Elektronska javna nabavka vezana je za korištenje elektronskih komunikacija i transakcija kojima institucije vlasti procesuiraju kupovinu roba i usluga, te procesuiraju tendere za javne radove. Ciljevi elektronske javne nabavke su da pojednostave i poboljšaju administraciju javne nabavke koristeći informacijsko- komunikacijske tehnologije. Ovo može zahtjevati reviziju postojećih pravila i praksi nabavke u smislu boljeg korištenja svih prednosti elektronske nabavke, a istovremeno praviti uštede objema stranama u transakcijama nabavke.
U obraćanju šefice Sekcije operacija za pravosuđe i unutrašnje poslove i reformu javne uprave u Delegaciji EU u BiH, Maria Farrar-Hockley rečeno je da je proces javne nabavke mjerilo funkcionalnosti unutrašnjeg tržišta EU.
„Kroz ovaj proces potroše se milijarde javnih fondova svake godine i stoga postoji i potreba da se on učini što transparentnijim“ rekla je Farrar-Hockley i dodala da Evropska komisija igra važnu ulogu u naporima da se proširi upotreba elektronske javne nabavke u EU. „Komisija otvara i novu e-CERTIS, bazu podataka kao besplatni web alat da pomogne kompanijama i ugovaračkim organizacijama da odgovore zahtjevima vezanim za obezbjeđenje dokumentacije potrebne za izlazak na tender za javne ugovore u EU“, istakla je Farrar-Hockley
Elektronska nabavka omogućena je direktivom koju je EU donijela još 2004. godine. Prilagođavanje Bosne i Hercegovine ovoj direktivi uključiće i implementaciju ovog sistema nabavke.
“Od BiH se još uvijek očekuje da izmjeni direktive iz 2004. godine što je dio njenih obaveza preuzetih Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju. BiH je jedina zemlja u regionu koja to još nije napravila. Ta izmjena se treba desiti brzo jer uskoro novi zakoni EU mogu stupiti na snagu. Također, tržište se razvija, pronalaze se različita rješenja na nivou država i potreban je naporan rad da bi se održao korak sa novinama u razvoju. Bosna i Hercegovina nema druge opcije nego da nastavi sa usklađivanjem svojih zakonskih regulativa sa postojećim u EU. Neuvođenje elektronske javne nabavke također znači propuštanje prilike da se smanji vrijeme nabavke, da se pojednostavi i pojeftini proces i da se dobiju pogodnosti koje imaju svi oni koji su već napavili promjene“ rekla je Maria Farrar-Hockley.
Kako je kazala direktorica Agencije za javne nabavke BiH, Đinita Fočo, sistem javnih nabavki u BiH počeo se razvijati od donošenja Zakona o javnim nabavkama 2004. godine. Zakon je tada bio zasnovan na postojećim direktivama EU iz ove oblasti ali je EU u međuvremenu, usvojila nove direktive. Između ostalog uspostavljena je osnova za elektronske javne nabavke što mora implementirati i Bosna i Hercegovina jer to obaveza preuzeta Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju BiH Evropskoj uniji. Iako su do sada bila dva pokušaja da se izvrše izmjene zakona, oba puta Parlament BiH nije prihvatio izmjene i sada je, kako je kazala Fočo, u pripremi novi nacrt zakona o javnim nabavkama koji će se pred zakonodavnim vlastima naše zemlje naći već krajem ljeta.
Ona je dodala kako je prije uvođenja elektronskog sistema javnih nabavki potrebno uraditi analize ekonomske opravdanosti projekta i vidjeti koliki će biti troškovi izrade takvog softvera. Kada se to uradi prezentiraće se donatorima kako bi se osiguralo finansiranje jer je jasno da su domaći budžeti mali i teško da se kroz njih može osigurati finansiranje. Npr. Rumunija je za softver elektronskih nabavki platila pet miliona eura. Bosna i Hercegovina se obavezala da će do 2015. godine implementirati elektronski sistem javnih nabavki.
Tokom ove konferencije prezentirane su trenutne prakse, projekti i planovi u oblasti uvođenja sistema elektronskih nabavki u BiH te diskutovano o izazovima koji pred BiH stoje na ovom putu.
Kakve se prakse koriste kod nas najbolje pokazuje činjenica da su sve do 2010. godine ugovorni organi imali obavezu da izvještaje o provedenim postupcima javnih nabavki dostave Agenciji za javne nabavke poštom. Prije toga su ručno morali popuniti obrazac koji dobiju od Agencije a isto tako Agencija je sve podatke morala ručno obraditi kako bi napravila izvještaj za Vijeće ministara BiH. Od kada je uveden online sistem za dostavu izvještaj (WisPPA) ovaj proces je brži, jednostavniji i sigurniji.