskih prava EU. EU smatra smrtnu kaznu nehumanom i narušavanjem ljudskog dostojanstva. Isto tako, smrtna kazna ne utiče na smanjenje nasilnih krivičnih djela. Posljedica svake smrtne kazne izrečene na osnovu pogrešne presude, na šta nijedan pravni sistem nije imun, jeste bespovratan gubitak ljudskog života.

“Danas obilježavamo svjetski i evropski dan borbe protiv smrtne kazne. Lično i u ime EU obavezujem se da ću raditi na ukidanju smrtne kazne, kojoj nije mjesto u modernom svijetu,” rekla je Ketrin Ešton, visoki predstavnik EU za spoljne poslove i bezbjednosnu politiku i potpredsjednik Evropske komisije.

EU igra vodeću ulogu i najveći je donator napora koje organizacije civilnog društva širom svijeta ulažu u kampanji za ukidanje smrtne kazne. EU koristi sva raspoloživa diplomatska sredstva i podržava saradnju na ukidanju smrtne kazne. EU poziva zemlje u kojima smrtna kazna još uvijek postoji da  progresivno ograniče njenu primjenu i insistira da se prilikom njenog izvršenja primjenjuju međunarodno prihvaćeni minimalni standardi.

EU podstiče javnu debatu, jača protivljenje javnosti i vrši pritisak na zemlje koje na snazi imaju smrtnu kaznu da je ukinu ili, kao prvi korak, uvedu moratorijum. Istovremeno, EU istupa protiv smrtne kazne na multilateralnim forumima, kao što su Ujedinjene nacije, a rezultat tih napora su brojne rezolucije o moratorijumu na izricanje smrtne kazne, koje je izglasala Generalna skupština Ujedinjenih nacija.

U julu 2011. godine obilježena je 20. godišnjica stupanja na snagu Drugog fakultativnog protokola uz Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima, koji predstavlja glavni pravni instrument u svijetu u borbi protiv smrtne kazne. EU apeluje na sve zemlje da ratifikuju ili prihvate odredbe ovog protokola.

EU je takođe prvo regionalno tijelo koje je usvojilo propise koji zabranjuju trgovinu robom koja se koristi u izvršenju smrtne kazne ( ili mučenju i zlostavljanju), kao i tehničku podršku vezanu za takvu vrstu robe. Politička predanost EU mjeri se značajnom finansijskom podrškom konkretnim projektima.

Dodatne informacije vidjeti u: MEMO/11/669

O čemu je riječ?

Ukidanje smrtne kazne predstavlja globalni trend: Od 1993. do 2009. godine, broj zemalja koje su zakonom ukinule smrtnu kaznu za sva krivična djela popeo se sa 55 na 97.

Od decembra 2010. godine, 139 zemalja – više od 2/3 zemalja svijeta – ukinule su smrtnu kaznu u zakonu i praksi;  Zna se da su u 2010. godini 23 zemlje/teritorije izvršile smrtnu kaznu, a u 67 su donesene smrtne presude (Kina, Iran, Sjeverna Koreja, Jemen, SAD i Saudijska Arabija su na vrhu liste).

Iako se broj smrtnih kazni širom svijeta smanjuje, i dalje je previsok. Gdje god je smrtna kazna i dalje na snazi, postoje ozbiljni problemi u pogledu poštovanja međunarodnih standarda i normi, naročito u ograničavanju smrtne kazne samo na najteže oblike krivičnih djela, neprimjenjivanju na maloljetne izvršioce, kao i garancijama na pravično suđenje.

Šta EU čini u borbi protiv smrtne kazne?

Ukidanje smrtne kazne na globalnom nivou predstavlja jedan od glavnih ciljeva politike ljudskih prava EU. U 2010. godini, EU je objavila 15 izjava o smrtnoj kazni, od kojih se većina odnosi na pojedinačne slučajeve, kao i bezbrojne demarše protiv smrtne kazne. U svom govoru pred Evropskim parlamentom u junu 2010, HR/VP Ketrin Ešton izjavila je da rad EU na ukidanju smrtne kazne u cijelom svijetu smatra “ličnim prioritetom”. Ukidanje smrtne kazne predstavlja jedan od tematskih prioriteta u okviru Evropskog instrumenta za demokratiju i ljudska prava (EIDHR). Od 1994. godine, Evropska komisija je preko EIDHR-a finansirala preko 50 projekata širom svijeta, čiji ukupan budžet prelazi 33 miliona eura.

Ciljevi obuhvataju: lobiranje i zauzimanje za ograničenu primjenu smrtne kazne, uvođenje moratorijuma i njeno potpuno ukidanje, podizanje svijesti javnosti u zemljama koje imaju na snazi smrtnu kaznu putem informisanja javnosti, uticanja na javno mnenje, provođenja istraživanja o usaglašenosti sistema smrtne kazne u datoj zemlji sa minimumom međunarodnih standarda, informisanja i podrške strategijama za zamjenu smrtne kazne npr. alternativnom kaznom, ulaganja napora da se osuđenima na smrtnu kaznu omogući odgovarajući nivo pravne pomoći, kao i stručnog usavršavanja advokata i sudija, sa ciljem da se ograniči primjena smrtne kazne.    Novi poziv za podnošenje prijedloga aktivnosti u borbi protiv smrtne kazne objavljen je 15. juna 2011. godine,  a opredijeljena su sredstava u vrijednosti od 7 miliona eura. Time je EIDHR je postao glavni izvor finansiranja projekata usmjerenih na borbu za ukidanje smrtne kazne u cijelom svijetu.

Konkretan primjer?

Ove godine,  u okviru aktivnosti koje finansira EIDHR, održaće se regionalna konferencija o ukidanju smrtne kazne i/ili moratorijumu u Kigaliju, 13. i 14. oktobra. Cilj konferencije, kojoj će prisustvovati predstavnici ministarstava pravde i spoljnih poslova iz više od 20 zemalja subsaharske Afrike, biće razmotriti ukidanje smrtne kazne u Africi, te povećati broj zemalja koje podržavaju rezoluciju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija o moratorijumu na smrtnu kaznu, o kojoj će se glasati 2012. godine. Ovo predstavlja konkretan primjer načina na koji Evropska unija, treće zemlje svijeta i civilno društvo mogu zajedničkim naporima izdejstvovati veće ograničavanje i konačno ukidanje şmrtne kazne u svijetu. Vidjeti izjavu za javnost IP/11/1160

Više informacija možete naći na: http://www.eeas.europa.eu/human_rights/adp/index_en.htm http://www.eidhr.eu/highlights/death-penalty