Intervju: Havijer Solana, visoki predstavnik EU

PIC će razmatrati produženje mandata visokom predstavniku za još godinu. Hoće li se to desiti? Aktuelni visoki predstavnik zagovornik je upravo toga.
– Odluku o tome samo PIC može donijeti. Aktuelni visoki predstavnik prezentirao je svoju procjenu situacije, a PIC će je analizirati, uzimajući u obzir kako prilike u samoj BiH, tako i u regionu. Na osnovu toga donijet će i odgovarajuću odluku. Želim jednu stvar postaviti sasvim jasno: odluka PIC-a tiče se budućeg angažmana međunarodne zajednice u BiH. Ona, a posebno EU, ostaje čvrsto opredijeljena za uspjeh u BiH. Naša prisutnost treba biti prilagođena situaciji u BiH koja evoluira. Dan nakon općih izbora, 2. oktobra prošle godine, čestitao sam građanima BiH na uspješno provedenom izbornom procesu koji je u potpunosti realiziran kao domaći poduhvat.
Pet mjeseci nakon toga, izazovi koji stoje pred novoizabranim političarima i novom vlasti dobro su poznati: BiH mora nastaviti provoditi reforme koje su preduvjet za njeno daljnje približavanje Uniji. Također, mora se poštivati mirovni sporazum. Nadam se da će vlasti biti u stanju obnoviti jedinstvo u vezi s reformskim zadacima. Što se nas tiče, podrška neće izostati. Ne jednom smo naglasili da smo spremni podržati nastojanja vaše zemlje da se približi EU. Sada bh. vođe moraju obnoviti reformski proces.

 


Očekuje se da će PIC produžiti mandat OHR-u. To pokazuje pogoršanje situacije u BiH. Slažete li se s takvom ocjenom?
– Kada je razgovarano o tome da se OHR treba zatvoriti u junu ove godine, onda je rečeno da će se ta odluka provjeriti početkom iste godine. U procesu provjere uzet će se u obzir stanje u BiH, kao i u regionu. Što se vaše zemlje tiče, tokom prošle godine iz nje su stizali pomiješani signali – bilo je i pozitivnih i negativnih događaja. S jedne strane, ekonomija raste značajnom brzinom, BiH je u Partnerstvu za mir, a Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju je nadohvat ruke.
No, s druge strane, debata o unutarpolitičkim pitanjima ne daje razlog za zadovoljstvo. Tokom predizborne kampanje mnogi su stranački lideri koristili destruktivnu retoriku kakvu nismo čuli u proteklih 10 godina. No, proces stvaranja koalicija za različite nivoe vlasti proveden je bez miješanja međunarodne zajednice i gotovo istom brzinom kao prije četiri godine. Sigurnosna situacija u BiH i dalje je benigna, što nam omogućava da smanjimo broj vojnika EUFOR-a u BiH. Istovremeno, pojačavat ćemo političko prisustvo EU u BiH.


 


Ipak, Kristijan Švarc-Šiling (Christian Schwarz-Schilling) ističe da je jedan od razloga za ostanak OHR-a i Kosovo i izazovi koji proističu iz toga. Slažete li se s tim? Inače, kakav efekat konačni status Kosova može – ili ne može – imati na BiH?
– U proteklim godinama zapadni Balkan zabilježio je značajan napredak: stabilnost je veća, provode se demokratske reforme, bilježi se ekonomski rast, poboljšana je regionalna saradnja, bilježi se napredak ka EU kroz proces stabilizacije i pridruživanja. Kako bi se ovaj proces opće stabilnosti konsolidirao, mora se odgovoriti na ključni izazov: finalizaciju statusa Kosova kroz pregovore i provođenje onoga što se dogovori. Naš strateški cilj ostaje rješenje koje će promovirati regionalnu stabilnost i evropsku perspektivu regiona.
U ovoj ključnoj fazi nužan je visok stepen odgovornosti ne samo strana koje učestvuju u procesu pregovora, već i svih političkih lidera u regionu. U vezi s tim, izjave političkih lidera Srbije i Republike Srpske, u kojima se povlače paralele između odluke o Kosovu i RS, potpuno su neutemeljene i samo doprinose podizanju političkih tenzija.


 


Šta će biti s misijom EUFOR-a u BiH? Kakvi su daljnji planovi?
– Ovih dana razgovarat ćemo i o budućnosti našeg vojnog angažmana u BiH. Želim biti jasan i reći da EU neće dopustiti da se ugrozi teško stečena sigurnost BiH. Smanjenje broja naših vojnika, stoga, ne treba razumjeti kao reduciranje opredijeljenosti EU ka BiH. Naprotiv! To treba posmatrati kao priznanje napretka koji je BiH postigla u jačanju vlastitih struktura sigurnosti.
Ako bude potrebno, EUFOR će biti u stanju pozvati pojačanje koje će na teren doći u vrlo kratkom roku. Isto tako, ostavit će se vremena da se odluka o smanjenju trupa može izmijeniti, pa i pojačati vojno prisustvo u BiH, naravno, ako to bude potrebno! Ovakva vrsta planiranih aktivnosti, s mehanizmima promjene odluke, sasvim je uobičajena. Očekujemo da se sigurnosna situacija poboljšava i dalje te dovede nas u situaciju kada BiH bude sama u mogućnosti brinuti o svojoj sigurnosti.


 


Moguće izmjene Izvještaja Direkcije
– Prije samo dvije sedmice činilo se da politički pregovori o reformi policije nisu mogući. Ipak, bh. lideri pokrenuli su stvari s mrtve tačke i počeli raditi na nečemu o čemu je sporazum postignut oktobra 2005. godine. Svi su prihvatili Izvještaj direkcije za reformu policije kao osnovu za reformu i to je veoma ohrabrujuće. Stoga, jasno, status quo će se morati promijeniti. Na bh. političkim liderima je da pronađu način na koji će ova reforma biti prihvatljiva za sve. Moguće je napraviti izmjene Izvještaja Direkcije. No, one moraju biti u skladu s tri principa EU.
BiH mora imati reformu policije i SAA. Nadam se da će vaši lideri uraditi sve što mogu kako bi se SAA potpisao prije kraja ove godine – poručuje Solana.