Uprkos krizi lideri mogu potaknuti investiranje i otvaranje novih radnih mjesta

Dr. Busek, premijeru Špirić, ministri, dame i gospodo,

Posebno mi je zadovoljstvo sudjelovati u ovoj konferenciji, jer je tema o kojoj je ovdje riječ – unutrašnja ulaganja – suštinski izazov s kojim se Bosna i Hercegovina danas suočava. Poenta je u sljedećem: treba nam više investicija, više radnih mjesta, trebamo smanjiti stopu siromaštva i poboljšati životni standard.

Sve ostalo je samo skretanje pažnje na druge stvari.

Kao što je veliki broj naših kolega iz međunarodne zajednice već svjestan, u Bosni i Hercegovini smo tokom protekle dvije godine opterećeni političkom krizom. Tokom ove krize, izgubljeno je desetine hiljada radnih mjesta. Ova radna mjesta su izgubljena širom Bosne i Hercegovine. Na krizu nije ostao imun ni jedan  pedalj ove zemlje.

Međutim, uprkos činjenici da političkom debatom u BiH dominiraju razlike, činjenica je da politički establišment, sada suočen s globalnom i domaćom ekonomskom krizom, nema druge opcije nego da pažnju usmjeri na ekonomiju. Drago mi je da je s nama danas ovdje i premijer. Uvjeren sam da on dijeli moje mišljenje.

Takođe sam uvjeren da lideri najvećih političkih stranaka razumiju da se, uzimajući u obzir sve veću stopu siromaštva i nezaposlenosti, poduzimanje razumnih koraka kojima će se poboljšati materijalno stanje građana ne može više odlagati.

Ovi koraci su već pripremljeni i dogovoreni. Nema političkog spora oko toga šta Bosna i Hercegovina mora poduzeti kako bi privukla više investicija, otvorila nova radna mjesta i poboljšala životni standard. Ovi koraci su jasno definirani Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju i Evropskom partnerstvu.

Jedan od uslova za integraciju u EU je i donošenje Zakona o obligacijama BiH. Time će se u cijeloj zemlji standardizirati trgovinska pravila i propisi u okviru priprema za ulazak na jedinstveno tržište EU. Još jedan uslov je i modernizacija sistema supervizije banaka. Ovo će dodatno ojačati bankarski sektor koji je tokom proteklih deset godina bio jedan od uspješnih primjera u Bosni i Hercegovini.

Ova dva koraka, oko čije implementacije su najveće političke stranke postigle saglasnost, predstavljaju ključne elemente u pripremanju ove zemlje za potpuno sudjelovanje u slobodnom kretanju roba, usluga, radnika i kapitala, što su principi na kojima počiva članstvo u Evropskoj uniji.

Usvajanje Zakona o obligacijama i modernizacija sistema supervizije banaka će dodatno transformirati poslovno okruženje koje je tokom zadnjih deset godina već promijenjeno do neprepoznatljivosti.      

Politička kriza u BiH je zaokupirala međunarodnu medijsku pažnju – što sigurno nije pomoglo da se privuku krajnje potrebna ulaganja – ali, iako su krize dolazile i prolazile, ostvaren je stabilan i suštinski napredak u unapređenju skoro svih aspekata bosanskohercegovačke privrede. Nadam se da će sve više ljudi doći do tih saznanja kao rezultat ove konferencije. To je razlog zašto je Bosna i Hercegovina ostvarila godine ekonomskog razvoja prije globalne recesije i to je razlog da ljudi u ovoj zemlji mogu očekivati godine ekonomskog rasta kada recesija završi.

Reforme u jednom sektoru imaju pozitivan uticaj na druge sektore. Na primjer, nakon uvođenja PDV-a početkom 2006. godine javni prihodi su porasli, a smanjeno je izbjegavanje plaćanja poreza. Došlo je do povećanja administrativne efikasnosti i smanjenja kriminala. Isto tako, provođenje reforme registracije preduzeća 2006. godine je pojednostavilo i ubrzalo taj postupak širom zemlje i osiguralo neometan protok informacija između različitih organa vlasti, uključujući poreske i carinske vlasti – a to je takođe povećalo sveukupnu administrativnu efikasnost i pomoglo smanjenju kriminala. Stvoren je pozitivan trend.

Isti pozitivan posljedični efekat na cjelokupnu privredu se može osjetiti nakon donošenja Zakona o obligacijama i kada budu preduzete razumne mjere u modernizaciji sistema bankarske supervizije. To je razlog zašto insistiramo na tim reformama i zato vjerujemo da će i premijer Špirić i entitetski premijeri takođe to energično zahtijevati.

Prioritet u Bosni i Hercegovini danas mora biti vraćanje pažnje javnosti na ekonomiju. To je jedino područje političke debate koje će donijeti trenutnu i značajnu razliku u životima ljudi.

Premijer Špirić i dva entitetska premijera, uprkos različitim i hitnim problemima koji odvlače njihovu pažnju, naporno i uspješno rade na provođenju praktičnih reformi. Želim pohvaliti premijera zbog postignutog napretka. Nadam se da će taj napredak biti naglašen na ovoj konferenciji i da će međunarodni ulagači biti upoznati sa tim. Činjenica je da Bosna i Hercegovina ima potencijal da bude jedna od najkonkurentnijih ekonomija u Jugoistočnoj Evropi – a to će se dogoditi kada se usredotočimo na korake koji su već dogovoreni i koji imaju za cilj da vrate ljude na posao.

Stvaran i brz napredak može se postići u rješavanju socijalnih i ekonomskih izazova i implementaciji plana integracije u EU. S obzirom na hroničnu neimaštinu stotina hiljada građana ove zemlje, ovaj napredak se mora načiniti što je prije moguće.

Hvala vam.