Evropski standardi, kao jedan od najvećih izazova za bh privredu nakon ulaska Hrvatske u EU, zapravo su put koji Bosni i Hercegovini otvara tržište mnogo veće od samo hrvatskog. Bosna i Hercegovina će od 1. jula 2013. godine doslovno će biti pred vratima Evropske unije – tržišta od pola milijarde ljudi.
Od Hrvatske će zavisiti da li će od zemalja članica zatražiti sporazum kako bi dozvolila građanima BiH da prelaze sa ličnim kartama. Ako se to ne desi, građani BiH koji će ove godine ljetovati u susjednoh Hrvatskoj moraće nositi svoje pasoše.
Zbog propusta u zakonodavstvu, pojedinih nejasnoća u nadležnostima i potrebe za usklađivanjem između državnog i entitetskih nivoa u sistemu kontrole BiH za hranu i hranu za životinje, mlijeko, mliječne proizvode, jaja i perad od 1. Jula neće moći da idu preko granice sa Hrvatskom. Kad je u pitanju krompir, za koji će država u periodu od tri godine morati dokazati da ne sadrži materije štetne po zdravlje čovjeka. Biljke koje ne podliježu posebnim uslovima, poput zelene salate, paprike, paradajza i više vrsta voća, moći će na put ka EU, ukoliko veličina, struktura, izgled i miris proizvoda ispune zahtjeve granične kontrole. Očigledno je da proizvođači trebaju podršku institucija kako bi negativni uticaji bili otklonjeni što prije. BiH mora da uskladi propise s evropskom legislativom -od sistemskih zakona do uredbi i pravilnika za kontrolu svake vrste proizvoda. U praksi, to znači kontrolu procesa proizvodnje hrane „od farme do trpeze“.
Promjene u zakonodavstvu BiH su neophodne, između ostalog, kako bi se uspostavio sistem koji omogućio vlastima da brzo i efikasno otkriju uzorak, ukoliko bi se otkrio virus, gdje su se tačno u poljoprivredno-prehrambenom lancu proizvodnje desili propusti. Ovo ima za cilj zašitu zdravlja konzumenta i u EU i u BiH. Takav sistem je uspostavljen u svim zemljama članicama Evropske unije i neophodan je obzirom na uvoz takve robe u EU. Ovo ujedno ilustruje da je pristupanje Hrvatske prilika za ubrzavanje reformi i uvođenje novih standarda kvaliteta u sektore poput proizvodnje i prerade prehrambenih proizvoda.
Na sastanku između BiH, Hrvatske i Evropske komisije u decembru 2012., EK je uzela u obzir napredak koji je napravljen u usklađivanju zakonodavstva u proizvodnji hrane, veterinarskoj i fitosanitarnoj oblasti ali je i ohrabrila Bosnu i Hercegovinu da završe posao.
Kako bi se postigao konkretan napredak u prehrambenom i u veterinarskom sektoru, Zakon o hrani i Zakon o veterinarstvu moraju biti revidirani. Osnovana je radna grupa za reviziju Zakona o hrani i Zakona o veterinarstvu i usvojeni planovi za nove nacrte u nardnih nekoliko mjeseci.
Završetak ovog posla mora biti propraćen sprovođenjem na entiteskim nivoima obzirom da je primarna odgovornost za provođenje kontrole na entitetima. Proces sprovođenja uključuje usklađivanje entitetske legislative sa zakonima BiH i Higijenskim paketom kao i edukaciju i obuke nadležnih vlasti.
Razgovori između BiH, Hrvatske i EU o dva ključna pitanja o upravljanju graničnim prijelazima su u toku. Prolaz do i iz luke Ploče za teret koji dolazi iz BiH i u tranzitu je (dolazi i odlazi sa teritorije Hrvatske) preko Neuma je još uvijek tema pregovora jer postojeći Sporazum o tranzitu kroz luku Ploče nije u skladu s acquis communitare-om. Prolaz kroz Ploče posebno je važan jer ta ruta može da bude put za robu životinjskog porijekla koja nije još usklađena sa EU standardima ka zemljama koje nisu u Evropskoj uniji.
Trenutno je predviđeno da će biti dva granična prelaza s inspekcijskim službama (BIP) između BiH i Hrvatske, Nova Gradiška-Gradiška i Nova Sela –Bijača. U prvom periodu, ovo če biti jedini granični prelazipreko kojih će prolaziti proizvodi životinjskog porijekla moći proći na putu ka EU. Evropska unija u posljednjih deset godina uložila je 19 miliona evra u podršku uspostavljanja procedura i logistike za kontrolu bezbjednosti i kvaliteta hrane u Bosni i Hercegovini. EU će nastaviti da pomaže BiH u ovom i svim drugim procesima prilagođavanja evropskim standardima, ali najveći dio posla zavisi od – Bosne i Hercegovine.
