Intervju: Miroslav Lajčák, Specijalni predstavnik EU u BiH: “Podržavam mjere Savjeta ministara”

Autor: Nataša Krsman


Miroslav Lajčak, visoki predstavnik u BiH, podržava mjere Savjeta ministara BiH da se utvrdi da li je neko prekršio procedure u Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA), te da se pokrene odgovornost u slučaju paralelizama u institucijama BiH.


Poručuje političarima u BiH da moraju poštovati državne institucije, a toga se moraju pridržavati i oni koji u tim institucijama rade.


Lajčak kaže da predstavnici RS ne treba da razmišljaju o povlačenju iz institucija BiH, jer imaju mehanizme da ostvare svoje interese, a u protivnom bi međunarodna zajednica adekvatno reagovala. Ističe da politička atmosfera u BiH u posljednje dvije nedjelje ne doprinosi tome da se ispune uslovi Savjeta za provedbu mira (PIC) zbog čega na njihovoj narednoj sjednici neće biti govora o transformaciji OHR-a.


Tvrdi da ne zna ko će ga zamijeniti na mjestu visokog predstavnika, te naglašava da ovaj posao i sada obavlja odgovorno i nastoji da smiri tenzije u BiH.


NN: Iako ste otišli iz BiH, pratite situaciju u našoj zemlji i još ste visoki predstavnik. Šta je po Vašem mišljenju osnovni uzrok za lošu političku klimu u BiH?


Miroslav Lajčák: Uzroci se nisu promijenili. Uvijek je problem u tome da svako gleda svoje interese i gleda da ih progura zanemarujući da ima i drugih strana koje, takođe, imaju svoje interese. Uz to, nema dovoljno razumijevanja da samo dogovor vodi ovu zemlju naprijed, pa je onda BiH na gubitku dok svako traži neke svoje saveznike van zemlje da bi progurao svoju agendu na račun druga dva naroda.


NN: Kada kažete da imaju saveznike van zemlje, potvrđuje li to da međunarodna zajednica nema jedinstven stav u vezi s BiH i da ti saveznici utiču na stanje više nego naši političari?


Miroslav Lajčák: Međunarodna zajednica ima jedinstven stav da želi da vidi BiH kao jednu funkcionalnu, politički stabilnu i samoodrživu državu, koja napreduje prema evropskim integracijama. Tu nema dileme. Taj stav ima apsolutnu podršku i EU, Vašingtona, Rusije, Turske i svih međunarodnih aktera.


NN: Uskoro će PIC razmatrati šta je urađeno da se ispune postavljeni ciljevi i uslovi, ali i kakvo je političko stanje u BiH zbog transformacije OHR-a. Da li je moguće da se tenzije dižu baš zbog te odluke PIC-a?


Miroslav Lajčák: Ne volim da ulazim u neke spekulacije. Bilo bi mnogo bolje da su svi akteri, domaće institucije usmjere na ispunjavanje postavljenih ciljeva i uslova, a ne da spekulišu šta je iza i ko šta želi ili ne želi. Međunarodna zajednica je više puta rekla šta su uslovi i kada se ispuni tih pet plus dva, onda možemo da razgovaramo šta je dalje, a dalje ide transformacija OHR-a. Nema odustajanja od ovih uslova, a do danas to nije ispunjeno. Imamo status Brčkog i državne imovine, a ovo što se dešava zadnje dvije nedjelje u BiH sigurno ne doprinosi ispunjavanju drugog uslova – političkoj stabilnosti u BiH. Hajde da manje spekulišemo i da se fokusiramo na ono što sami treba da uradimo. Ispunjavanje uslova i ciljeva odgovornost je bh. institucija.


NN: Prudski sporazum bio je nagovještaj poboljšanja političkog stanja u BiH. Da li su politički lideri preambiciozno ušli u dogovore kada je riječ o dijelu sporazuma koji se odnosi na ustavnu reformu?


Miroslav Lajčák: To je pitanje, ipak, za prudsku trojku koja je odlučila da uđe u razgovore o Ustavu. BiH ne može pobjeći od ustavnih razgovora i jasno je da je ustavno pitanje najteže koje su pokrenuli potpisnici prudskog dogovora. Ne krijem da bih više volio da se prvo fokusiraju na pitanja koje je postavio PIC, odnosno na državnu imovinu i Brčko. Posebno kada su političari dokazali da se taj prudski dogovor može ostvariti – usvojen je budžet, status Brčkog napreduje u skladu sa dogovorom, a određeni koraci napravljeni su i u vezi s popisom stanovništva. Umjesto da se istovremeno bavimo svim pitanjima bilo bi dobro da prvo idemo jedno, drugo, treće. No, političari su tako odlučili i nemam namjeru da ih kritikujem.


NN: Više puta je rečeno da ustavna reforma nije uslov za EU, da li onda to pitanje treba neko vrijeme ostaviti po strani?


Miroslav Lajčák: Ustav nije neki formalan uslov i ja sam protiv toga da on postane formalan uslov za neku fazu napredovanja prema evropskim integracijama. Sa druge strane, svima je jasno da je Dejton garancija za status kvo i da nema nazadovanja, ali ni napredovanja. To je loše, jer je BiH potrebno da napreduje. Zato je potreban moderan, efikasniji ustav. Postojeći Ustav je zaustavio rat, a treba nam nešto što će stvarati efikasnu državu koja može da se bori s izazovima prema evropskim integracijama. Niko neće diktirati kako treba taj ustav da izgleda i šta treba da se uradi, ali sve dok nema napretka na ustavnom pitanju odlučili smo da stojimo u mjestu. Susjedi BiH, ipak, napreduju.


NN: Očekujete li da će PIC prihvatiti nešto od dogovorenog kao napredak?


Miroslav Lajčák: Posljednja sjednica PIC-a bila je u novembru, a u martu treba napraviti jednu inventuru napretka. To će dosta jasno pokazati u kojem se pravcu ide i kojom brzinom. Da je ispunjeno pet plus dva do marta razgovori u PIC-u bili bi posve drugačiji i razgovaralo bi se o tranziciji OHR-a. Ako nije ispunjeno to što je trebalo, onda predstoji priča o tome šta još treba da se uradi. Znači, odlaže se priča o tranziciji OHR-a.


NN: Posljednji događaji s podnošenjem izvještaja SIPA Tužilaštvu BiH protiv premijera RS i još 14 osoba otvorili su pitanje funkcionisanja institucija BiH, ali i međusobnog povjerenja u ovoj zemlji. Kako vidite da se može prevazići ova kriza?


Miroslav Lajčák: Tako što svi treba da poštuju institucije ove zemlje. Savjet ministara BiH je donio odluku na posljednjoj sjednici i očekuju neke prijedloge mjera na osnovu odluke koja je donesena. Biće najbolje da to institucije rješavaju. Znači da se jasno identifikuje ko je šta prekršio u toj instituciji, a ovi koji su šta prekršili treba da snose odgovornost. Moja preporuka svim političarima je da ne omalovažavaju institucije ove zemlje i svi moraju da ih poštuju. To je uslov da ova država ide naprijed.


NN: Kada kažete da se institucije moraju poštovati, odnosi li se to i na ljude koji rade u tim institucijama?


Miroslav Lajčák: Mislim i na ljude koji rade u tim institucijama i krše vlastite procedure i na političare, prvenstveno političare iz RS, koji omalovažavaju te institucije. Svi treba da poštuju zakone, procedure, propise i institucije. Nema smisla da se prebacuje problem sa jednih na druge. Treba da identifikujemo šta su uzroci, ko su krivci i ko treba da snosi odgovornost. Ne treba da gubimo vrijeme i upiremo prstom jedni u druge. To ne vodi naprijed, ali ova situacija treba da se riješi.


NN: Da li ste Vi, kao visoki predstavnik, ili Vaši prvi saradnici imali informacije da ima paralelizama u institucijama BiH o čemu se sada govori?


Miroslav Lajčák: To je previše široko pitanje. Nismo imali informacije ni ja, ni moji saradnici, kojima vjerujem, o tome šta se priprema i na kakav način se to priprema. Nije nikakva tajna da u svim institucijama postoji prostor da se poboljša efikasnost njihovog rada.


NN: Predsjedavajući Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović kazao je da ljudi koji se pozivaju na podršku iz OHR-a učestvuju u paralelizmima u bh. institucijama. Kako to komentarišete?


Miroslav Lajčák: OHR se zalaže za to da funkcionišu institucije u BiH. OHR sam ja i moj zamjenik Rafi Gregorijan, a svi ostali su zaposleni u OHR-u. Niko ne smije da se poziva na OHR na takav način. Umjesto da sada tražimo krivce, hajde da tražimo rješenje i na taj način identifikujemo ljude koji su odgovorni za kršenje procedura i eventualno stvaranje paralelizma.


NN: Da li je moguće rješenje to što je Savjet ministara formirao radnu grupu koja treba da uspostavi komunikaciju između bezbjednosnih institucija koja do sada nije postojala?


Miroslav Lajčák: Jeste. Slažem se s tim, jer je to rješenje domaće i u okviru je institucija. Veoma je dobro, a to su podržali i ambasadori zemalja PIC-a, da domaće institucije, počevši od Savjeta ministara BiH, traže rješenje i način prevazilaženja tih problema. Dobro znate da međunarodna zajednica podržava rješenja domaćih institucija.


NN: Da li mislite da je u BiH uspjela reforma pravosuđa?


Miroslav Lajčák: Ovo sve je proces i nikada nećemo biti u stanju da kažemo uspjelo je ili ne i sada je to završeno. Reforma je završena u odnosu na neko stanje, ali tražimo dalji napredak i institucije uvijek treba da se prilagođavaju.


NN: Kada će BiH dobiti novog visokog predstavnika, je li već izvjesno da Valentin Incko nije ta osoba i hoćemo li uskoro čuti neko novo ime?


Miroslav Lajčák: To nije pitanje za mene. Ja ne biram visokog predstavnika.


NN: Vi ste ministar inostranih poslova Slovačke koja je članica EU i sigurno imate neke informacije.


Miroslav Lajčák: Znam da je proces u toku i biće izabran novi visoki predstavnik, a ja sam svjestan svoje odgovornosti do trenutka dok on ne bude izabran. To je sve što mogu da kažem.


NN: Jesu li iz SAD zakočili proces izbora visokog predstavnika i da li je EU time pokazala da nije baš toliko moćna?


Miroslav Lajčák: Ne, ne – to ne mogu da kažem. Nemam namjeru da komentarišem te spekulacije. U toku je ozbiljan proces i ne bi trebalo da ga vulgarizujemo. Sigurno je cilj svih da se identifikuje jedna osoba koja će imati mandat međunarodne zajednice i koja će raditi da BiH napreduje prema evropskim integracijama.


NN: Zašto je Vaš zamjenik Rafi Gregorijan sada u SAD? Zato što se bira visoki predstavnik ili je samo riječ o njegovoj jakoj prehladi, kako je izjavio u medijima?


Miroslav Lajčák: To je bio ranije planiran put o čemu sam s mojim zamjenikom razgovarao još u decembru prošle godine. Glavni cilj tog putovanja bio je u vezan za Brčko da informiše Roberta Ovena, međunarodnog arbitra za Brčko, i institucije o napretku koji je postignut u vezi sa distriktom Brčko. Za to sam putovanje znao davno prije nego sam otišao u Bratislavu.


NN: Tek kada ste preuzeli funkciju ministra inostranih poslova Slovačke otvoreno ste rekli da BiH uz OHR ne može biti kandidat za ulazak u EU. Zašto to niste rekli ranije, možda bi bio drugačiji pristup bh. političara?


Miroslav Lajčák: Ne može istovremeno da postoji koncept visokog predstavnika i zemlje koja ne može sama da vodi svoje poslove i koncept zemlje koja je uklopljena u regionalni okvir po čemu je isti partner EU kao i ostale zemlje. Potrebno je da samo jedan od ova dva koncepta ima jedinstvenu podršku međunarodne zajednice. Sada postoje zemlje koje smatraju da posao međunarodne zajednice u BiH još nije završen i zemlje koje misle da je to vrijeme već došlo i da BiH može da preuzme punu odgovornost i da vodi svoje poslove uz podršku EU. Za ovo što ja govorim postoji legitimitet i jedne i druge opcije. No, ne može i jedna i druga opcija da postoje, jer onda smo u apsurdnoj situaciji da je BiH zemlja s visokim predstavnikom i ne vodi sama svoje poslove, a sa druge strane može da se kandiduje za članstvo u Savjetu bezbjednosti UN-a. Potreban je jedinstven stav o tome.


NN: Ne izgleda da ste zabrinuti u vezi sa situacijom u BiH za koju građani posljednjih dana smatraju da je izuzetno napeta politička atmosfera?


Miroslav Lajčák: Ne znam kako izgledam, ali koristim poziciju ministra inostranih poslova koja mi daje neki drugi nivo komunikacije i uticaja. Naravno, sa pozicije visokog predstavnika utičem da se smiri situacija, pa i iz Bratislave imam stalne kontakte s političarima iz BiH, a i ovaj boravak u BiH koristim da se smanje tenzije i smiri situacija. Ne bježim od svoje odgovornosti.


NN: Mnogi su Vam zamjerali da ste suviše blagi, jer ste imali drugačiji pristup od prethodnika. Mislite li da ste radili na pravi način?


Miroslav Lajčák: Nije moje da procjenjujem svoj rad, ali apsolutno vjerujem u to da BiH može da jača i napreduje tako da pomažemo domaćim političarima da preuzimaju svoju odgovornost i da pomažemo filozofiji dogovora. Samo ta filozofija može da donosi rezultate i preko te filozofije dobili smo sporazum o policiji, SAA, prudski sporazum, koji ima snažnu podršku međunarodne zajednice. Svako tretiranje političara BiH kao lica koja nisu u stanju da odgovaraju za svoje poteze samo odlaže tu situaciju koja mora da dođe, a to je da BiH uzme punu odgovornost, a zalažem se da to bude što prije. Za mene su političari na vlasti partneri, jer njih je izabrao ovaj narod. Vodim s njima dijalog i nemam problema s tim. Treba unaprijediti kulturu političkog dijaloga i svi iz vladajuće “šestorke” imali su spremnost, želju i kapacitet za dogovaranje, a više su napadali oni koji nisu bili dio toga.


NN: Šta bi se moglo desiti ako predstavnici RS odluče da se povuku iz institucija BiH?


Miroslav Lajčák: Onda bi izazvali jednu veoma ozbiljnu krizu na koju bi međunarodna zajednica adekvatno reagovala i preporučujem svima da uopšte ne razmišljaju o tome.


NN: Šta podrazumijevate pod adekvatnom reakcijom? Kada je bilo problema s izmjenama Zakona o Savjetu ministara i Poslovnika parlamenta nije se vidjela neka reakcija međunarodne zajednice.


Miroslav Lajčák: Hajde da se ne igramo takvim potezima kao što je izlaženje iz institucija BiH. Postoji niz demokratskih instrumenata preko Savjeta ministara, preko parlamenta BiH i svaki narod može da iznese svoje stavove i odbrani svoje interese. Ovo je ekstreman potez i ne vidim razlog da iko igra takvim potezima. Kada kažem adekvatno, onda mislim adekvatno, jer svaka akcija izaziva reakciju. Ne želim da se razmišlja o tim kategorijama, treba razmišljati gdje je problem, ko je odgovoran i kako to da se riješi. Ekstremizam ne pomaže ni sa jedne strane.


NN: Postoji li ekstremizam na svim stranama u BiH?


Miroslav Lajčák: Naravno, ima signala ekstremizma sa svih strana, ali odgovornost izabranih političkih lidera je da ignorišu ekstremizam i vode zemlju naprijed u razgovoru i dogovoru.


NN: U BiH je Milorad Dodik najčešće okarakterisan kao glavni krivac u raznim situacijama. Da li i Vi mislite tako?


Miroslav Lajčák: Na političkim liderima, koji imaju najveću podršku naroda, najveća je pažnja i najveća su očekivanja i imaju najveću odgovornost. Direktno ili indirektno, za svaki uspjeh i svaki neuspjeh. Tu odgovornost preuzeo je kada je pobijedio na izborima i to se odnosi i na Harisa Silajdžića i na Sulejmana Tihića. To ide uz to kada si jak i kada si lider. Nisam pristalica demonizacije nikoga, ali to je dio političkog folklora, posebno u BiH.


Propaganda o ukidanju i raspadu


NN: Ovdje se godinama postavljaju pitanja da li podržati opstanak RS u sadašnjem teritorijalnom integritetu i da li podržati opstanak BiH.


Miroslav Lajčák: Opstanak nije adekvatna riječ, ma koliko da se o tome govori, jer to nije relevantno. Opstanak BiH nije na dnevnom redu niti će biti, jer je BiH zemlja koja ima apsolutnu podršku međunarodne zajednice, a unutrašnja struktura je odgovornost domaćih institucija i sva tri konstitutivna naroda, jer nema jedostranih promjena. Arhitektura BiH je definisana Dejtonom i ko god šta pričao ne može to da promijeni, a to je da je BiH međunarodno priznata zemlja koja se sastoji iz dva entiteta, RS i FBiH, a konstalacija može da se promijeni samo uz saglasnost sva tri konstitutivna naroda i jasno definisanih procedura. Ne treba uopšte da se nerviramo zbog ikakvih izjava i najava, jer je to propaganda.


Rano za olakšanje


NN: Da li je za Vas olakšanje što ste otišli prije ovih burnih događaja u BiH? Da li biste još jednom mogli pretrpjeti događaje skraja 2007. godine, kada je mijenjan Zakon o Savjetu ministara BiH i Poslovnik u parlamentu BiH?


Miroslav Lajčák: Kakvo olakšanje kada sam ja još visoki predstavnik u BiH. O olakšanju mogu početi da razmišljam kada bude imenovan čovjek koji će me zamijeniti i kada mu predam odgovornost. Sada imam dvije funkcije i dvije odgovornosti – ne mogu govoriti o olakšanju.