Privreda i trgovina

Pomoć EU u prethodnom periodu nije bila usmjerena kroz specifičnu podršku privatnom sektoru, već se odnosila na zajedničke podsektore (MSP – mala i srednja preduzeća, lokalni i regionalni ekonomski razvoj, promovisanje izvoza, konkurentne privredne grane kao što je turizam, trgovina, prava intelektualne svojine, metrologija, itd.) sve sa naglaskom na okvir razvoja privatnog sektrora.

Opis sektora sa glavnim komponentama

U oblasti politike za MSP-a mišljenje je da BiH treba da kreira odgovarajući zakonodavni i institucionalni okvir za bolju koordinaciju i implementaciju državne strategije za MSP-a. Pored toga, bolje okruženje za poslovanje biće neophodno kako bi MSP-a mogla poslovati pod sličnim uslovima u cijeloj zemlji.  
Određena poboljšanja su ostvarena u sferi slobodnog kretanja roba (standardizacija, akreditacija, analiza usklađenosti, metrologija, tržišni nadzor i zaštita potrošača), međutim biće neophodno uložiti dodatne napore kako bi se stvorili uslovi povoljni za interno tržište i spoljnu trgovinu, prvenstveno u smislu jačanja administrativnih kapaciteta i bolje koordinacije i sradnje između relevantnih institucija.

U sferi prava intelektualne svojine, potrebno je uložiti dalje napore za jačanje kapaciteta Instituta za intelektualnu svojinu u smislu administracije i sprovođenja zakona, te poboljšati saradnju između agencija koje vrše sprovođenje zakona i relevantnih aktera.

U sferi trgovine, biće potrebna dodatna pomoć i podrška u izgradnji kapaciteta i usklađivanju trgovinskog zakonodavstva sa EU acquis-em i sporazumima STO (Svjetska trgovinska organizacija), Protokoklom o pristupanju, te obavezama i aktivnostima koje one podrazumijevaju, kao i sa zahtjevima poglavljA SPP-a i CEFTA-e (Sporazum o slobodnoj trgovini za centralnu Evropu). S obzirom da je određeni napredak  ostvaren u smislu uspostavljanja funkcionalne tržišne konkurencije, neophodno je ojačati aktivnosti na pripremi same zemlje za odoljevanje međunarodnoj konkurenciji i tržišnim silama nakon pristupanja Evropskoj uniji. Državna strategija promocije izvoza još uviijek nije usvojena, a postojeći institucionalni kapaciteti za izvoz su ograničeni. 

Prethodna i tekuća pomoć (EU i drugi donatori)

Konkurentnost i razvoj MSP-a umnogome su imali koristi od prethodnih i tekućih programa pomoći. Programi pomoći EU bili su usmjereni na podršku promociji izvoza, razvoj trgovinske politike i izgradnju kapaciteta, na državne kapacitete za planiranje, te izradu ekonomske i fiskalne politike. Pored toga, pomoć je pružena i za regionalni i lokalni ekonomski razvoj, izradu politike za MSP-a i uvođenje standarda kvaliteta, razvoj turizma – u smislu izgadnje institucionalnih kapaciteta, odnosno strateškog i zakonskog okvira, marketinga i ljudskih resursa, te direktne podrške putem grantova (eko zone, staze kulturnog naslijeđa, razvoj proizvoda i marketing, te razvoj ljudskih resursa) za sufinansiranje programa za usluge restrukturisanja i poslovnog savjetovanja (Turn-Around-Management and Business-Advisory-Services -TAM/BAS) Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), kao podrška preduzećima.

Tehnička pomoć bila je usmjerena na podršku institutu za prava intelektualne svojine, razvoj konkurentske politike i jačanje konkurentskog savjeta, te razvoj zakonskog okvira za državnu pomoć. Pomoć EU odnosila se na podršku carinama i oporezivanju kroz značajne porgrame tehničke pomoći, te IT opremu za UINO. Izgradnja kapaciteta unutar UINO i dalje traje, a u okviru programa IPA 2010 predviđeno je značajno jačanje carinskog softvera.

Putem IPA-e, značajna sredstva su usmjerena u oblast slobodnog kretanja roba, prvenstveno akreditaciju, standardizaciju metrologije, tržišni nadzor, te tehničke propise, uz izgradnju kapaciteta i davanje laboratorijske opreme. CARDS i IPA omogućili su izgradnju kapaciteta za sprovođenje bi- i multilateralnih pregovora  u okviru pregovora sa Svjetskom trgovinskom organizacijom, SPP i CEFTA-om. Odvojena su sredstva i za sufinansiranje dijelova ulaznice za Bosnu i Hercegovinu za učestvovanje u 7. Okvirnom istraživačkom programu.

Drugi donatori jesu nekoliko država članica, kao što je Austrija, Njemačka, Italija, Holandija, Slovenija, Španija, Švedska i Ujedinjeno Kraljevstvo, zatim, MFI-e (međunarodne finansijske institucije), kao što je Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), Evropska investiciona banka (EIB), Svjetska banka, te drugi bilateralni donatori poput Švajcarske, Japana i Sjedinjenih Američkih Država.



Europa.ba