EU usvojila Strateški okvir za ljudska prava i demokratiju

Vijeće za vanjske poslove danas je usvojilo Strateški okvir za ljudska prava i demokratiju sa Akcionim planom za njegovo sprovođenje. Ovo je prvi put da Evropska unija ima jedinstven Strateški okvir za ovo ključno područje politike sa tako širokim planom djelovanja za njegovu provedbu.


“Ljudska prava su jedan od mojih najvažnijih prioriteta, srebrna nit koja prožima sve što radimo u domenu vanjskih poslova. Ovim sveobuhvatnim paketom želimo da unaprijedimo djelotvornost i vidljivost politike EU za ljudska prava. Da bi se ovaj Okvir i Akcioni plan sproveli u djelo, predložila sam da se imenuje specijalni predstavnik EU za ljudska prava i očekujem brzo imenovanje”, izjavila je po usvajanju paketa Catherine Ashton, visoka predstavnica za vanjske poslove i bezbjednosnu politiku/potpredsjednica Evropske komisije.


Okvir uspostavlja načela, ciljeve i prioritete koji su koncipirani tako da unaprijede djelotvornost i dosljednost politike EU u cjelini za narednih deset godina. Oni pružaju usaglašen osnov za istinsko zajedničko nastojanje i uključuje države članice EU kao i institucije EU. Strateški okvir takođe učvršćuje opredijeljenost za stvarno partnerstvo sa civilnim društvom. Okvir je takođe koncipiran tako da bude što je moguće razumljiviji kako bi bio pristupačniji svim građanima.


Ključne poruke Strateškog okvira su sljedeće:
– Ljudska prava kroz politiku EU
– Promovisanje univerzalnosti ljudskih prava
– Slijeđenje koherentnih ciljeva
– Ljudska prava u svim vanjskim politikama EU
– Provođenje prioriteta EU u području ljudskih prava
– Rad sa bilateralnim partnerima
– Rad kroz multilateralne institucije
– EU koja radi zajedno


Strateški okvir nadograđuje zajedničko saopštenja pod naslovom ‘Ljudska prava i demokratija u središtu vanjskog djelovanja EU ka djelotvornijem pristupu’. Evropska komisija je usvojila ovaj dokument 12. decembra 2011. na prijedlog Catherine Ashton. To je bio rezultat dugotrajnog procesa konsultacija, koji datira još iz vremena neformalnog sastanka ministara vanjskih poslova EU (Gymnich) održanog u Kordobi u martu 2010.


Akcioni plan EU za ljudska prava i demokratiju objedinjava 97 aktivnosti pod 36 naslova, pripremljenih na osnovu konsultacija Službe vanjskih poslova EU, uključujući Evropsku komisiju i države članice EU koje imaju zajedničku odgovornost za provedbu. Održane su i neformalne konsultacije sa članovima Evropskog parlamenta i predstavnicma nevladinih organizacija. Akcioni plan obuhvata period do 31. decembra 2014.


Jedna od obaveza iz Akcionog plana je da bi EU trebala prezentovati svoje ostvarene ciljeve u godišnjem izvještaju o ljudskim pravima i demokratiji u svijetu. Na taj način, svi akteri u politici EU, uključujući civilno društvo, dobili bi mogućnost da ocijene uticaj djelovanja EU i doprinesu definisanju budućih prioriteta.


Osnovne činjenice


Usvajanje Strateškog okvira EU za ljudska pava i demokratiju predstavlja smjernicu kreiranja politike EU. EU ima dug spisak izjava o ljudskim pravima i demokratiji, ali se u njima obično apostrofiraju određena pitanja ili zemlje. Vremenom je EU izradila i niz „smjernica“ i ostalih vodiča kroz politiku, ali ovo je prvi put da je usvojen jedinstven strateški dokument. Time se pokazuje da EU ispunjava obećanje iz Lisabonskog ugovora, kojim se uvela sljedeća obaveza:


“Djelovanje Unije na međunarodnoj sceni biće vođeno načelima koja su inspirisala njeno stvaranje, razvoj i proširenje, a kojima se teži ka unapređenju i širenju u svijetu: demokratija, vladavina prava, univerzalnost i nedjeljivosi ljudskih prava i osnovnih sloboda, poštovanjt ljudskog digniteta, načela jednakosti i solidarnosti i poštovanja načela iz Povelje Ujedinjenih nacija i međunarodnog prava“.


Sa ciljem da doprinese realizaciji Strateškog okvira i Akcionog plana, visoka predstavnica predložila je da se imenuje specijalni predstavnik EU za ljudska prava. Cilj ovog imenovanja jeste unapređenje djelotvornosti i vidljivosti politike EU u domenu ljudskih prava. Da bi se osigurao kontinuitet, predloženo je da mandat prvog imenovanog predstavnika traje 2 godine.


EUSR treba da ima širok, fleksibilan mandat, sa mogućnošću prilagođavanja okolnostima, kao i da radi u tijesnoj saradnji sa Službom vanjskih poslova EU
(EEAS) koja će mu pružiti punu podršku.


Više informacija možete dobiti na: http://eeas.europa.eu/human_rights/index_en.htm


– Zaključci Vijeća o ljudskim pravima i demokratiji:  http://www.consilium.europa.eu/uedocs/cms_data/docs/pressdata/EN/foraff/131171.pdf
– EU Strateški okvir za ljudska prava i demokratiju:  http://www.consilium.europa.eu//uedocs/cms_data/docs/pressdata/EN/foraff/131181.pdf


 


~ČINJENICE~


Strateški okvir EU za ljudska prava i demokratiju


Kao najveći donator u svijetu, EU aktivno podržava ljudska prava i demokratiju:


EIDHR (Evropski instrument za demokratiju i ljudska prava)
Budžet iznosi 1,104 milijarde eura za period 2007-2013. Ključni ciljevi su: unapređenje poštovanja ljudskih prava i osnovnih sloboda u zemljama i regionima gdje su najviše ugroženi; jačanje uloge civilnog društva u promovisanju ljudskih prava i demokratije.


Instrument za stabilnost (IfS)
Budžet iznosi 2,062 milijarde eura za period 2007-2013. Koncipiran je kao pomoć u rješavanju izazova u pogledu globalne bezbjednosti i razvoja kroz finansiranje aktivnosti na ponovnom uspostavljanju stabilnosti u vanrednim situacijama gdje su naročito ugrožena ljudska prava.


Evropski instrument za susjedstvo i partnerstvo (ENPI)
Cilj ENP-a je jačanje prosperiteta, stabilnosti i bezbjednosti evropskog susjedstva. Ukupan budžet iznosi gotovo 12 milijardi eura za period 2007-2013. Jedan od tri strateška cilja je podrška demokratskoj tranziciji i promovisanje ljudskih prava.


Instrument za razvojnu saradnju
Budžet iznosi 16,9 milijardi eura za period 2007-2013. Obuhvata tematski program “Nedržavni akteri i organi lokalne samouprave u razvoju”, čiji je cilj podsticanje uključivanja svih aktera, naročito ugroženih i marginalizovanih grupa.


Evropski fond za razvoj (EDF)
Ukupan budžet iznosi 22,682 milijarde eura za period 2008-2013, kao pomoć razvoju afričkih, karipskih i pacifičkih zemalja. Obuhvata nekoliko prioriteta, uključujući politike podrške ljudskim pravima, demokratiji i pitanjima ravnopravnosti polova.


CFSP (Zajednička inostrana i bezbjednosna politika) budžet
Ukupan budžet iznosi 1,740 milijardi eura za period 2007-2013, kojim su obuhvaćene razne aktivnosti, a naročito saniranje kriznih situacija, uključujući jačanje pravne države. EU trenutno ima deset civilnih misija širom svijeta, od Bosne i Hercegovine do Afganistana.
 
EU podržava ljudska prava i demokratiju na niz praktičnih načina:


Smjernice politike
Savjet EU je jednoglasno usvojio ove smjernice na sljedeće teme:
– Smrtna kazna
– Tortura i ostali oblici surovog, nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja
– Dijalozi o ljudskim pravima
– Djeca i oružani sukobi (CAAC)
– Zaštitnici ljudskih prava
– Promovisanje i zaštita prava djeteta
– Nasilje nad ženama i djevojčicama i borba protiv svih oblika njihove diskriminacije
– Promovisanje poštovanja međunarodnog humanitarnog prava
Na osnovu Akcionog plana EU, treba da otpočne rad na sljedećim pitanjima: sloboda vjeroispovijesti i uvjerenja; prava homoseksualaca, biseksualaca i transeksualaca (LGBT); sloboda izražavanja.


Fokalne tačke za ljudska prava u Delegacijama EU
Mreža fokalnih tačaka za ljudska prava skoro je dovršena: 116 Delegacija EU već ima jednu, a mnoge i dvije fokalne tačke, i u političkom odjeljenju i  odjeljenju za saradnju.


Klauzula o ljudskim pravima u sporazumima sa EU
EU zahtijeva da se ova klauzula nađe u svim njenim političkim okvirnim sporazumima sa trećim zemljama, kao što su sporazumi o pridruživanju i sporazumi o partnerstvu i saradnji. Ovom klauzulom ljudska prava postaju osnovni element sporazuma.


Dijalozi i konsultacije o ljudskim pravima
EU vodi razgovore posvećene ljudskim pravima sa skoro 40 zemalja širom svijeta (najduži traju od 1995., sa Kinom). Glavni cilj je unapređenje situacije na terenu, ali i bolje poznavanje lokalnih uslova. Pitanja ljudskih prava, naravno, razmatraju se i na drugim oblicima političkog dijaloga, sve do nivoa samita.


Deklaracije i demarši
EU intenzivno koristi javne deklaracije da bi izrazila zabrinutost ili pozdravila pozitivna kretanja. U ostalim slučajevima, kada smatra da bi to bilo djelotvornije, EU koristi “demarš”, ili upućuje  privatne žalbe neevropskim zemljama.


CSDP misije i operacije
EU uvodi ljudska prava i ravnopravnost polova u glavne tokove kada je riječ o misijama i operacijama saniranja kriznih situacija sa ciljem da se obezbijede djelotvorni i održivi rezultati.


Posmatračke misije na izborima
Od 1993., EU je bila u više od 110 posmatračkih misija. Njihova svrha je pomoć partnerskim zemljama u održavanju izbora visokog standarda, kao cilja, kroz analizu izbornog pocesa i obezbjeđivanje nepristrasne i informisane ocjene izbora.


Stručne izborne misije
S obzirom na broj izbora koji se u svijetu održavaju na godišnjem nivou, EU nije u mogućnosti da odgovori na svaki zahtjev za slanje posmatračke misije. Stručna misija za izbore je alternativni instrument kojim se obezbjeđuju ulazni parametri za veće povjerenje i tokom i nakon izbornog procesa.



Pomoć na izborima
Ovdje se prati cjelokupan izborni ciklus, a ne samo konkretni izbori. Obezbjeđuje se podrška institucionalnom kapacitetu tijela za vođenje izbora, tehnička i materijalna podrška izbornim procesima, kao i dugoročnim potrebama društva.


Evropska zadužbina za demokratiju
Treba da se uskoro osnuje, prema privatnom pravu, kao fondacija i to u skladu sa belgijskim zakonima, sa sjedištem u Briselu. Ovo neće biti evropski instrument, a djelovaće nezavisno, uz podršku EU i država članica. Svrha je da se prodemokratskim aktivistima olakša i ubrza dobijanje finansijske pomoći od Evrope.


Godišnji izvještaj EU o ljudskim pravima i demokratiji u svijetu
Prvi put objavljen 1999, ovaj izvještaj sadrži aktivnosti EU u raznim tematskim oblastima, u bilatelarnim i multilateralnim odnosima. Izvještaj za 2011. Biće usvojen 25. juna 2012., istovremeno sa paketom za ljudska prava. Sadrži više informacija o navedenim temama.


 



 

Europa.ba