OHR

Visoki predstavnik se sastaje sa klubovima poslanika u NSRS

Visoki predstavnik Paddy Ashdown je danas u Banja Luci gdje će se sastati sa
klubovima poslanika političkih stranaka u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

Visoki predstavnik će političarima u Republici Srpskoj jasno staviti do
znanja da cilj reforme policije nije ukidanje entiteta niti entitetskih
ministarstava unutrašnjih poslova, nego je cilj reforme stvaranje efikasne
policije koja će biti odgovorna građanima.

Reforma policije će obezbijediti policijsku službu koja je moderna, efikasna
i uspješnija u borbi protiv organiziranog kriminala. Oni koji kažu da je
restrukturiranje policije izgovor za ukidanje entiteta jednostavno bespotrebno
izazivaju strah.

Brojne ankete pokazuju da je organizirani kriminal i korupcija pitanje broj
jedan koje brine bh. javnost. Ova reforma političarima u BiH nudi konkretan put
za davanje podrške agencijama za provođenje zakona u borbi protiv kriminala.

Nakon ovih sastanaka, visoki predstavnik će održati konferenciju za štampu
danas u 16.00 sati u Međunarodnom press centru u Banja Luci. Kopiju saopštenja
za medije možete dobiti na kraju ovog sastanka.

Visoki predstavnik će prisustvovati svečanom otvaranju Odjela za ratne
zločine pri Sudu BiH

Visoki predstavnik će sutra prisustvovati ceremoniji otvaranja Odjela za
ratne zločine pri Sudu Bosne i Hercegovine i Posebnog odjela za ratne zločine
pri Tužilaštvu BiH.

Visoki predstavnik će se tom prilikom, zajedno sa ministrom pravde BiH
Slobodanom Kovačem, predsjednikom Haškog tribunala Theodorom Meronom, glavnom
tužiteljicom Haškog tribunala Carlom del Ponte, predsjednicom Suda BiH Meddžidom
Kreso i tužiocem BiH Marinkom Jurčevićem obratiti gostima i predstavnicima
medija.

Uspostava Odjela za ratne zločine je zahtijevala znatne i stalne logističke i
financijske napore. Predsjednik Haškog tribunala, sudija Theodor Meron je imao
vodeću ulogu u uspostavi ovog Odjela, pružanju neprocjenjivog tehničkog znanja i
stručnih savjeta pri uspostavi njegovog pravnog okvira, te pratećih objekata kao
što je pritvorska jedinica. Predsjednik Suda BiH Meddžida Kreso i glavni tužilac
BiH Marinko Jurčević su također dali neprocjenjiv doprinos. 

Visoki predstavnik će održati zasebne sastanke sa sudijom Meronom i glavnom
tužiteljicom Haškog tribunala del Ponte.

Visoki predstavnik će naznačiti da, mada će Haški tribunal nastaviti sa
radom, izvjesno je da će se rad Tribunala okončati. Otvaranje Odjela za ratne
zločine u sklopu Suda BiH znači da će se procesuirati onoliko predmeta koliko to
bude neophodno  – neće biti nikakvog prekida. Odjel za ratne zločine pri
Sudu BiH je stalna institucija. Ona će još dugo postojati nakon odlaska
međunarodne zajednice iz BiH.

Vrijedi naglasiti da iako će ove sedmice Sud BiH, vodeća pravosudna
institucija BiH, otvoriti svoj specijalizovani Odjel za ratne zločine, to
predstavlja samo jedan element reforme vladavine prava koji je BiH uspostavila u
posljednje dvije godine. Sudovi u BiH, krivični zakoni, sudije i tužioci su
prošli kroz proces reforme koji će im omogućiti da procesuiraju više slučajeva,
uključujući slučajeve ratnih zločina, na profesionalniji i efikasniji način.

Ne postoji zastara ratnih zločina, a reforma vladavine prava će osigurati da
oni koji su počinili zločine budu izvedeni pred lice pravde.

Međunarodni dan žena

Na kraju, visoki predstavnik izražava svoje najljepše želje svim ženama u
Bosni i Hercegovini povodom međunarodnog dana žena.

OSCE

Belgijski ambasador pri OSCE-u će posjetiti BiH

Ambasador Bertrand de Crombrugghe, ambasador Belgije pri
OSCE-u će predvoditi belgijsku delegaciju u službenoj posjeti BiH sutra, 9.
marta 2005. Belgija će preuzeti predsjedavanje OSCE-om iduće godine, i svrha
posjete je upoznavanje delegacije sa
radom
Misije OSCE-a u Bosni i
Hercegovini, kao i sa tempom provođenja reformi u zemlji.

Tokom svoje posjete, ambasadorde Crombrugghe, u pratnji ambasadora Douglasa
Davidsona, šefа Misije OSCE-a u BiH, sastat će se s Lidijom Topić, zamjenicom
ministra vanjskih poslova, bh. parlamentarcima, članovima Izborne komisije,
zvaničnicima iz političkih, kulturnih i vjerskih struktura, kao i sa
predstavnicima međunarodne zajednice. 

EUPM

Danas nema izjave.

EUFOR

Prevod nije dostupan.

NATO HQ

Prevod nije dostupan.

Pitanja i odgovori:

Darija Sito-Sučić – Reuters:

Darija Sito-Sučić, Reuters novinska agencija.  Željela bih ustvari
dobiti komentar od EUFOR-a, ali sada maožda i od NATO-a.  Karla del Ponte
je jučer rekla da ne zna da li EUFOR išta poduzima u vezi pronalaženja Radovana
Karadžića, i rekla je da ne zna da li se on nalazi u Bosni, Hrvatskoj ili Crnoj
Gori, i to je bilo u intervjuu za Reuters, ali je izričito rekla da ne zna da li
EUFOR nešto radi na pronalaženju Karadžića.  Dakle, željela bih da čujem
vaš komentar na sve ovo.  Možete li reći da li EUFOR išta poduzima kako bi
ga pronašli, i to isto pitanje važi, ustvari i za NATO? Hvala.

EUFOR:

Da, naravno, rado ću odgovoriti na to pitanje.  Kao prvo, i EUFOR i
NATO, dati ću riječ Derek-u malo kasnije, ali i EUFOR i NATO konstantno traže
osobe optužene za ratne zločine (PIFWIC).  Veliki broj operacija koje mi
izvodimo zasnivaju se na obavještajnim poodacima i uključuju obavještajne
sredstva, a to nije nikakva tajna.  Ali to što jeste povjerljivo, su
informacije koje primamo i priroda naših operacija, te to je razlog zbog kojeg
mi i ne pričamo o njima.  Samo zbog toga što ove operacije nisu vidljive
javnosti to ne znači da se one ne odvijaju.  Te u odgovoru na sve kritike
rekao bih da  EUFOR i NATO svo vrijeme aktivno tragaju za osobama optuženim
za ratne zločine (PIFWIC).  Druga stvar je, da ako mi imamo obavještajne
podatke o tome gdje se nalazi neka osoba optužena za ratne zločine (PIFWIC),na
osnovu kojih mi možemo da djelujemo, EUFOR će djelovati sa ciljem da uhapse tu
osobu, i to će najvjerovatnije izvesti u koordinaciji sa NATO-om i naravno sa
bosanskim vlastima, ako to bude pogodno.  Ali, mi nećemo oklijevati da
djelujemo sami ako to bude potrebno.  I mislim da bi posljednja stvar, u
vezi bilo kakvih kritika upućenih međunarodnim vojnim snagama u ovoj zemlji,
bila da je NATO izvršio 29 hapšenja, a Republika Srpska nijedno, što se tiče
hapšenja osoba optuženih za ratne zločine (PIFWIC) od završetka rata.  I to
je sve što imam reći, sada ću Vas proslijediti Derek-u.  Hvala Vam.

Derek Chappell, NATO:

Ja bih samo potvrdio te komentare i rekao da mi agresivno pokušavamo pomoći
lokalnim vlastima pri hapšenju osoba optuženih za ratne zločine (PIFWIC) i da u
potpunosti shvatamo da je to jedno od nerješenih pitanja koje predstavlja
problem zaBosnu i Herzegovinu.  Mi imamo izvanredan odnos sa ICTY i detalji
operacije koje sam vam prenio jutros su odličan primjer, veoma skorašnji
primjer, vrste našeg svakodnevnog rada kojim pokušavamo prekinuti aktivnosti
njihovih pristalica i da ustvari pronađemo te osobe na terenu. 

EUFOR:

Oprostite.  Očigledno, druga stvar koju biste morali imati u vidu, je da
su vlasti u Bosni i Hercegovini, naročito u Republici Srpskoj, ustvari odgovorne
za hapšenje ratnih zločinaca.  Vi znate da smo mi ovdje da pružimo podršku
i da ćemo uložiti aktivan napor, ali stvarna odgovornost i Dayton pripada
potpisnicima Dayton-a, i mislim da je važno zapamtiti ovo.  Hvala
Vam. 

OHR:

Još jedno.

Novinar:

Možete li reći da li ima ikakvog napretka?  Mislim, da li ste imalo
bliže Karadžiću nego što ste bili prije nekih osam godina?

EUFOR:

Kao što sam Vam već rekao, većina naših operacija je pokrenuta na osnovu
obavještajnih podataka, neću govoriti o obavještajnim operacijama i neću
špekulirati o tome da li smo bliže, dalje, gdje se on nalazi, a gdje se ne
nalazi ili slično, jer takve špekulacije nimalo ne pomažu.  Po EUFOR-ovom
mišljenju, to bi samo štetilo sveukupnim nastojanjima.

Novinar:

Ali nisam Vas pitao da li znate gdje je on, već samo….

EUFOR:

Neću komentirati da li smo bliže ili dalje. 

OHR:

Dobro, ako nema ništa dalje.  Hvala Vam mnogo.