Civilno društvo

Osnaženo civilno društvo presudna je komponenta u svakom demokratskom sistemu i kao takvog ga trebaju priznati i s njim kao takvim postupati institucije Bosne i Hercegovine.

Kao što je navedeno u Izvještaju o Bosni i Hercegovini za 2016. godinu Evropske komisije, “postignut je određeni napredak u uspostavljanju institucionalnih mehanizama za saradnju između vlada i organizacija civilnog društva (OCD), kao i u financiranju OCD iz javnih sredstava. Međutim, potrebno je izraditi strateški okvir za suradnju s potrebama civilnog društva i u punoj mjeri koristiti web platformu za e-konsultacije. Potrebne su transparentne procedure za raspodjelu javnih sredstava organizacijama civilnog društva na svim razinama vlasti.“

Povjerenik Johannes Hahn također iznova naglašava važnost civilnog društva:  “…Civilno društvo nastavlja biti ključni partner u napretku reformi; a EU nastavlja biti dragocjeni partner civilnog društva; naša politika „riješimo prvo osnovne stvari“ funkcionirat će ako se društva opredijele za promjenu. Organizacije civilnog društva ključna su poveznica između vlasti i građana; jačanje te poveznice dalo bi nadu običnim ljudima.“ (govor na 8. godišnjoj skupštini Foruma civilnog društva istočnog partnerstva, održanoj 28. i 29.11.2016. godine).

Politika EU o civilnom društvu temelji se na Smjernicama za EU podršku civilnom društvu u zemljama u postupku proširenja. Smjernice sadrže niz ciljeva, rezultata i pokazatelja koji su izrađeni za EU podršku civilnom društvu. Oni omogućuju mjerenje napretka na nivou države kao i širom regije koja je u postupku proširenja. Smjernice za period 2021-2027 su dostupne na ovom linku Smjernice za EU podršku civilnom društvu u zemljama u postupku proširenja

Više pojedinosti o organizacijama civilnog društva u BiH:

  • Prema evidenciji, postoji 22 601 registrirana udruga i fondacija.
  • Zvanični podaci iz entitetskih zavoda za statistiku i poreznih uprava o broju stalno uposlenih variraju između 3.063 i 4.247 uposlenih. To predstavlja oko 3,5% ukupno uposlenih izvan poljoprivrednog sektora u BiH.
  • Civilno društvo u Bosni i Hercegovini ima sve značajke civilnog društva u državi u tranziciji, gdje dominiraju sportsko-rekreativne udruge i udruge koje zastupaju interese određenih društvenih grupa

Neke od ključnih preporuka iz Studije mapiranja OCD u Bosni i Hercegovini od septembra 2022. godine, koju je financirala EU, za cilj imaju unapređenje:

  • sadržaja i provedbe relevantnog zakonodavstva koje se odnosi na OCD (posebno na usklađivanje zakona i podzakonskih akata – npr. Pravilnika o vođenju registra OCD) i utvrđivanje zakonske obveze za (a) održavanje tačnih online baza podataka o postojećim OCD kao i za (b) utvrđivanje radnog statusa OCD, kao osnova za pokretanje postupka prestanka OCD (slično članu Zakona o obavezi održavanja godišnje skupštine OCD). Takođe, u pogledu sadržaja relevantnih zakona, postoji potreba za pojašnjenjem potencijalnog sukoba različitih zakona u pogledu mogućnosti OCD da obavljaju privredne djelatnosti, s obzirom da ovaj segment ima veliki potencijal za održivost građanskih aktera u BiH- npr. Zakon o zaštiti potrošača u BiH ograničava privrednu djelatnost organizacija civilnog društva aktivnih u oblasti zaštite potrošača1, dok Zakon o udruženjima i fondacijama BiH predviđa da ‘Udruženje ili fondacija mogu obavljati privrednu djelatnost samo ako je osnovna svrha takvih djelatnosti ostvarivanje ciljeva utvrđenih statutom’ te takođe ‘Udruženja ili fondacije mogu obavljati nesrodne privredne djelatnosti (privredne djelatnosti koje nisu neposredno povezane sa ostvarivanjem osnovnih statutarnih ciljeva udruženja i fondacija) samo preko posebno osnovane pravne osobe2.
  • postojećeg finansijskog zakonodavstva relevantnog za OCD, koji bi omogućio savremeni temelj za OCD u obavljanju njihovih finansijskih poslova i izvještavanja. Kontni plan kao i obrasci finansijskih izvještaja trebaju biti u potpunosti prilagođeni radu OCD i potrebama uspostave baze podataka za podršku razvoju civilnog sektora,
  • transparentne dodjele javnih sredstava  organizacijama civilnog društva na osnovu raspisanih konkursa. Postojeće procijenjeno učešće od 34,4% javnih sredstava u ukupnim prihodima OCD u BiH je daleko ispod prosjeka EU (58%),
  • djelotvornog iskorištavanja postojećih (i izrada novih) Sporazuma o saradnji javnih institucija sa organizacijama civilnog društva, s obzirom da je partnerstvo ova dva sektora bitno za postizanje željenih poboljšanja u pogledu predstojećih reformi u BiH, ali i daljeg razvoja civilnog društva.

Arhiva:

 

Korisne informacije

 

Korisni linkovi:

 

Prethodni pozivi za prijedloge



Europa.ba