Dana 10. juna 2015. godine, predstavnici Europske komisije i institucija Bosne i Hercegovine (BiH) sastali su se u Mostaru na sveobuhvatnim tehničkim konsultacijama u oblasti unutrašnjeg tržišta i konkurencije.

Obje strane pozdravile su stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa 1. junom i naglasile nove mogućnosti i obaveze koje proizlaze iz ovog Sporazuma, a koji sada predstavlja stabilan okvir za produbljivanje odnosa između EU i BiH.

Sveukupno, zabilježen je određeni napredak od posljednjeg sastanka Pododbora u junu 2014. godine, premda je dugi proces formiranja vlasti usporio rad u većini oblasti. Komisija je pozdravila usvajanje zakonodavstva za borbu protiv pranja novca, usvajanje izmjena i dopuna Krivičnog zakona BiH, te stupanje na snagu novog zakona o javnim nabavkama, što je omogućilo BiH dalje usklađivanje sa relevantnim direktivama EU iz 2004. godine. Biće potreban određeni dalji rad vezano za koncesije i javne nabavke u cilju usklađivanja s direktivama iz 2014. godine.

Zabilježen je određeni napredak u oblasti bankarskog i nebankarskog sektora (osiguranje, vrijednosni papiri i investicijski fondovi). Komisija je naglasila da oba entiteta trebaju u potpunosti poštivati ključnu ulogu Agencije za osiguranje u BiH u zakonodavnom procesu. Još jednom je pozitivno ocijenjen napredak u sektoru zaštite prava intelektualnog vlasništva, dok je ponovljena potreba jačanja mehanizama provedbe.

Što se tiče konkurencije, Komisija je pozdravila imenovanje novog predsjednika Konkurencijskog vijeća nakon više od sedam mjeseci kako je ova pozicija bila neupražnjena. Obje strane su naglasile da je potrebno izmijeniti procedure kako bi se izbjegle ovakve situacije u budućnosti. Komisija je ispitala nekoliko aspekata procesa donošenja odluka uključujući kratke rokove i potencijalno pravo veta na etničkim osnovama. Nedostatak finansijskih sredstava za odgovarajući rad Vijeća za državnu pomoć i dalje ostaje ozbiljna zabrinutost, imajući u vidu da samo razina države i Federacija BiH plaćaju svoj puni doprinos budžetu, što nije slučaj sa Republikom Srpskom. Zbog ovakvih budžetskih ograničenja, Vijeće za državnu pomoć nije u mogućnosti da djeluje u punom kapacitetu.

Komisija je pozdravila napredak u RS vezano za smanjenje broja i dužine procedura za uspostavljanje i registraciju preduzeća i povezanih naknada i ohrabrila Federaciju BiH da osigura slična unaprjeđenja. U oblasti pružanja usluga, Komisija je istaknula važnost uklanjanja prepreka u stvaranju jedinstvenog tržišta za usluge u BiH (npr. potreba za dvostrukom registracijom u oba entiteta) u okviru priprema za jedinstveno tržište EU.

Konačno, raspravljalo se o pitanjima vezanim za pravo trgovačkih društava, revizije, računovodstva, uzajamnog priznavanja stručnih kvalifikacija i poštanskih usluga.