Sprječavanje opasnih klimatskih promjena jeste jedan od strateških prioriteta Evropske unije. Evropa naporno radi na značajnom smanjenju svojih emisija stakleničkih plinova, dok istovremeno potiče druge nacije i regije da učine isto.

Obuzdavanje klimatskih promjena nosi sa sobom određenu cijenu, ali nedjelovanje bi dugoročno bilo daleko skuplje. Osim toga, ulaganje u zelene tehnologije koje smanjuju emisije će također potaknuti privredu, otvoriti nova radna mjesta i osnažiti konkurentnost Europe.

Da bi se spriječile najteže posljedice klimatskih promjena, međunarodna zajednica se usaglasila da globalno zatopljenje treba držati ispod 2ºC u odnosu na temperaturu iz predindustrijskog doba, što podrazumijeva porast temperature na najviše oko 1,2°C iznad današnje razine.

Da bi se zadržali u ovim okvirima, naučni dokazi pokazuju da svijet mora zaustaviti rast globalnih emisija stakleničkih plinova najkasnije do 2020. godine, smanjiti ih za barem polovicu razine iz 1990. do sredine ovog stoljeća uz dalja smanjena i u narednim periodima.

Čelnici EU-a su se obavezali na transformaciju Evrope u izrazito energetski učinkovitu privredu, s niskim udjelom ugljika. EU je postavila ciljeve za postupno smanjenje emisije stakleničkih plinova do 2050. godine i uspješno radi na ostvarivanju ovih ciljeva.

Za 2020. godinu, EU se obavezala na smanjenje emisija za 20% ispod razine iz 1990. godine. Ova obaveza je jedan od glavnih ciljeva Strategije rasta Europa 2020., a provodi se kroz paket obavezujućeg zakonodavstva. EU je ponudila da poveća svoja smanjenja emisije na 30% do 2020. godine, ukoliko se ostale razvijene zemlje i zemlje u razvoju s visokim stopama emisije obavežu da daju svoj doprinos globalnim naporima na smanjenju emisija.

Za više informacija pogledajte web stranicu Direktoratu Evropske komisije za klimatske akcije (DG CLIMA) i pogledajte prezentaciju