Sigurnost hrane, veterinarski i fitosanitarni projekti

Tokom procesa pristupanja EU, Bosna i Hecegovina (BiH) mora usvojiti, provesti i primijeniti cijeli paket propisa EU, uključujući zakonodavstvo iz Poglavlja 12 (Sigurnost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika) sa više od 100 uredbi, direktiva i odluka. Ovo je također ključno sa stanovišta pristupanja Hrvatske EU u julu 2013. koja predstavlja značajno izvozno tržište za BiH. BiH mora ispuniti odgovarajuće zahtjeve i standarde EU kako bi omogućila izvoz konkurentnih proizvoda u države-članice EU. Ispunjavanje uslova za izvoz krompira i termički obrađenog mlijeka i određenih mliječnih proizvoda u 2015. otvara dodatne mogućnosti za razvoj izvoznog potencijala i za rast u zemlji. Takav napredak očekuje se i u drugim relevantnim konkurentnim sektorima i trgovinskim oblastima vezanim za približavanje EU. Što se tiče roba biljnog i životinjskog porijekla koje podliježu odgovarajućim zahtjevima EU-e, zemlji je već odobren izvoz ribe, sirove kože, meda i šećera u EU.

Učinkoviti sistemi kontrole hrane su od suštinske važnosti za zaštitu zdravlja i sigurnost domaćih potrošača. Također su ključni i u pogledu omogućavanja zemljama da potvrde sigurnost i kvalitet svojih prehrambenih proizvoda u međunarodnoj trgovini i da budu sigurne kako uvezena hrana ispunjava relevantne uslove. Novo globalno okruženje trgovine hranom nameće znatne obaveze i zemljama uvoza i zemljama izvoza u smislu jačanja sistema kontrole hrane i provođenja i primjene strategija kontrole hrane zasnovanih na procjeni rizika.

Za Bosnu i Hercegovinu razvoj funkcionalnog sistema za provođenje pravne stečevine o sigurnosti hrane ostaje prioritet kako bi se povećala trgovina poljoprivrednih proizvoda. Zvanični kontrolni kapaciteti za sigurnost hrane, uključujući genetički modificirane organizme (GMO), veterinarsku i fitosanitarnu oblast zahtijevaju dalje jačanje.

Kroz programe IPA 2007-2012, EU je pružila podršku procesu usklađivanja zakonodavstva i standarda u ovim oblastima putem tehničke pomoći razvojnim politikama i njihovoj provedbi, inspekcijskim, savjetodavnim i laboratorijskim službama, kao i putem nabavki vakcina, dijagnostičke opreme za kontrolu hrane, veterinarske i fitosanitarne laboratorije, informatičke opreme, te drugih tehničkih resursa za relevatne službe.

Postojanje strategija za cijelu zemlju je ključni preduslov koje zemlja treba da ispuni kako bi mogla koristiti finansijsku pomoć u okviru IPA-e II. Oblasti sigurnosti hrane, veterinarstva i fitosanitarne politike nisu bile obuhvaćene IPA II programskim okvirom (2014-2017) zbog nedostatka preduslova ispunjenih od strane zemlje korisnice, prije svega zbog nepostojanja Strateškog plana ruralnog razvoja Bosne i Hercegovine. Stoga se sada očekuje da Parlamentarna skupština BiH što skorije usvoji Strateški plan ruralnog razvoja Bosne i Hercegovine. Provedbom ovog Strateškog plana za cijelu zemlju, poljoprivredno-prehrambeni subjekti i ruralne zajednice u zemlji bi ostvarili višestruke koristi, kako zbog koherentnijeg i strateškog pristupa sektoru, tako i zbog moguće finansijske podrške Evropske unije u okviru IPA-e II (2018-2020) s ciljem reforme i jačanja konkurentnosti sektora poljoprivrede i ruralnog razvoja, uključujući sigurnost hrane, veterinarstvo i fitosanitarnu oblast.

U načelu, programiranje IPA II finansijske pomoći se provodi na godišnjoj osnovi, u saradnji sa svim relevantnim akterima i usmjerava se ka korisnicima  – u ovim sektorima, to su subjekti u poslovanju sa hranom biljnog i životinjskog porijekla, kao i institucije u svrhu jačanja njihovih kapaciteta – posredstvom naših implementacijskih partnera, kako je to i do sada bio slučaj. Razrada IPA 2018 prioriteta u svim prihvatljivim sektorima, mogućih iznosa finansijske pomoći, te daljih detalja provedbene prirode će uslijediti u predstojećim stadijima procesa programiranja pomoći tokom prve polovine 2018. Ova finansijska podrška u okviru IPA-e II će biti korisna za dalji proces približavanja zemlje EU i poboljšanje njene spremnosti za kasnije faze navedenog procesa.