Proširenje Evropske unije u 2014. i kasnije: napredak i izazovi

U setu danas usvojenih godišnjih izvještaja Evropska komisija ocjenjuje napredak koji su u prošloj godini ostvarile zemlje Zapadnog Balkana koje se žele pridružiti EU te Turska, kao i izazove koji stoje pred njima.
 
Predstavljajući godišnji paket proširenja, povjerenik Štefan Füle je rekao: ”Prije pet godina krenuli smo u jačanje kredibilnosti i transformacijske moći politike proširenja. Poseban naglasak smo stavili na tri stuba: vladavina prava u 2012. godini, ekonomsko upravljanje u 2013., a u ovoj godini, pokrećemo nove ideje za podršku reformi javne uprave. Danas ovaj pristup donosi plodove. Taj proces je kredibilan i donosi konkretne rezultate kroz reforme koje postupno trandsformišu zemlje o kojima je riječ, te unapređuje stabilnost u našem neposrednom susjedstvu.”

Temelji prije svega

Danas usvojena strategija proširenja potvrđuje pristup zasnovan na tim temeljima – vladavina prava, ekonomsko upravljanje i reforma javne uprave.

Vladavina prava je i dalje u samoj srži procesa proširenja: kako bi pokazale čvrste dokaze održivih rezultata, na početku pregovora o pristupanju zainteresirane države treba da rješavaju probleme kao što su reforma pravosuđa te borba protiv organiziranog kriminala i korupcije.

Oslanjajući se na iskustvo evropskog semestra, Komisija je pokrenula unaprijeđene procese saradnje sa zemljama proširenja s ciljem jačanja njihovog ekonomskog upravljanja, kao i kroz Nacionalne programe ekonomskih reformi, s fokusom na fiskalnu stabilnost i strukturalne reforme za unapređenje konkurentnosti i rasta.

Na koncu, nova strategija stavlja poseban naglasak na izazove u reformi javne uprave, koja je u većini zemalja proširenja i dalje slaba, sa ograničenim administrativnim kapacitetima, visokim nivoom politizacije i nedostatkom transparentnosti.

Pregled po državama

Crna Gora je poduzela daljnje korake u pregovorima o pristupanju. Otvoreno je dvanaest poglavlja. Počela je provedba reformi javne uprave. Sada su potrebni opipljivi rezultati i oni će biti ključ za utvrđivanje opće dinamike pregovora o pristupanju.
 
Otvaranje pregovora o pristupanju je bila prekretnica u odnosima EU sa Srbijom. Sada Srbija treba da ostvari održive rezultate u svojim reformskim prioritetima jer će dinamika pregovora ovisiti o napredovanju u ključnim područjima, posebno u oblasti vladavine prava i procesu normalizacije odnosa sa Kosovom. Treba stvoriti novi zamah u dijalogu između Beograda i Prištine s ciljem rješavanja ključnih otvorenih pitanja te otvaranja nove faze u normalizaciji odnosa.
  
Proces pristupanja EU u Bivšoj Jugoslovenskoj Republici Makedoiji je zapao u ćorsokak. Neophodno je djelovati kako bi se nedavni pravac unatrag preokrenuo u suprotnom smjeru, naročito u pogledu slobode izražavanja i medija, te nezavisnosti sudstva. Neophodno je hitno pronaći dogovorno i uzajamno prihvatljivo rješenje za problem u vezi s imenom države. Vlast i opozicija trebaju poduzeti korake na obnovi političkog dijaloga u parlamentu.
 
Albaniji je u junu dodijeljen kandidatski status kao priznanje za reformske napore i napredak ostvaren u ispunjavanju neophodnih uvjeta. Zemlja treba da, na održiv i inkluzivan način, nadograđuje i učvrsti reformski zamah te fokusira svoje napore na rješavanju izazova u vezi s evropskim integracijama.
 
Bosna i Hercegovina i dalje zaostaje na svom putu integracija u EU. Nakon oktobarskih općih izbora za zemlju će biti od suštinske važnosti da govori jednim glasom, provodi urgentne socio-ekonomske reforme i napreduje na svom putu ka evropskim integracijama.
 
Parafiranje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) s Kosovom* u maju ove godine predstavlja glavnu prekretnicu u odnosima EU i Kosova*. Sada Kosovo* treba ostvariti rezultate u ključnim reformama, posebno u oblasti vladavine prava.

Turska nastavlja provedbu određenih reformskih obaveza, kao što je paket demokratizacije iz 2013. godine, a poduzeti su i koraci prema rješavanju kurdskog pitanja. Međutim, postoje također osnove za ozbiljnu zabrinutost u pogledu neovisnosti sudstva i zaštite osnovnih sloboda. Aktivni i kredibilni pregovori o pristupanju pružaju najadekvatniji okvir za iskorištavanje punog potencijala odnosa EU i Turske. Otvaranje pregovora o relevantnim poglavljima o vladavini prava i osnovnim pravima obezbijedilo bi reformsku mapu puta u ovim ključnim oblastima.

Za detaljne nalaze i preporuke za svaku zemlju pojedinačno pogledajte Izvješća:

Crna Gora

Srbija

Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija

Albanija

Bosna i Hercegovina

Kosovo*

Turska

Dodatne informacije

CRNA GORA: država kandidat – podnijela aplikaciju 2008., dobila status 2010. Pregovori o pristupanju otvoreni su u junu 2012. Otvoreno je dvanaest pregovaračkih poglavlja od kojih su dva privremeno zatvorena. Proces skrininga završen je u maju 2014. Poglavlja koja se tiču vladavine prava, poglavlje 23 (pravosuđe i osnovna prava) i 24 (sloboda i sigurnost) otvorena su u decembru 2013., nakon što je Crna Gora usvojila sveobuhvatne akcione planove za ova poglavlja.
 
SRBIJA: država kandidat – podnijela aplikaciju u 2009., dobila kandidatski status u martu 2012. Dijalog između Beograda i Prištine, uz posredovanje EU, pokrenut je u martu 2011. Godine. U aprilu 2013, Beograd i Priština su postigli Prvi sporazum o principima koji uređuju normalizaciju odnosa. Reformski zamah je također ponovno oživio u Srbiji. Evropsko vijeće je u junu 2013. odlućilo da otvori pregovore o pristupanju, te je Prva međuvladina konfernecija o pristupnim pregovorima Srbije održana u januaru 2014. Pristupni pregovori su sada u toku. Također, traje analitički pregled acquis-a, ili skrining proces, a planirano je da on bude okončan u martu. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) stupio je na snagu 1. septembra 2013. godine.     

BIVŠA JUGOSLOVENSKA REPUBLIKA MAKEDONIJA
: država kandidat od 2005. godine. Država nastavlja dostatno ispunjavati političke kriterije i dostigla je visok nivo usaglašenosti sa pravnom stečevinom Evropske unije. Komisija i dalje preporučuje otvaranje pristupnih pregovora ali i žali zbog koraka unatrag koji su se desili tokom proteklih godina. Neophodno je odlučno djelovanje na rješavanju problema povećane politizacije i sve većih nedostataka u pogledu neovisnosti sudstva i slobode izražavanja, kako bi se preporuka mogla održati i u narednim godinama. I vlast i opozicija imaju odgovornost osigurati da se politička debata odvija prvenstveno u parlamentu te da doprinesu stvaranju uvjeta za njegovo ispravno funkcioniranje. Komisija šest godina uzastopno preporučuje otvaranje pristupnih pregovora. Vijeće o tome još nije donijelo odluku. Komisija smatra da bi, da su u toku skrining i diskusije Vijeća o okviru za pristupanje, ovaj proces također doprinijeo stvaranju uvjeta za pronalaženje dogovornog i uzajamno prihvatljivog rješenja problema u vezi s imenom države.

ALBANIJA: država kandidat – podnijela aplikaciju 2009. godine; kandidatski status dodijeljen u junu 2014., na osnovu ocjene Komisije da je Albanija nastavila da provodi i jača reforme, naročito u oblasti pravosuđa i borbe protiv organiziranog kriminala i korupcije. Rad na ovim pitanjima se nastavlja, uz obimne akcije protiv organiziranog kriminala povezanog s neovlaštenim prometom drogama. Za otvaranje pristupnih pregovora Albanija će trebati da konsolidira i pojača reforme u ključnim prioritetnim oblastima, posebno u pogledu vladavine prava. I vlast i opzicija imaju odgovornost da osiguraju da se politička debata odvija prvenstveno u parlamentu te da doprinesu stvaranju uvjeta za njegovo ispravno funkcioniranje

BOSNA I HERCEGOVINA
: država potencijalni kandidat – ima evropsku perspektivu kao i ostale zemlje Zapadnog Balkana. Država je i dalje u zastoju na svom putu ka evropskim integracijama, a Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju još uvijek nije stupio na snagu. Neophodno je da se lideri Bosne i Hercegovine nakon oktobarskih općih izbora odlučno angažiraju na planu sveobuhvatnih reformi. Oni treba da rješavaju socio-ekonomske probleme građana te da poboljšaju efikasnost i funkcioniranje institucija na svim nivoima vlasti, kao i međusobnu koordinaciju, što je neophodno za napredovanje na putu EU integracija.

KOSOVO*: država potencijalni kandidat – dijeli evropsku perspektivu s ostatkom regiona Zapadni Balkan. Dijalog Beograda i Prištine, uz posredovanje EU, pokrenut je u martu 2011. Prvi sporazum o principima koji uređuju normalizaciju odnosa Beograd i Priština su postigli u aprilu 2013. Pregovori s Kosovom* o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju zaključeni su i Sporazum je parafiran u julu 2014.

TURSKA: država kandidat – podnijela aplikaciju 1987. godine. Pregovori o pristupanju započeli su u oktobru 2005; 14 poglavlja je otvoreno, od kojih je jedno privremeno zatvoreno. Poglavlje 22 – regionalna politika i koordinacija strukturalnih instrumenata, zvanično je otvoreno u novembru 2013. Komisija ističe važnost toga da EU pojača svoj angažman s Turskom te tako ostane ključna odrednica reformi u državi.

ISLAND: nakon odluke Vlade Islanda pristupni pregovori su u maju 2013. godine stavljeni na čekanje.

Više informacija

Dokumenti se mogu pronaći ovdje

Europa.ba