Obraćanje visokog predstavnika/specijalnog predstavnika EU Christiana Schwarz-Schillinga na poslovno-investicijskom samitu za Bosnu i Hercegovinu

organizirali European Financial Convention i FIPA u Parlamentu Bosne i Hercegovine


Nova radna mjesta su ključ za progres u drugim oblastima


Dame i gospodo,


Početkom prošle godine, samo sedmicu nakon što sam preuzeo dužnost visokog predstavnika i specijalnog predstavnika EU sjedio sam u Travniku sa poslovnim ljudima iz svih dijelova zemlje i slušao šta su mu govorili o poslovnom okruženju u ovoj zemlji.


Dosta toga su mi rekli i većina toga nije bilo ništa dobro.


Godinu dana poslije, volio bih da sam u poziciji da mogu zaključiti da se poslovno okruženje značajno unaprijedilo, međutim, iako je došlo do nekih značajnih iskoraka, bojim se da svi moramo prihvatiti činjenicu da su pomaci bili spori. 


Postigli smo manje nego što smo se nadali – po pitanju uređenja situacije u Bosni i Hercegovini koja će ići na ruku investiranju, poboljšanja podsticajnih mehanizama za otvaranje novih radnih mjesta, provođenja mjera koje će za godinu ili dvije imati direktan i pozitivan uticaj na životni standard.


Razloge nije teško pronaći. Ekonomska pitanja nisu prioritet u političkoj debati.


Htio bih iskoristiti ovu priliku, ovdje u Parlamentu i na skupu na kome su prisutni neki od najviših političara u državi, da ponovim još jednom prostu političku istinu. Ovo je istina, koju, nažalost, stranački lideri ove zemlje izgleda nisu u potpunosti prihvatili. 


Ako ne možete stvoriti nova radna mjesta i podići životni standard, vaši napori u svakoj drugoj oblasti će imati malo efekta.


Lakše reći nego uraditi?


Ne!


Ekonomske reforme koje treba da se usvoje i provedu da bi se ekonomija pokrenula već su u većini slučajeva pripremljene.


Glavne tačke u reformskim planovima su:



  • Donošenje Zakona o Nacionalnom fiskalnom vijeću i Zakona o obligacijama BiH;
  • Uvođenje centralnog sistema bankarske supervizije;
  • Preduzimanje mjera u cilju osiguranja bolje slobode kretanja radne snage između entiteta, što predstavlja ključni element funkcionalnog jedinstvenog ekonomskog prostora.
  • Preduzimanje aktivnih napora na stvaranju konkurentskog poslovnog okruženja u sektoru telekomunikacija (privatizacija telekom operatera predstavljala bi značajan korak u tom pravcu, iako je tržište telekomunikacija od 1. januara 2006. godine u potpunosti liberalizirano u BiH nismo imali nagli procvat kakav je zabilježen u Evropi nakon liberalizacije sektora telekomunikacija 1998. godine).
  • Poboljšanje ulaganja u infrastrukturu, ovo uključuje i «Koridor Vc», ali i neka druga pitanja kao što su imenovanje jedinstvenog menadžera za infrastrukturu koji će vršiti nadzor nad sistemom željezničke infrastrukture, i 
  • Formiranje Socijalnog i ekonomskog vijeća BiH u cilju omogućavanja dijaloga između radnika, poslodavaca, političara i drugih ključnih protagonista u ovom procesu (potrebno je napomenuti da se ovo pokazalo kao izuzetno značajno u drugim ekonomijama koje su prošle kroz tranziciju).

Veliki broj pitanja u oblasti ekonomske reforme direktno proizilazi iz uslova predviđenih procesom euroatlanske integracije. Uspješno provođenje reformi zaista je predstavljalo oslonac za odvijanje pregovora o sklapanju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s Evropskom unijom, koji će biti moguće potpisati čim budu uklonjene političke prepreke u oblasti reforme policije, reforme sistema javnih RTV emitera, reforme obrazovanja i saradnje s Haškim tribunalom.


Međutim, ovdje želim naglasiti nešto što sam do sada bezbroj puta isticao i što ima ogroman značaj. Ove ekonomske reforme ne odnose se samo na ispunjavanje uslova koje je postavila međunarodna zajednica nego prije svega predstavljaju razumne i praktične mjere čiji je cilj privlačenje ulaganja, otvaranje novih radnih mjesta i poboljšanje životnog standarda.


Ovdje ne govorimo o apstraktnim pojmovima nego o uspješnoj politici za koju se pokazalo da, u praktičnom smislu, daje konkretne rezultate. Reforme koje su u Bosni i Hercegovini uvedene tokom proteklih godina već donose velike pomake u ekonomiji BiH.


BDP i dalje bilježi rast uz stabilnu godišnju stopu od 5%, prošle godine je zabilježeno i značajno smanjenje izvozno-uvoznog deficita s obzirom na povećanje vrijednosti i obima izvoza, prošlu godinu su obilježili i uspješno uvođenje PDV-a i priključivanje BiH CEFTA-i te su konkuretne kamatne stope i nepromijenjena inflacija od 0%, kao i smanjenje poreza na dohodak preduzeća u RS, omogućili stabilno povećavanje proizvodnih kapaciteta u sektoru malih i srednjih preduzeća.     


No, uprkos jasnim dokazima da reforme počinju davati rezultate u korist građana, izgubili smo cijelu godinu zbog političkih nesuglasica koje nisu učinile ništa na poboljšanju ekonomske perspektive ove zemlje. Lideri političkih stranaka su pokazali veće zanimanje za ministarske fotelje nego za ekonomske pokazatelje.


Krajem maja planiram organizirati veliku konferenciju koja će okupiti glavne političke aktere u BiH, uključujući i, nadam se, premijere i ministre financija, zajedno s predstavnicima radnika i poslodavaca. Ova konferencija će imati za cilj da ekonomskim pitanjima ponovo osigura mjesto u glavnim tokovima političke debate. Pokušati ću usmjeriti pažnju na praktične zakonodavne i administrative inicijative koje već uživaju veliku podršku javnosti a o kojima još uvijek nije vođena rasprava zbog toga što su političke stranke svoju pažnju posvećivale drugim pitanjima.


Još jednom naglašavam sljedeće: Ukoliko nema novih radnih mjesta i niste u mogućnosti da poboljšate životni standard, svi napori koje poduzimate u bilo kojoj drugoj oblasti biti će potpuno bezuspješni. U tom smislu, razmjena mišljenja tokom ovog investicijskog samita sasvim jasno predstavlja glavni faktor za oporavak i ukupnu dobrobit Bosne i Hercegovine.


Hvala.  

Europa.ba