Ovaj intervju je originalno objavljen u dnevniku Glas Srpske 27. maja 2015.

Da li se dovoljno radi na realizaciji obaveza preuzetih potpisivanjem zajedničke izjave o reformama i prioritetima na putu BiH ka EU?

Postoji istinska spremnost za sprovođenje socioekonomskih reformi koje su potrebne da bi BiH približile EU i to onako kako je navedeno u pisanoj izjavi. Svi zvaničnici svakako imaju opredjeljenje za napredak.

Šta će BiH dobiti stupanjem na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) sa EU i da li su optimistične tvrdnje predsjedavajućeg Savjeta ministara Denisa Zvizdića da će BiH do kraja ove ili početkom naredne godine podnijeti aplikaciju za članstvo?

Pozitivna stvar je da nakon sedam godina suspenzije SSP stupa na snagu. On podrazumijeva ugovorni odnos, odnosno okvir u kome se BiH pridružuje EU. Sporazum veoma detaljno razrađuje određena pitanja i daje BiH okvir za usklađivanje legislative, politika, strategija i standarda sa pravnom stečevinom EU. Biće dostupno više resursa sa strane EU, ali još je važnije da se ovim šalje važan signal svima da je BiH istinski partner EU. Što se tiče izjave predsjedavajućeg, sve zavisi od toga šta će se uraditi i kakve će rezultate BiH ostvariti narednih mjeseci. Mora biti sprovedeno ono što je važno, a ne nešto što će biti samo deklarativno. Trebaju nam konkretne aktivnosti i napredak koji se tiče života, kao što je unapređenje poljoprivredne proizvodnje. Jedan od primjera je izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda, gdje se BiH približila ispunjenju standarda. To nije samo radi trgovine sa Hrvatskom nego se time otvara tržište cijele EU. I za strane investitore je važno da BiH ima SSP koji je u cijelosti stupio na snagu.

Koliko je za BiH bitno usvajanje mehanizma koordinacije i da li pristupanje EU podrazumijeva centralizaciju zemlje?

Ne mislim da koordinacija podrazumijeva centralizaciju, već različite interese, nadležnosti i ovlašćenja. EU ne može uspostavljati odnose sa dva entiteta i deset kantona, odnosno 14 različitih nivoa vlasti. Mora postojati usklađenost zakonodavstva i ne možete imati dva-tri potpuno različita pravna sistema unutar zemlje. BiH posmatramo kao jednu zemlju i kada se sastajemo sa domaćim zvaničnicima oni treba da govore jednim glasom, ali podrazumijevajući to da imate usaglašavanje različitih interesa. Izbjegavam da govorim o mehanizmu koordinacije i više potenciram koordinaciju, a ona zahtijeva političku volju na svim stranama. Međutim, oni koji govore u ime ove zemlje moraju biti svjesni da postoje različiti interesi i to je normalno u većini zemalja. Uloga političkih lidera i predstavnika institucija jeste da prepoznaju različite interese i da ih zastupaju uz saglasnost. U BiH koordinacija ni na koji način ne podrazumijeva odustajanje ili oduzimanje ustavom zagarantovanih nadležnosti. Ovo pitanje ne treba napuhavati nego mu praktično prići i riješiti ga što prije.

Da li u BiH previše novca odlazi na administraciju i javnu potrošnju?

Očigledno je da BiH treba konsolidovati i rekonstruisati javnu potrošnju i to na svim nivoima. Sredstva treba usmjeriti na obrazovanje, zdravstvenu zaštitu, penzijski sistem… BiH je potrebna sveobuhvatna reforma javne uprave koja će obuhvatiti sve troškove pa i plate i naknade. Jednostavno previše novca se troši, a istovremeno se guši privatni sektor. Javni sektor je prevelik, a privatni premalen. Neće ići preko noći, ali se ovaj disbalans treba promijeniti.

Da li se BiH adekvatno i dovoljno bori protiv sve veće prijetnje od terorizma?

Četiri godine sam bio u Pakistanu, a prije toga u Avganistanu i mislim da ponešto znam o ekstremizmu i terorizmu. Zasad je situacija ovdje dosta dobra, ali svi smo zabrinuti zbog potencijalne prijetnje i rizika od ekstremizma i terorizma. Stoga je važna međusobna saradnja obavještajnih agencija sa svim agencijama za sprovođenje zakona. Ono što se desilo u Zvorniku upravo jeste primjer zašto je BiH potrebno više, a ne manje koordinacije. U BiH imate i pitanje boraca koji odlaze na strana ratišta. Ne bih komentarisao slučaj u Zvorniku, jer je istraga još u toku, ali čini se da postoje ozbiljne naznake da je taj mladi momak bio pod uticajem ljudi koji su boravili na ratištima na Bliskom istoku, Siriji i Iraku. Terorizam je problem i u EU pogotovo nakon napada u Parizu. Ne treba misliti da će pripadnost vjeri odvesti u ekstremizam ili terorizam.

Osim na bezbjednosne agencije, velike zamjerke svakodnevno možemo čuti i na rad pravosuđa?

Neophodna je reforma u sektoru pravosuđa zbog toga što vam je potrebna vladavina prava koja podrazumijeva efikasno pravosuđe. Sada imate veliki broj neriješenih predmeta uključujući i one komunalne. BiH treba sistem u koji će građani vjerovati.

Kada ćete razgovarati sa zvaničnicima RS?

Za ponedjeljak je planirano da se sastanem sa predsjednikom, premijerom i predsjednikom Narodne skupštine RS. Idem da ih uvjerim da približavanje EU i zajedničke strategije i međusobna koordinacija ni na koji način neće umanjiti nadležnosti RS, da ovo nije igra u kojoj se od nekog nešto uzima, a da niko ništa ne dobija. Ovo je stvar u kojoj je svako na dobitku, a ne na gubitku.