Intervju šefa Delegacije EU/Specijalnog predstavnika EU, Petera Sorensena, za “Politiku”

Intervju Ambasadora Sorensena dvevniku “Politika” objavljen 25. marta 2013.

Sorensen: Put BiH ka EU može biti zamrznut

U razgovoru za „Politiku”, ambasador Sorensen naglašava da BiH ne smije ostati iza susjeda na putu ka EU.

Specijalni predstavnik EU i šef delegacije Evropske unije u BiH Peter Sorensen smatra da će domaći lideri, ukoliko održe obećanje i do kraja ovog meseca postignu dogovor oko primene presude Evropskog suda za ljudska prava u slučaju „Sejdić i Finci”, dokazati da žele da vode zemlju napred. U protivnom, poručuje on, kretanje BiH ka EU moglo bi biti zamrznuto.

Sorensen u razgovoru za „Politiku” napominje da su stavovi EU i njenih članica veoma jasni i ističe da neće biti nikakvih „specijalnih aranžmana” za BiH na njenom putu ka učlanjenju, ali i kaže da BiH mora proći isti proces koji su prošle i sve druge zemlje.

Iako političkim liderima prepušta da daju odgovor na pitanje da li će ispoštovati rok koji su sami sebi zadali, šef Delegacije EU naglašava da vreme ističe i da BiH zaostaje za svojim susedima.

„Ostale zemlje regiona ostvaruju napredak, Srbija je dobila status kandidata, Hrvatska će uskoro postati članica, a Crna Gora je pred otvaranjem pretpristupnih pregovora. Verujem da ne možemo biti jasniji u pogledu onoga šta treba uraditi da bi evropske integracije BiH krenule napred”, kaže Sorensen.

Danski diplomata, koji je pravnik po profesiji, ne precizira šta bi mogao biti konkretan odgovor EU u slučaju da lideri BiH ponovo „probiju rok”, ali sugeriše da je EU ustanovila širok i uravnotežen skup instrumenata u okviru mandata specijalnog predstavnika EU i Delegacije EU.

„Međutim, najbitniji faktor jeste odgovor lokalnih političkih snaga – nepostizanje dogovora značilo bi stagnaciju u evropskim integracijama. Države članice i institucije EU veoma su jasne u tom pogledu. Neće biti nikakvih specijalnih aranžmana za BiH na njenom putu ka učlanjenju. BiH mora da prođe isti proces kao i svi ostali. Dakle, ukoliko ne bude napretka, posledica po BiH biće zaostajanje za susednim zemljama”, naglašava on i tvrdi da „zvanični Brisel ne forsira nikakav konkretan predlog” kad su u pitanju izmene Ustava BiH, pogotovo ne izbor članova Predsedništva BiH po američkom modelu elektora.

On podseća da se to pitanje „predugo nalazi na stolu” i da Ustav BiH mora biti usaglašen sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.

„Što se tiče unutrašnje koordinacije, potrebno je unaprediti efikasnost i funkcionisanje institucija u pogledu evropskih integracija. Zemlja mora da bude u stanju da nesmetano usvaja, primenjuje i sprovodi zakone i pravila EU, pa je zbog toga bitno što pre postići dogovor o mehanizmu koordinacije. BiH je od 2007. do 2013. godine povukla 660 miliona evra iz Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA), a da bi mogla da iskoristi sredstva u okviru IPA 2, mora imati mehanizam za efikasnu realizaciju”, objašnjava on.

Na pitanje da li veruje da će BiH postati članica EU, on kaže da su mnogi u EU razočarani činjenicom da najistaknutiji političari BiH ne iskazuju onu dozu liderstva koja je  potrebna da bi njihova zemlja napredovala na evropskom putu.

„Mi želimo da se BiH pridruži EU i stojimo uz ogromnu većinu  njenih građana koji isto to žele. Međutim, na BiH je da odluči kada će podneti zahtev za članstvo. Taj zahtev mora da bude kredibilan, a to podrazumeva sprovođenje reformi da bi se obezbedila funkcionalna država koja u potpunosti poštuje vrednosti EU”, ističe Sorensen, koji je mišljenja da rešenje za duboku političku krizu, u koju je zapala Federacija BiH, moraju naći, isključivo, tamošnji lideri. „U nekoliko navrata jasno sam stavio do znanja da do rešenja moraju doći lideri FBiH i da Federacija mora u najskorije vreme dobiti potpuno funkcionalnu vladu. Relevantni politički akteri u FBiH snose odgovornost u tom pogledu i njihov zajednički cilj mora biti formiranje organa vlasti u skladu sa demokratskim i ustavnim načelima.”

Na konstataciju da je izvršna vlast u FBiH formirana uz pomoć visokog predstavnika, kao i na pitanje da li je vreme da se OHR opet uključi, specijalni predstavnik EU kaže: „Nije na meni da unapred dajem sud o drugoj instituciji.”

Europa.ba