Govor visokog predstavnika i specijalnog predstavnika EU Valentina Inzka na šestoj sesiji Parlamenta za Evropu

Farme i mala preduzeća su ključ za nova radna mjesta

Dame i gospodo,

Sektor malih i srednjih preduzeća i seosko-poljoprivredni sektor u BiH dva su područja u kojima je u posljednjih nekoliko godina ostvaren izvjestan pomak u implementaciji programa evropske integracije – ali moramo priznati da je ovaj pomak ipak bio skroman. On nije ni blizu ispunjavanju težnji građana BiH – niti obećanja koja su im dali njihovi predstavnici u Parlamentu.

Vjerujem da se ovo može promijeniti ako se program integracije bude držao pred očima javnosti – na direktan i lako razumljiv način, te ako prednosti implementacije ovog programa budu jasne i očite.

Potencijalne prednosti su daleko od skromnih. U poljoprivredi i razvoju malih i srednjih preduzeća, koraci koji se moraju preduzeti mogli bi pomoći u transformaciji ove zemlje. Dopustite da naglasim zašto je od izuzetne važnosti da proces evropskih integracija krene naprijed brže i efikasnije u ovim oblastima.

Oslobađanje neiskorištenog potencijala

Što se tiče poljoprivrede i ruralnog razvoja, BiH i EU zajedno mogu stvoriti važne sinergije: EU ima ogroman poljoprivredni sektor čiji potencijal je iskorišten putem koherentne organizacije i strateškog korištenja sredstava; a Bosna i Hercegovina ima ogroman poljoprivredni sektor kojem jako treba koherentna organizacija i strateško korištenje sredstava da bi mogla iskoristiti svoj neiskorišten potencijal.

Današnja Zajednička poljoprivredna politika, koja je najveći korisnik budžetskih sredstava EU, nije nastala u jednom danu. Ona je evoluirala kroz cijeli niz godina, tokom intenzivnog reformskog procesa. Trenutno, ona je primarno fokusirana na pitanja kao što su sigurnost hrane, kvalitet hrane i stanje životinja, sa ciljem ne samo da osigura osnovna sredstva za ruralnu zajednicu nego i da uspostavi potreban okvir za dinamičan agroindustrijski sektor i ekološki i teritorijalno uravnotežen poljoprivredni razvoj. Zajednička poljoprivredna politika odražava strateški značaj ovog sektora u Evropskoj uniji, služeći interesima 500 miliona potrošača, tako što im obezbjeđuje sigurnu hranu, zapošljava oko 12 miliona građana i osigurava održiv socijalno-ekonomski i ekološki razvoj ruralnih oblasti, gdje živi oko 60 posto građana EU. Da bi služila njihovim interesima, EU odvaja 42 posto svog budžeta za poljoprivredu i ruralni razvoj.

Čvrsto vjerujem da bi reforme poljoprivredne politike bile od koristi i za Bosnu i Hercegovinu i za njene građane. Prema zvaničnim statističkim podacima, više od 20 posto svih zaposlenih u Bosni i Hercegovini radi u poljoprivrednom sektoru – a ako pogledate neformalno tržište rada, skoro pola radne snage vjerovatno je uključeno u neku vrstu posla koja se tiče poljoprivrede. Uprkos ovoj činjenici, na poljoprivrednu proizvodnju otpada svega 10 posto GDP-a, a uvoz hrane u Bosnu i Hercegovinu doprinosi značajno njenom trgovinskom deficitu.

Prihvatanje procesa evropske integracije u bh. poljoprivredi može pokrenuti nerealizovane potencijale i pomoći da se podigne životni standard u cijeloj zemlji.

Kada gledate na stvari na taj način, napredovanje brzinom puža nema nikakvog smisla.

Među kratkoročnim prioritetima utvrđenim u Evropskom partnerstvu nalazi se donošenje Zakona o poljoprivredi, hrani i ruralnom razvoju, koji je usvojen u proljeće 2008. godine, ali to je besmisleno bez propratnih provedbenih zakona, koji još uvijek nisu doneseni.

Evropsko partnerstvo također zahtijeva donošenje sveobuhvatne poljoprivredne strategije na državnom nivou, koja je usvojena u januaru 2009. godine, a od vlasti traži da rade na uspostavi Ministarstva poljoprivrede, hrane i ruralnog razvoja BiH – cilj koji danas nije nimalo bliži nego što je bio kada je Evropsko partnerstvo finalizirano.

U međuvremenu, treba zauzeti dinamičan pristup kako bi se uspostavili procesi fitosanitarne i veterinarske inspekcije u cijeloj zemlji, te u vezi s tim i certifikacija proizvoda kojom će se omogućiti izvoz bh. prehrambenih proizvoda. Istovremeno, treba usmjeriti više resursa u inicijative za strateški ruralni razvoj.

Ni tu provedba ne ide nimalo brzo ni odlučno.

Veoma spor napredak u oblasti koja se tiče interesa mnogih građana BiH do sada nije puno spominjan u predizbornom periodu.

Smatram da bi trebalo da bude.

Više malih i srednjih preduzeća zapošljava više ljudi

U sektoru malih i srednjih preduzeća imamo sličnu sliku – sa ogromnim neiskorištenim potencijalom dok je administrativni i zakonodavni odgovor na njega izuzetno skroman.

Bosna i Hercegovina ima samo sedam malih i srednjih preduzeća na 1.000 stanovnika – u poređenju sa 14 na hiljadu stanovnika u Hrvatskoj i 18 na hiljadu stanovnika u Albaniji, i to prije no što dođemo do zemalja kao što su Češka Republika ili Mađarska, koje imaju 85 odnosno 86 malih i srednjih preduzeća na hiljadu stanovnika.

Značaj ovih cifara postaje jasan kada ih se gleda u kontekstu činjenice da mala i srednja preduzeća čine dvije trećine svih radnih mjesta u privatnom sektoru u Evropskoj uniji – a to znači oko 100 miliona radnih mjesta.

Drugim riječima, Bosna i Hercegovina uveliko zaostaje za svojim susjedima u razvijanju sektora koji ima ogroman potencijal za otvaranje novih radnih mjesta – a govorimo o zemlji sa više od pola miliona nezaposlenih!

Jasno je da pristup koji BiH ima prema razvoju malih i srednjih preduzeća treba radikalno promijeniti.

Na samitu u Solunu 2003. godine, Bosna i Hercegovina se pridružila grupi od 35 evropskih zemalja opredijeljenih za provedbu Evropske povelje za mala preduzeća.

Cilj ove politike je sasvim jasan – otvaranje novih radnih mjesta tako što bi se malim i srednjim preduzećima olakšalo da zaposle više ljudi.

Neki od koraka koje je potrebno napraviti kako bi se malim i srednjim preduzećima u Bosni i Hercegovini pomoglo da uspiju su sljedeći:

• Usvajanje Zakona o obligacionim odnosima BiH, kako bi se ostvarila značajna poboljšanja u poslovnom okruženju;

• Uspostavljanje Socijalnog i ekonomskog vijeća BiH, kako bi se, između ostalog, input koji se dobije od privrednika pretočio u politiku; te

• Usvajanje bh. strategije za mala i srednja preduzeća i uspostava bh. agencije za njihov razvoj.

Svi znamo da prve dvije mjere nisu donesene i, kao posljedica toga, radna mjesta koja su se mogla otvoriti nisu otvorena.

Smatram da je na članovima Parlamenta da objasne biračkom tijelu zašto su ove inicijative koje donose radna mjesta propale.

Vijeće ministara je u proljeće 2009.god. usvojilo strategiju BiH za mala i srednja preduzeća, i to je veoma pozitivan korak, ali implementacija koja je uslijedila je bila neadekvatna. Ukoliko Nacrt zakona o promociji malih i srednjih preduzeća BiH bude usvojen u narednim sedmicama – kao što se nadamo da će biti – to bi moglo poslužiti kao poticaj za ostvarivanje više zadovoljavajućeg napretka u ovom sektoru.

Ne želim da predstavim pretjerano mračnu sliku. Priznajem da napredak jeste ostvaren – ali isto tako mislim da se svi moramo složiti da je taj napredak ostvaren gotovo nevoljko, kao da rješavanje pitanja masovne nezaposlenosti nije prvi prioritet parlamentaraca, kao da je provođenje programa za pristupanje EU koji je diljem Evrope otvorio milione radnih mjesta neka vrsta iritirajućeg zadatka.

Evropska unija i pojedinačne države članice su obezbijedile grantove u multimilionskim iznosima eura za pojedinačne projekte usmjerene na jačanje razvoja malih i srednjih preduzeća, uključujući i grantove koji se dodjeljuju kroz regionalne razvojne agencije, koje su se suočile sa različitim stepenom saradnje od strane različitih nivoa vlasti. Sjedinjene Američke Države su također obezbijedile obimna sredstva za projekte osmišljene da unaprijede poslovno okruženje BiH. Istovremeno, trebao bih vam skrenuti pažnju na posljednju kreditnu liniju u multimilionskom iznosu eura od strane Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), objavljenu tek prošlog mjeseca, koja će biti usmjerena uglavnom na davanje kredita malim i srednjim preduzećima u Bosni i Hercegovini.

Pozitivna podrška za mala i srednja preduzeća dolazi izvan BiH; krajnje je vrijeme da ona počne dolaziti i iz same BiH.

Politički fokus i izvještavanje u medijima

Transformacija sektora poljoprivrede BiH i realizacija potencijala za otvaranje novih radnih mjesta njenih malih preduzeća kroz evropske integracije je zadatak koji zahtijeva političku i zakonodavnu pažnju. Ovaj zadatak također treba intenzivno i kontinuirano izvještavanje u medijima.

Do sada su ove stvari uglavnom izostajale.

Parlamentarci se moraju suočiti sa činjenicom da će članstvo u Evropskoj uniji – i sve prednosti koje ono potencijalno nudi građanima Bosne i Hercegovine – postati stvarnost samo ukoliko oni spremno prihvate proces reformi, a ne da tek sporadično rade na njemu.

Nadam se da će današnja konferencija doprinijeti novom pristupu.

Hvala vam.