 |
Adisa Bećiragić, JajcePitanje kupovine domaćeg mora postati pitanje nacionalnog ponosa, obraza i elementarne pristojnosti. Ako prebacite problem na razinu visoke politike i države, neophodno je smanjivanje enormno visokih poreza i doprinosa na plaće kao i poreza na dobit, uvođenje nulte stope pdv-a na osnovne životne namirnice i lijekove, skraćivane procesa registracije i otvaranja preduzeća. Mi smo nacija koja ima sjajne prirodne resurse, ali mi to niti znamo čuvati niti znamo iskoristiti. Dakle, država je iz nekog budžeta dala nekome mogućnost da stekne godinu iskustva, ali to nije stvarni posao. Vjerujem da se promjenom zakona može učiniti da se ta sredstva usmjere na otvaranje fabrika za proizvodnju vode, halal hrane za kojom je na svjetskom tržištu velika potražnja, namještaja i slično. Jedan od bosanskih paradoksa je da izvozimo trupce, pa uvozimo namještaj dok nam fabrike za proizvodnju namještaja propadaju i radnici gladuju. |
 |
Bojan Marković, VitezKako bi se pomoglo posrnulom privatnom sektoru ekonomije, Vlada treba uraditi nekoliko međusobno povezanih radnji. Prvo, treba smanjiti broj zaposlenih u svom ogromnom administrativnom aparatu. Drugo, treba promijeniti svoj stav prema firmama u državnom vlasništvu na sličan način: tako da umjesto prodaje svog vlasništva radi kratkoročne financijske dobiti zadržavajui pri tome upravljanje, trebala bi umjesto toga prodati kontrolni paket dionica, te se tako odreći upravljanja jer je dokazano nesposobno za učinkovito upravljanje njima, zbog korupcije i nepotizma. Treće, trebao bi smanjiti nivo neplaćenih poreza, posebno u svom parafiskalnom dijelu, a financirati one budžetske linije iz prihoda stečenih od PDV-a, stvoriti progresivni sistem poreza na dohodak koji će oporezivati različite nivoe prihoda proporcionalno. Nadalje, računovodstveni standardi za mala preduzeća moraju biti znatno pojednostavljeni u odnosu na pravila i procedure kojih se veće firme moraju pridržavati. Osim toga, Vlada bi trebala povećati porezno opterećenje na uvoz i trgovinske sektore ekonomije, te usmjeriti taj prihod prema pomoći proizvodnim i izvoznim firmama. Konačno, otvaranje novih radnih mjesta treba sadržavati pomoć za start-up, a jako nam je potrebna bolja politika za male poduzetnike. |
 |
Jasmina Skopljak, VisokoBiH spada u red zemalja sa najvišom stopom nezaposlenih u Europi. Značajnu kočnicu u zapošljavanju u BiH predstavljaju visoke porezne stope, administracija i neformalno tržište, nerazivjen privatni sektor koji bi mogao pružiti nova radna mjesta. S tim u vezi neophodne su reforme kako u ovom segmentu tako i u obrazovnom sistemu (prilagoditi nastavne programe kako bi studenti mogli steći sposobnosti i vještine koje su tražene), obzirom da postojeći neadekvatan obrazovni sistem nije u mogućnosti da pripremi mlade ljude za zapošljavanje. Također, u BiH prisutni su veliki porezi na radnu snagu što je u suprotnostima s poticajima za uspostavljanje novih radnih mjesta. Posebnu pažnju potrebno je posvetiti zakonodavnim reformama u BiH, naročito po pitanju izmjena i usvajanja novih zakona iz ove oblasti, kako bi se preduzećima omogućilo jednostavnije investiranje,jednostavniji sistem registracije preduzeća (potrebno skratiti vrijeme i troškove registracije preduzeća). Uporedo sa navedenim zakonodavnim reformama neophodno je jačati borbu protiv korupcije Inicijative usmjeriti na jačanje privrednog sektora u BiH i to onih grana privrede za koje BiH ima potencijala npr.turizam, poljoprivreda, energetika, rudarsvo. Posebnu pažnju je potrebno posvetiti drvnoj industriji obzirom da je BiH jedna od najšumovitijih zemalja Evrope (cca 53% površine BiH se nalazi pod šumama) i predstavlja dobru osnovu za razvoj drvne industrije. |