RAZBIĆU MREŽU PODRŠKE HAŠKIM BJEGUNCIMA

Koje sve poteze nameravate da preduzmete?

Ispunjavanje uslova EU je moj kratkoročni prioritet, jer za BiH nema bolje budućnosti od evropske. To govorim sa pozicije čovjeka koji iz ličnog iskustva može uporediti šta znači biti van, a šta znači biti u okviru EU. Dugoročno ću raditi na reformi ustava, koja je neophodna za cilj kojim svi streme – članstvo u Evropskoj uniji.

Za reformu Ustava BiH je ključan dogovor političkih lidera koji se  ne nazire?

BiH prijeko je potreban novi ustav kako bi država postala funkcionalnija i efikasnija, a njena aministracija jeftinija. Za uspjeh u ovoj reformi potrebno nam je manje politikanstva i više mudrosti. BiH mora pronaći model koji je u skladu s njenom strukturom, i činjenicom da državu čine tri konstitutivna naroda i dva entiteta.

Preuzeli ste mandat u vreme uzavrelih strasti koje su intenzivirane nakon presude Međunarodnog suda pravde.

Međunarodni sud pravde potvrdio je da se u Srebrenici desio genocid, a Srbiju proglasio krivim što ga nije spriječila i što nije kaznila njegove počinioce. Jedini način da se skine ta strašna ljaga sa lica današnje Srbije je da Beograd što prije uhapsi i isporuči Ratka Mladića i ostale optuženike koji se eventualno nalaze na teritoriji Srbije. To je i pravna i moralna obaveza Srbije. Samim ispunjenjem te obaveze, Srbija bi doprinijela smirivanju tenzija oko presude.

Prošlost ne smije biti prepreka na putu ka budućnosti. Žrtvama je potrebna pravda, pravedna, objektivna i nepristrasna. Pravdu ne mogu tumačiti oni koji su i sami na bilo koji način bili aktivni učesnici tadašnjih složenih političkih dešavanja, jer ne mogu biti objektivni. Žrtvama neće pomoći, a građanima današnje BiH će štetiti ukoliko bilo ko na srebreničkom genocidi ili nekoj drugoj tragediji gradi svoju političku agendu.

U procesu evropskih integracija BiH zaostaje u odnosu na ostale  države u regionu?

Međunarodna zajednica je puno investirala u BiH u ljudskom, političkom i finansijskom smislu. Došlo je do jačanja zajedničkih institucija i tijela – na primjer vojske i poreskog sistema; pojačala su se ovlaštenja centralne vlade, formirane su zajedničke bezbjednosne agencije. Međunardna zajednica je tu kako bi pomogla BiH. Niko ne bi trebao da se trudi raditi protiv nas. Napadati onoga ko želi da vam pomogne znači raditi protiv sebe.

Špekuliše se da ćete, za razliku od Švarc Šilinga, koristiti tzv. bonska ovlašćenja.

Želio bih da svi zajedno prestanemo da špekulišemo na temu takozvanih bonskih ovlašćenja visokog predstavnika. Na jednoj strani stvaraju napetost, a na drugoj nerealnu euforiju. Želim da svi koji učestvujemo sudjelujemo u projektu izgradnje stabilne i prosperitetne Bosne i Hercegovine – znači građani, domaći političari i predstavnici međunarodne zajednice – pođemo od jedine političke kategorije: odgovornosti. U ovom procesu svako od nas ima vlastitu odgovornost, koje treba biti svjestan i na osnovu nje djelovati.

Krenuli ste sa smjenama u Policiji RS?

Zamjenika direktora policije RS za obuku sam smijenio u konsultacijama sa Međunarodnim krivičnim tribunalom u Hagu. Riječ je o čisto tehničkoj mjeri čiji je cilj da se spriječi da ova osoba koristi svoj položaj i nastavi djelovanje kao član mreže podrške ratnim zločincima.

Policajce je suspendovala sama Policija RS, jer su predmet istraga koje je nedavno pokrenuo tužilac BiH. Uvjeren sam da su organi Republike Srpske spremni da sami preduzmu mjere po ovom pitanju, ali postoje ograničenja u pogledu njihovih mogućnosti djelovanja. Iz tog razloga sam izdao niz naloga i odluka koji će tužilaštvu i policiji olakšati provođenje istraga i krivično gonjenje osoba osumnjičenih za ratne zločine i onih koji im pomažu da izbjegnu pravdu. Također sam donio odluku koja će ratnim zločincima osuđenim pred Sudom BiH otežati bijeg iz zatvora.

Nedavno ste izjavili da se Srbija razvija dobro i da u Beogradu vlada pozitivna atmosfera.

Imam osjećaj da se u Srbiji u zadnje vrijeme mnogo radi na promociji Evropske unije i stvaranju pozitivne atmosfere kad je riječ o potrebnim reformama za ulazak u EU. U Bosni i Herzegovini još uvijek ne vidim slično zalaganje za Evropsku uniju. Dok se ostale zemlje u regionu trude da urade sve da bi dokazale da zaslužuju članstvo u EU, ovdje se političari radije bave međusobnim optuživanjem i optuživanjem međunarodne zajednice, uključujući i EU.

Slažete li se s ocenom da međunarodna zajednica ima različit odnos prema bošnjačkoj i srpskoj političkoj eliti?

Ne slažem se. Ovdašnji političari moraju da shvate da je kompromis vrlina, a ne slabost. Uloga međunarodne zajednice u BiH nije da bodri određene političare, već da pomogne u postizanju kompromisa o ključnim pitanjima za budućnost zemlje. Političarima u BiH sam zato rekao: uspjeh međunarodne zajednice je i vaš uspjeh, a naš neuspjeh je i vaš neuspjeh.

Koje korake ćete preduzeti da bi se intenzivirala saradnja BiH sa Haškim tribunalom?

Prvog dana na mjestu visokog predstavnika rekao sam da je saradnja sa Međunarodnim krivičnim tribunalom u Hagu za mene prioritet. Neposredno nakon stupanja na dužnost razgovarao sam sa Carlom del Ponte i međunarodnim vojnim snagama u Bosni  i Hercegovini. Ovdje su u pitanju pravda i obaveze svih nas, i domaćih i međunarodnih zvaničnika. Riječ je o pravednom i nepristrasnom poštivanju vladavine zakona, o izgradnji povjerenja među narodima Bosne i Hercegovine. Moje prve mjere, koje ste pomenuli na početku intervjua, upravo su se odnosile na saradnju sa Hagom. Očekujem od domaćih vlasti da pokažu svoju opredijeljenost u ovoj oblasti.

Da li očekujete da će tokom vašeg mandata u BiH Radovan Karadžić biti izručen Haškom tribunalu?

Ne želim špekulisati o datumu hapšenja, već raditi na tome da svi preostali bjegunci budu što prije privedeni pravdi. Kako bi se to desilo, moramo razbiti mreže podrške haškim optuženicima. Odlučan sam da i dalje djelujem u tom pravcu.

SREBRENICA BEZ POLITIČKIH KALKULACIJA

Hoćete li suspendovati zakon o Memorijalnom centru Srebrenica-Potočari?

Nemam namjeru mijenjati tu odluku, koju je moj prethodnik donio u skladu sa svojim ovlašćenjima. Žao mi je što je ta odluka u više navrata krivo interpretirana kao udovoljavanje zahtjevima za izdvajanje Srebrenica iz Republike Srpske. Nije riječ o tome. Memorijalni centar se i dalje nalazi na području Republike Srpske, ali će od sada država Bosna i Hercegovina upravljati njegovim aktivnostima i biti odgovorna za finansiranje i bezbjednost. Centar ima status sličan objektima centralnih institucija BiH, na primjer zgrada Direkcije za indirektno oporezivanje u Banjaluci.

Memorijalni centar Srebrenica-Potočari jedan je od ključnih elemenata u nastojanjima koja BiH čini po pitanju suočavanja sa prošlošću i ne bi smio biti predmet stranačko-političkih kalkulacija.