Šta je Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju?

Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) je ugovorni odnos između Evropske unije (EU) i njenih zemalja članica i Bosne i Hercegovine (BiH). Predstavlja ključni element Procesa stabilizacije i pridruživanja koji čini okvir politike Evropske unije za regiju Zapadnog Balkana. EU je 2003. godine potvrdila da cijela regija Zapadnog Balkana ima jasnu perspektivu članstva u EU ako se ispune svi uslovi.

SSP omogućuje BiH i EU da još bliže sarađuju na izgradnji dubljih odnosa na svim poljima u pravcu potpune integracije BiH u EU. Usmjeren je na poštivanje ključnih demokratskih principa i suštinskih elemenata u srcu jedinstvenog tržišta EU. Stoga je potpuno stupanje na snagu SSP-a prvi stvarni korak u procesu evropskih integracija BiH.

Više informacija o uslovima za članstvo u EU i vezanim procesima možete pronaći na web stranici Evropske komisije o pregovorima za proširenje (na engleskom)

Privremeni sporazum između BiH i EU na snazi je od 1. jula 2008. Međutim, djelokrug obaveza na obje strane značajno će se povećati potpunim stupanjem na snagu SSP-a: dok je Privremeni sporazum uglavnom bio usmjeren na omogućavanje slobodnog protoka roba, SSP će zahtijevati učinkovito transponiranje i provođenje cjelokupne pravne stečevine EU uspostavljene tokom proteklih šest decenija. Pred BiH je naporan rad, u prisnom partnerstvu sa EU.

Vidi cijeli tekst SSP-a ovdje

Web stranica Direkcije za evropske integracije BiH posvećena SSP-u može se pogledati ovdje

Osnovni cilj SSP-a je da pripremi BiH za konačno članstvo u EU, ali i sam tok provođenja Sporazuma dovodi do niza direktnih koristi za Bosnu i Hercegovinu. Stupanje na snagu SSP-a tako, na primjer, znači da se BiH smatra vjerodostojnim međunarodnim partnerom EU i njenih zemalja članica – što može povećati povjerenje investitora, domaćih i međunarodnih.

Institucionalne strukture

Stupanje na snagu SSP-a predviđa uspostavljanje tijela kroz koja se vodi dijalog između EU i BiH o transponiranju i provođenju propisa EU.

Na najvišem nivou uspostavljaju se Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje i Parlamentarni odbor za stabilizaciju i pridruživanje. Na tehničkom nivou se uspostavljaju Odbor za stabilizaciju i pridruživanje i sektorski pododbori. Ova tijela podržavaju intenzivniji dijalog koji se odvija između EU i BiH.

Detaljnije o koristima SSP-a

Stupanje na snagu SSP-a znači:

1. Tržište EU otvoreno je za proizvode BiH bez carine (osim vina, teletine, šećera i ribe koji podliježu kvotama) i bez prepreka, pod uslovom da su proizvodi u skladu sa standardima EU. Time se omogućuje proizvođačima iz BiH da svoje proizvode ponude na tržištu sa 500 miliona potrošača širom EU.

2. Stabilnija, transparentnija i predvidiva tržišna i investicijska pravila trebala bi dovesti do porasta direktnih stranih investicija, a time i otvaranja novih radnih mjesta.

3. BiH se može pridružiti inicijativama EU za postizanje ciljeva pametnog, održivog i inkluzivnog rasta (“Europe 2020”), kao i sličnim regionalnim inicijativama (“SEE 2020”), koje vode visokom nivou zaposlenosti, produktivnosti i socijalne kohezije.

4. Povećane mogućnosti za ljude iz BiH da studiraju u bilo kojoj zemlji EU pod jednakim uslovima u pogledu priznavanja kvalifikacija i troškova obrazovanja: ljudi tako mogu koristiti najpopularnije programe EU za studente i nastavnike u EU (npr. ERASMUS).

5. Bolje mogućnosti poslovanja u BiH, bolja poslovna klima zahvaljujući transponiranju standarda i normi EU, uklanjanje nepotrebnih administrativnih i drugih prepreka.

6. Povećano ulaganje u istraživanje i razvoj, čime se pruža adekvatna podrška akademskim istraživačima i inovatorima u BiH.

7. Poduzetnicima su dostupni strukturni fondovi EU za MSP.

8. Poboljšan kvalitet medicinskih usluga, mogućnost korištenja Evropske kartice zdravstvenog osiguranja (European Health Insurance Card, EHIC) koja pacijentima daje pravo na liječenje po smanjenim troškovima (a u nekim slučajevima i besplatno) bilo gdje u EU, Norveškoj, Švicarskoj i nekim drugim zemljama.

9. Transpozicija najviših standarda sigurnosti hrane i osiguranje dovoljnih zaliha hrane.

10. BiH u principu može koristiti fondove EU u području poljoprivrede (IPARD).

11. BiH postepeno stiče mogućnost korištenja instrumenata Zajedničke poljoprivredne politike EU (CAP), čime se poljoprivrednicima i njihovim porodicama daje sigurnost kroz blagovremeno reagiranje na promjene na poljoprivrednom i prehrambenom tržištu.

12. Bolja briga za kulturno naslijeđe, povećane mogućnosti produbljivanja saradnje sa evropskim kulturnim institucijama, korist od pomoći EU u ovom području.

13. Razvoj turističkih kapaciteta, uključujući i kroz poslovne klastere (npr. proizvodnja organske hrane i seoski turizam).

14. BiH može koristiti pomoć EU kako bi zaštitila i očuvala svoje vode, zemljište i zrak u skladu sa najvišim standardima EU i kako bi svojim građanima pružila zdravu životnu sredinu.

15. BiH se može integrirati u transevropske mreže.

I konačno…

Sa strateškog stajališta, SSP nudi jasnu perspektivu budućeg članstva u EU i stavlja BiH na siguran put da preuzme svoje mjesto u evropskoj porodici zemalja i pripremi se za integraciju u najveću ekonomiju svijeta. BiH se približava prostoru mira, stabilnosti i sigurnosti EU i na pravom je putu da se uključi u proces donošenja odluka o budućem razvoju EU.

Sve u svemu, EU će nastaviti podržavati napredak integracije BiH u EU kroz cjelokupni Proces za stabilizaciju i pridruživanje (PSP).