Dame i gospodo,
Dozvolite mi da prvo zahvalim Nizozemskoj organizaciji za razvoj i njenim bosanskohercegovačkim partnerima – Direkciji za evropske integracije i udruženjima općina – na organiziranju ove konferencije.
Današnja diskusija je namijenjena davanju objašnjenja o procesu evropskih integracija te korištenju tog procesa kako bi građani mogli osjetiti prednosti integracije brzo i u potpunosti.
Između ostalog, Nizozemska organizacija za razvoj će prezentirati svoj Referentni vodič za EU, koji objedinjuje informacije o EU koje su od neposrednog značaja za općine i ostale grupe i nevladine organizacije u lokalnim zajednicama.
Ovo je važna inicijativa jer, iako je želja većine građana Bosne i Hercegovine da se njihova zemlja priključi Evropskoj uniji savršeno jasna, postoji manja jasnoća u vezi sa time kako tu želju pretvoriti u realnost. Nadam se da će današnja diskusija pomoći da se pojasni ovo pitanje.
Ključna uloga lokalnih vlasti
Polazna pretpostavka današnje konferencije jeste da su 142 općine od ključnog značaja za uspjeh napora koje ulaže Bosna i Hercegovina u procesu evropskih integracija.
Ova činjenica može doći kao iznenađenje mnogim kreatorima politika i mnogim građanima, jer su se do sada pitanjem evropskih integracija gotovo u cijelosti bavili viši nivoi vlasti i administracije. Trebalo bi imati obrnut pristup – i ne samo iz razloga što se mnogo više od polovine direktiva EU provodi na općinskom nivou. U oblastima kao što su okoliš, uključujući i snabdijevanje vodom, učešće općina u provođenju direktiva EU dostiže čak 80 procenata.
To znači da su općine akteri čija je uloga vrlo značajna u procesu integracije u EU. Može se reći da one imaju centralnu ulogu. Ipak, do sada, općine nisu u dovoljnoj mjeri učestvovale u pripremanju Bosne i Hercegovine za pristupanje EU.
Ovo se mora promijeniti i ja pozdravljam današnju konferenciju, jer ona može pomoći da se otpočne ta promjena.
Ogroman broj direktiva EU koje uključuju implementaciju na lokalnom nivou je u dosljednosti sa principom subsidijarnosti, koji je prvi put jasno iskazan u Ugovoru iz Mastrihta 1992.god. Ovim se naglašava prednost, gdje je to odgovarajuće, donošenja odluka što je bliže moguće građanima – a to znači na općinskom nivou. Lisabonski ugovor je 2007.god. ponovio centralnu poziciju lokalne vlasti u administrativnoj i političkoj strukturi EU.
Praktične prednosti integracije u EU
Međutim, važno je da prepoznamo realnosti na terenu – a mnoge od realnosti, koje danas okružuju lokalnu vlast u Bosni i Hercegovini, nisu prijatne.
Zadaci, koje općine moraju izvršiti – od ulične rasvjete i odlaganja otpada, do promocije investicija i otvaranja novih radnih mjesta – su enormni, ali sredstva, koja imaju na raspolaganju za obavljanje ovih zadataka, su skromna. Zbog toga je razumljivo što neki općinski zvaničnici mogu biti skloni da integraciju u EU posmatraju kao nešto što je udaljeno od njihovih svakodnevnih problema.
U stvari, upravo je obrnuto.
Evropske integracije pružaju ogromne šanse općinama i u mnogim slučajevima ove šanse mogu dati prednosti u kratkoročnom i srednjoročnom periodu. S jedne strane, općine predstavljaju prirodni kanal za dodjelu programa pomoći EU građanima. Na primjer, u Bugarskoj i Rumuniji, koje su se priključile EU tek prije nešto manje od dvije godine, 400.000 prijedloga projekata, koji su potekli od lokalnih vijeća, sada se finansiraju ili je određeno da će se finansirati od strane Evropske unije.
Ovo je važan aspekt procesa pristupanja, aspekt koji se premalo razumije. Integracija će imati direktan i pozitivan uticaj na sposobnost općina da pružaju usluge građanima.
U ovom kontekstu vrijedno je konstatirati i drugi aspekt iskustva Bugarske i Rumunije, a to je da je u ove dvije zemlje broj građana koji žive u apsolutnom siromaštvu smanjen na pola od početka procesa pristupanja. Mnogo od tog izvanrednog poboljšanja je već bilo postignuto do vremena kada su dobili puno članstvo u EU u 2007.godini.
Brz i dramatičan napredak
Zbog specifičnih izazova koji su povezani sa procesom pristupanja EU u Bosni i Hercegovini, izgledi ove vrste brzog i dramatičnog napretka se često teško uočavaju. Navikli smo se na to da reforme opisujemo kao «bolne»; beskrajno dugo govorimo o «zahtjevima» EU.
Nažalost, ne govorimo dovoljno o stvarnim i brzim prednostima koje integracija u EU može pružiti građanima.
Razlozi za ovo su jasni. Reforme u Bosni i Hercegovini su često bolne, jer se često nepotrebno produžavaju i jer ih obično prate gorka neslaganja unutar političkog establišmenta. Implementacija ima tendenciju da je spora i nepotpuna, a rezultat je da građani redovno trpe tu «bol», a potom moraju čekati suviše dugo za prednost koja treba da uslijedi.
Zbog toga je tako važno da budemo bolji u komunikaciji i prenošenju raznih «zašto» i «zbog čega», koji se odnose na integraciju – ukoliko građani uvide smisao reformi, onda se može izgraditi široka podrška građana za promjene, a to je nešto čemu se čak ni politički establišment s manama neće moći oduprijeti.
Od odlučujućeg je značaja da se na općinskom nivou ispravno shvate i efikasno objasne sve prednosti i koristi integracije. Tokom 2009.god. moj ured će nastaviti raditi kako bi potpomogao partnerstva između nevladinih organizacija i općinskih organa vlasti kako bi se objasnio program EU, te pomoglo u implementaciji istog na lokalnom nivou.
U koordinaciji sa češkim predsjedništvom EU radit ćemo kako bismo osigurali da integracija pruži opipljive koristi građanima. Vjerujemo da stvaranjem novog EU modela možemo pomoći da se eliminiraju neke od ukorijenjenih političkih «trusnih linija», koje su u nedavnoj prošlosti onemogućile stvarni napredak u mnogim općinama.
Naši napori će se vršiti u kombinaciji sa širim projektom Evropske komisije, osmišljenim da se promoviraju partnerstva između općina i nevladinih organizacija, a koji će također biti pokrenut u 2009.god.
Integracija Bosne i Hercegovine u EU se ne može nastaviti na zadovoljavajući način, osim ako se u rad direktno i u značajnoj mjeri ne uključe općine. One će morati da urade dosta posla, kada je u pitanju implementacija direktiva EU, i mnoge koristi integracije će se pružiti preko općina.
Najveći dobitnici integracije BiH u EU će biti građani i općine, kojima se otvaraju mogućnosti od putovanja do pristupa fondovima EU. Iz tog razloga je od suštinske važnosti da općine i druge organizacije u lokalnim zajednicama učine da se njihov glas čuje. Da političari i oni na državnom nivou, koji direktno rade na pitanju EU, mogu djelovati sa znanjem, podrškom i detaljnim doprinosima lokalnih zajednica. Ali ne samo to nego, ako je potrebno, ako je zastoj na putu u integraciji zemlje u EU, ako je blokada u reformama potrebnim za integraciju, treba građani, općine, nevladine organizacije, kojima je u najvećem interesu integracija, pošto će najviše oni profitirati od integracije, oni treba da vrše pritisak na političare. Pritisak da se integracija ubrza, da se sprovedu potrebne reforme.
Smatram da današnja konferencija može odigrati značajnu ulogu u ostvarivanju prethodno rečenog.
Želim vam uspješan rad.
Hvala vam.
