FTV (Duška Jurišić): Hvala što ste danas sa nama.

Komesar Hahn: Dobro veče.

FTV: Kakav je bio susret u Predsjedništvu BiH? Je li to Predsjedništvo odlučilo da konačno progovori ova zemlja jednim glasom imajući u vidu da vas je primio gosp. Bakir Izetbegović, a preostala dva člana Predsjedništva  – jedan je na sastanku predsjedništva svoje stranke u Kupresu a drugi na putu za Moskvu?

Komesar Hahn:  Mislim da nije nikakav problem ako je samo jedan Član prisutan. Mislim da je i to dobar pomak da jedan Član Predsjedništva može da govori u ime ostalih i smatram da je to bio dobar sastanak. 

FTV, Duška Jurišić: Da li to znači da zaista možemo veoma brzo imati uspostavljen mehanizam koordinacije tako da ova zemlja počne govoriti jednim glasom?

Komesar Hahn:  Ono što nam je zaista potrebno jeste mehanizam koordinacije kako bi se implementirali svi različiti projekti i aktivnosti koje bismo voljeli uraditi zajedno sa BiH da bi zemlja krenula dalje na svom putu ka EU. Postoji jasan zajednički cilj budućeg članstva BiH u Evropskoj uniji – a za to su nam potrebne najusaglašenije procedure unutar države. Ali, sada je na državi da dā neophodne prijedloge o tome kako bi takav mehanizam koordinacije mogao izgledati.

FTV, Duška Jurišić: Kako je moguće uspostaviti mehanizam koordinacije, ispuniti zahtjeve EC u državi koja ima takvo ustrojstvo? Nadležnosti države su skoro manje od nadležnosti entitetā. Država u svom madatu ima vanjsku politiku i oružane snage, dok entiteti i kantoni imaju sve ostalo, od obrazovanja, zdravstva do ekonomije. Kako uspostaviti jedan glas?

Komesar Hahn: To je pitanje za nadležne političare ove zemlje. Mi im možemo pomagati, ali oni su ti koji moraju donositi odluke i tu je upravo riječ o daljem razvoju. Postoji Izjava o opredijeljenosti, a svi oni u državi koji vrše političku funkciju obavezali su se na taj dalji razvoj. To je jedan od preduslova da se ima, ako hoćete, jedan glas, jednog sagovornika za naše razgovore kad je riječ o provođenju neophodnih aktivnosti. Ali uvjerio sam se da je tokom nekoliko posljednjih sedmica i mjeseci atmosfera u zemlji počela da se mijenja. Nedavno smo imali sastanak u Briselu na kojem je BiH učestvovala zajedno sa svim ministrima vanjskih poslova zemalja članica EU i gdje je vladala veoma pozitivna atmosfera prema BiH. Ali, naravno, mora se reći da se sada mnogo očekuje da stvari krenu naprijed.

FTV, Duška Jurišić: Kakva su očekivanja Evropske komisije?

Komesar Hahn: Možda da je zemlja sposobna ostvariti neophodan napredak, neophodne promjene koje bi joj omogućile da bliže sarađuje sa EU i njenim institucijama, kako bi se unaprijedilo stanje u zemlji. Tu je riječ o rastu i zapošljavanju, o postojanju neophodnih veza i pristupa Evropskoj uniji. Jedan od primjera je bio prije dvije sedmice kada smo imali sastanak u Briselu na nivou premijera i gdje smo se usaglasili o saobraćajnim mrežama na ostatku Balkana, BiH je dio toga, uskoro ćemo imati listu prioriteta o tome koji autoputevi, koje željezničke linije trebaju biti izgrađene kako bi se Zapadni Balkan ponovno povezao sa Evropskom unijom. To je jedan od primjera koji pokazuje da je BiH prepoznala koliko je neophodno i ozbiljno imati važnu ulogu i učestvovati u donošenju odluka ovdje na Zapadnom Balkanu i generalno u Evropi.      

FTV: Povezivanje zemalja u regiji saobraćajnim koridorima i investiticje u energetskom sektoru jedan su od vaših glavnih prioriteta. To je plan povezivanja poznatiji kao Connectivity Plan. Kad je riječ o Bosni i Hercegovini, ovdje je davno počela izgradnja Koridora Vc. Domaći političari kazali su da za to sredstava neće biti do 2017. godine. Da li će vaš plan unaprijediti stvari kada je riječ o nastavku radova na izgradnji ovog autoputa?

Komesar Hahn: Sporazumi koje smo prije dvije sedmice postigli u Briselu usmjereni su na utvrđivanje realnih, izvodljivih projekata koji se mogu realizovati i dovršiti najkasnije do 2030. godine. Evropska unija će obezbijediti sredstva u iznosu od oko jedne milijarde eura kako bi se osiguralo bazno finansiranje, jer je neophodno imati finansijska sredstva koja će takođe obezbijediti međunarodne finansijske institucije ali, naravno, i države moraju dati svoj doprinos. Sada je važno utvrditi veoma konkretne projekte i napraviti listu prioriteta a zatim uraditi neophodna finansijka rješenja. Ali, sada imamo osnovnu odluku i ja sam duboko uvjeren da ćemo, do bečkog samita, 27. augusta, imati tu listu – na osnovu toga ići ćemo u realizaciju. Opet ponavljam, Evropska unija je odlučila da podrži ovu inicijativu sa iznosom od oko jedne milijarde eura u sljedećih par godina.  

FTV: Izradili ste veoma detaljan plan izgradnje koridorā, podrške željeznicama i aerodromima, itd. Međutim, nisam u tom planu prepoznala da Jadransko-jonska cesta prolazi kroz Bosnu i Hercegovinu. Znam da je to jedan detalj, i ispravite me ako griješim, Jadransko-jonska cesta koja prolazi kroz Bosnu i Hercegovinu učinit će da se Koridor Vc više koristi. Da li je tačna informacija da Jadransko-jonska cesta neće prolaziti kroz moju zemlju?

Komesar Hahn: Koliko ja znam konačna odluka o tačnim područjima na kojima bi se trebao graditi taj autoput još nije donesena. Očigledno postoji pristup Bosne i Hercegovine Mediteranu i dakle mi govorimo o  ‘Plavom autoputu’, kako se on još zove, i ja pretpostavljam da će on prolaziti i preko Bosne i Hercegovine.

FTV: Vi govorite i o prioritetnim ulaganjima u energetskom sektoru. Da li su zemlje EU zainteresovane za ulaganje u energetski sektor u Bosni i Hercegovini. Postoji li konkretan interes?

Komesar Hahn: Postoji konkretan interes Evropske unije da smanji ovisnost Evrope kad je riječ o uvozu energije u Uniju. Prvenstveno kad je riječ o plinu i nafti, ali ima i drugih oblasti u kojima je neophodno da uvozimo. Tako je naš interes: prvo – da izvršimo diversifikaciju naših dobavljača, drugo – da izvršimo diversifikaciju izvora energije. A, svakako u vezi s tim, i raditi na energetskoj efikasnosti ali i ponuditi prilike da proizvodimo vlastitu energiju. Zapadni Balkan je veoma bogat vodom. Obnovljiva energija, zelena tehnologija – investiranje u ovu oblast je svakako nešto  što je veoma interesantno, ne samo za Bosnu i Hercegovinu već svakako i za međunarodne donatore.

FTV: Kako ocjenjujete sigurnosnu situaciju na Balkanu? Da li je Zapadni Balkan za vas i dalje „bure baruta“ kao što su imali običaj da ga nazivaju u prošlosti? Na primjer, u Makedoniji su veliki protesti. Dijalog Srbije i Kosova je trenutno u zastoju. Juče ste se sastali sa premijerom Vučićem. Kad je riječ o Bosni i Hercegovini, nedavno smo imali teroristički napad u Zvorniku. Vjerovatno ste upoznati s činjenicom da u Republici Srpskoj hapse ljude zbog navoda o terorizmu. Kako ocjenjujete sigurnosnu situaciju ovdje?

Komesar Hahn: Spomenuli ste različite događaje. Uzrokovane ili potaknute različitim situacijama. U Bivšoj Jugoslavenskoj Republici Makedoniji postoji unutarnji skandal. Govorimo o prisluškivanju. To su veoma ozbiljne optužbe. To je nešto što treba propratiti na političkom nivou ali, jednako tako važno, i na nivou pravosuđa. Riječ je o nezavisnosti pravosuđa. Riječ je o kapacitetu za vršenje istraga i o tome da se dobije jasna slika o tome šta se desilo, te na koncu da se poduzmu koraci u smislu posljedica. Građani su u toj zemlji sve nestrpljiviji zbog te situacije i to je potaknulo ove demonstracije. Napad od prije par dana u Republici Srpskoj je jedna ljudska tragedija i nešto što mora biti i što jeste osuđeno od svih, ali ja takođe apelujem na sve da se poštuju ljudska prava i da uslijedi provođenje zakonski valjanih krivičnih postupaka. Važno je da istražitelji ovih krivičnih djela mogu raditi kako bi razjasnili sve pojedinosti. Također bih volio iskoristiti priliku da ovdje javno uputim izraze saučešća porodici i prijateljima nastradalog ali, opet kažem, važno je da ovaj događaj razjasne oni koji su za to i nadležni, a nakon toga, ako to bude neophodno, da vidimo i odgovarajuće posljedice. Još jednom, cijela Evropa je izgleda meta terorista i mi moramo sarađivati sa svim zemljama kako bismo riješili taj problem i mi to radimo. 

FTV, Duška Jurišić: Da li biste uključili druge zemlje Zapadnog Balkana u vaše projekte i planove borbe protiv terorizma iako one nisu članice Evropske unije?

Komesar Hahn:  Apsolutno, mislim tu nema granica između zemlje članice EU i zemlje koja to nije, a znam da pripadnici policije već godinama zajedno rade ovdje u regiji Zapadnog Balkana i to znam još od moje prethodne dužnosti kao komesara za regionalnu saradnju imamo taj  /nejasno/ statut Dunava, jedan od prioriteta za sigurnost, i saradnja je bila mnogo bolja u ovoj oblasti nego u mnogim drugim.

FTV, Duška Jurišić: U BiH uvijek postoji strah od političke nestabilnosti koja je projicirana kroz Dejtonski mirovni sporazum u Ustavom koji je nastao prije 20 godina u Daytonu. Bošnjaci i bošnjački političari žele jaču državu, Republika Srpska želi veću samostalnost, a hrvatski političari insistiraju na trećem entitetu. Kako vi vidite budućnost ove zemlje?

Komesar Hahn: Pa, svaka zemlja mora da odlučuje o vlastitoj budućnosti a, u konačnici, nije zemlja ta koja odlučuje već građani koji žive u toj zemlji. A ono što je važno jeste, na primjer, jačati civilno društvo, organizacije civilnog društva u zemlji, i mi to radimo ovdje u Bosni i Hercegovini. Kada sam prošle godine prvi put boravio ovdje susreo sam se sa mnogima od njih i rekao sam im da je važno da se uključe u političku debatu u zemlji ali isto tako i u proces odlučivanja unutar zemlje. Tako da smatram da odluku o budućnosti zemlje treba da donesu ta zemlja i njeni ljudi. Nije zadatak Evropske unije da kaže, da nešto zahtijeva, ili da nešto traži. Ono kako ja to shvatam jeste da ona treba da bude ovdje da podrži zemlju u njenom razvoju, da pomogne, a ne da pridikuje i drži predavanje. 

FTV, Duška Jurišić: Gospodine Hahn, zahtjev Evropske komisije jeste funkcionalna država. BiH to očigledno nije. Da li to znači da se Evropska komisija zalaže za ustavne promjene koje bi vodile ka funkcionalnijoj državi?

Komesar Hahn:  Sada smo, zajedno sa nekim našim državama članicama, poduzeli novi napor i taj novi napor nas je doveo do Izjave o opredijeljenosti u koju svi politički ključni akteri u zemlji moraju vjerovati. Ne samo da su riječi tih ključnih aktera u toj Izjavi nego i njihovi potpisi, a mi u ovom trenutku nemamo nikakvih sumnji da su stvari počele da se mijenjaju. Mislim da trebamo biti i ostati optimistični i imati tješnji odnos. Ja sam se ove sedmice, na primjer, dva puta susreo sa ministrom vanjskih poslova, jednom u Briselu i danas ovdje. Sada definitivno preovladava drugačija atmosfera u zemlji i nadam se, i u ovom trenutku sam prilično siguran, da će to tako i ostati. A zatim, mnoge stvari su moguće. Ali opet kažem, to zavisi od odluka koje se donesu interno u zemlji. Mi nikada nismo krili da su određene promjene unutar zemlje neophodne kako bi se sa nama imao ispravan odnos kada je riječ o tome da se učini neophodnim da se poprati implementacija nekih stvari, da se urade određene promjene, na primjer, da se bori protiv korupcije, sve te oblasti gdje donosiocima odluka u zemlji mora biti jasno da su i unutar zemlje neke promjene neophodne.  Zbog toga mi tražimo taj mehanizam koordinacije ali smo, u ovom trenutku, u fazi kada čekamo prijedloge o tome kako bi taj mehanizam mogao izgledati.  

FTV: Mi to čekamo 5 godina. I još nismo dočekali upravo zato što država nije funkcionalna. Kada kažete podržaćete volju naroda, da li to znači da ćete podržati i ukoliko se održi referendum odcjepljenju RS-a?

Komesar Hahn: Međunarodni donatori svake godine ovoj zemlji daju mnogo novca. A ja smatram da je određena promjena u mentalnom sklopu tih međunarodnih donatora počela povezivati davanje većih finansijskih sredstava sa potrebnim reformama. Jer mi sve više i više govorimo i mislimo i djelujemo na način da se ovaj novac ne daje kao neka vrsta donacije već se treba posmatrati kao ulaganje. A, sa ulaganjem se može očekivati i nešto zauzvrat. A zauzvrat znači ne samo otplata kredita nego, na primjer, povećanje zadovoljstva građana ove zemlje. Tako da nije uvijek riječ o novcu već o boljim uslovima života za građane.

Imamo stoga Sporazum za rast i zapošljavanje koji je jasno usmjeren na poboljšanje situacije u zemlji. To nije pojava samo ovdje u Bosni i Hercegovini već i u ostalim državama u regiji. Vi se i dalje suočavate s odlivom mozgova. Mladi napuštaju zemlju. Naročito oni najbolji među njima. A naš cilj mora biti zadržati ljude u zemlji ali i stvoriti jednu vrstu cirkulisanja pameti pa je stoga neophodno imati atraktivno ekonomsko okruženje. Vi imate obrazovane ljude i morate imati i perspektivu da ostanu u zemlji, da imaju ekonomsku ali i ličnu perspektivu. I to je ono na čemu mi radimo, a sva ostala interna pitanja, ja bih ih ostavio tamo gdje jesu. I vjerujem u, i oslanjam se na Izjavu o opredijeljenosti, koju su, opet ponavljam, potpisali svi ključni politički akteri u ovoj zemlji. I smatram da moramo početi vjerovati, prihvatiti da sad imamo tu Izjavu o opredijeljenosti i, u redu, ona mora biti ispunjena a ja trenutno nemam nikakvih sumnji, i još uvijek sam, i više sam nego optimističan po tom pitanju.

FTV: Niste mi uopšte dali direktan odgovor na moje pitanje! Sutra ukoliko dođe do podjele zemlje, da li će Evropska komisija da podrži odluku jednog naroda da ode iz ove zemlje? To je bilo moje pitanje. Postoji deklaracija o samostalnosti RS-a koja je usvojena, i ako to sutra postane plan što Predsjednik RS-a često u zadnje vrijeme spominje kroz referendumsko pitanje, hoće li EU podržati nešto tako s obzirom da ste govorili o volji naroda?

Komesar Hahn: Vidite može biti fino novinaru da špekuliše ali političarima se ne savjetuje da učestvuju u ovoj vrsti špekulacija. Ja se oslanjam na ono što su dogovorili ključni politički akteri. I ne slušam baš svaki glas koji se javi danas ili neki drugi dan. Mislim da se sada moramo fokusirati na ono što je dogovoreno i moramo tražiti od ključnih aktera da to i ostvare, i podržati ih u tome. I ja shvatam da su svi u zemlji shvatili da moraju povući u jednom pravcu i smatram da to građani u svim dijelovima ove zemlje i očekuju.

FTV: Po vašem mišljenju, šta je trenutno najveći problem za građane BiH, posebno zato što pitanje na kojem sam insistirala uzrokuje veliku političku nestabilnost i nesigurnost građana u ovoj zemlji? Šta je po vašem mišljenju najveći problem?

Komesar Hahn: Ako se dobro sjećam, početkom prošle godine desile su se demonstracije i uglavnom su se odnosile na ekonomsku situaciju u zemlji i nedostatak poštovanja. I to je upravo ono što trebamo riješiti, pokušati riješiti, pokrenuti i podržati ekonomiju. Mislim da je to ono što ljude zasita zabrinjava, da imaju zaposlenje, da ima perspektive za sve, a naročito za porodice i za djecu. I mi se, kao i političari, trebamo na to fokusirati. A ja samo mogu apelovati na sve u ovoj zemlji. Da zaista rade na tome da se otvaraju nova radna mjesta, da građanima pruže tu perspektivu, da ih uvjere da vrijedi ostati u ovoj zemlji i raditi u ovoj zemlji.

FTV: Da li su političari sa kojima ste se danas sastali pokazali spremnost za te društvene i ekonomske reforme? Da li su vam rekli da se sindikati snažno protive određenim izmjenama zakona?

Komesar Hahn: Pa, znate, u periodu tranzicije uvijek je potrebno provesti jednu ili više bolnih mjera. Nadležni u vladi su oni koji treba da donesu neophodne odluke. Život političara nije lagan – morate donositi odluke, odluke s kojima se svi uvijek i ne slažu ali, ako ste ozbiljan političar, morate donositi odluke, mrate komunicirati, morate ubijediti ljude, marate doprijeti do većine, ali osnovni cilj treba i mora biti da služite narodu i unaprijedite životne uslove građana, kao i da privučete strane investitore i izgradite povjerenje tako da su oni voljni i spremni doći u zemlji i investirati. Stoga su apsolutno najvažniji vladavina prava te nezavisnost pravosuđa. To nije nešto što je vrijednost samo po sebi, to je takođe nešto što je važno kao preduslov za privlačenje stranih investitora. Ima mnogo kompanija koje su zainteresovane da dođu u Bosnu i Hercegovinu, da otvaraju radna mjesta i to je upravo ono čemu trebamo težiti i na šta se trebamo fokusirati. Cilj je postizati rezultate, djelovati, pokazati da postoji taj novi duh i da ćemo do kraja godine imati prve rezultate u smanjenju stope nezaposlenosti.

FTV: Mi dugo slušamo o čemu vi govorite, o atmosferi koja treba biti stvorena. Drago nam je da ste prepoznali da se atmosfera promijenila tokom ovih posljednjih mjesec dana. Moram vas pitati, imajući u vidu zastoj u kojem se BiH nalazila tokom posljednjih pet godina zbog presude u predmetu Sejdić-Finci, šta je promijenilo prioritete prema BiH kad je riječ o Evropskoj komisiji: protesti, eventualno jačanje uticaja Rusije u BiH, ili pojava ekstremnih grupa na Zapadnom Balkanu? Šta je Evropsku komisiju zainteresovalo da se u posljednje vrijeme malo više okrene prema BiH?

Komesar Hahn: Zato što, u prošlosti smo vidjeli da, sa uslovima koji su bili na snazi u to vrijeme, nije bilo fokusa, a moramo vidjeti kako možemo poboljšati situaciju i zato smo, ako hoćete, malo izmijenili metodologiju tako što smo se više fokusirali na veoma konkretne projekte pokazujući, istovremno, da se situacija može poboljšati kroz provođenje projekata koji su od interesa za građane.

Sutra ćemo obilježiti 65 godina od Šumanove deklaracije a temljena ideja Evropske unije je bila, i još uvijek vrijedi, da se garantuje mir i stabilnost u Evropi jačanjem ekonomskih veza, stvaranjem  pozitivne samostalnosti koja izbjegava bilo kakav oružani ili nasilan konflikt u budućnosti, i to se pokazalo kao uspješan koncept. Dobili smo Nobelovu nagradu za mir prije tri godine i upravo je to ono što pokušavamo sada donijeti ovdje u ovaj region, izrada brojnih konkretnih projekata, pokazujući šta je moguće. Prije dvije sedmice smo donijeli odluku o putnim i željezničkim vezama u regionu, što je nešto što je prije samo par godina bilo nezamislivo, tako da stvari dobro napreduju i mislim da se krećemo u dobrom smjeru. To je takođe lekcija koju smo naučili iz prošlosti – da budemo, s jedne strane, strpljivi, ali sa druge, ambiciozni, čvrsti, smjeli i direktni.
 
FTV: Posljednje pitanje – bliži se Dan Evrope. Upravo ste to veoma jasno spomenuli kroz razne primjere ali, kada govorite o lekcijama koje je Evropa naučila – da li ih je zbilja naučila imajući u vidu povećanje islamofobije, ksenofobije, kao i anti-imigracijske politike, te podršku koja se u nekim zemljama daje, pa čak i jačanje nekih neo-fašističkih organizacija u Grčkoj, Mađarskoj i nekim drugim zemljama članicama. Da li je Evropa naučila lekcije iz prošlosti?

Komesar Hahn: Cijeli život je rad koji traje, to je cjeloživotno učenje. Stvari se stalno mijenjaju, ono što je bio problem još prošle, ili prije samo par godina, sada je završeno. Danas imamo druge probleme u Evropi, u južnijem susjedstvu kao i u istočnom imamo ukupno 20 miliona izbjeglica ili interno raseljenih lica. To prije samo par godine nije bio slučaj. Trenutno imamo 60 miliona izbjeglica širom svijeta, što je najveći broj od završetka Drugog svjetskog rata, dakle, stvari su se promijenile i mi moramo reagovati i rješavati te probleme. Tokom proteklih pet do šest godina mi se suočavamo sa ogromnom nezaposlenošću, a stoga što ovdje imamo [nejasno] nadamo se da ćemo poboljšati situaciju. Danas su terorizam i migracija novi izazovi za Evropu i to se mora rješavati na odgovarajući način, a može se riješiti samo ako međunarodna zajednica radi zajedno. U tom pogledu ne možemo praviti razlike između onih koji su članovi Evropske unije i onih koji to još nisu. Mi možemo i stoga i hoćemo rješavati ta pitanja.

FTV: Hvala vam.

Komesar Hahn: Hvala vama.