EU programi (ex – programi zajednice)

Strateški ciljevi


Svrha programa Zajednice je da podrže unutrašnje politike Evropske unije. Oni su u stvari akcioni programi izrađeni prije svega kao sredstvo za ispunjavanje ciljeva koje postavlja EU i njene zemlje članice, u skladu sa internim budžetskim kategorijama. Programi zajednice obuhvataju različite sektore: kulturu, medije, obrazovanje, nauku i istraživački rad, socijalnu politiku, zaštitu životne okoline, prijevoz, energetiku, konkurentnost i inovacije, pravosuđe, fiskalnu i carinsku politiku, itd.


Zemlje kandidati i potencijalni kandidati ne mogu učestvovati u programima Zajednice osim ako u korist budžeta Zajednice ne uplate finansijski doprinos koji odgovara procjeni troškova učešća njihovih građana ili tzv. „ulaznu kartu”. Evropsko vijeće je odlučilo otvariti programe Zajednice za zemlje kandidate u Kopenhagenu juna 1993. godine.


Zasnovano na solunskom planu za zapadni Balkan, odnosno kretanju na putu evropskih integracija, odlukom Evropskog vijeća od 20.06.2003. godine programi Zajednice su otvoreni i za zemlje PSP-a i to u skladu sa onim uslovima koji su ustanovljeni i za učešće zemalja kandidata, a zemljama PSP-a je dozvoljeno i da učestvuju u agencijama Zajednice, ponovo na način sličan onome koji je utvrđen za zemlje kandidate.


Usvajanje solunskog dnevnog reda je predstavljalo politički signal EU prema zemljama zapadnog Balkana koje su pozvane da učestvuju u programima i agencijama Zajednice u skladu sa istim principima koji su utvrđeni za učešće zemalja kandidata za članstvo u EU. Zajednica ima veliko iskustvo u otvaranju programa Zajednice za pridružene evropske države, s obzirom da je to već ranije urađeno sa zemljama kandidatima i zemljama Evropske ekonomske zone koje nisu članice EU.


Kada je riječ o zemljama zapadnog Balkana, uključivanje u programe Zajednice i rad agencija Zajednice im daje snažno simbolično, praktično i operativno utemeljenje u EU. Na taj način EU je omogućeno da pomaže njihove napore u procesu evropskih integracija tako što obezbijeđuje prijenos znanja i dobre prakse naročito u onim oblastima EU acquisa (zakonskog okvira EU) koje će biti centralne referentne tačke reformskih procesa na zapadnom Balkanu.


Učešće u programima i agencijama EU građanima i vlastima sa područja zapadnog Balkana daje priliku da značajno napreduju u procesu evropskih integracija. Cilj ove inicijativve je da se date zemlje i njihovi građani upoznaju sa politikama i metodama rada koje se primjenjuju u EU.
U duhu sjednice Vijeća u Solunu, Evropska komisija je 3.12.2003. godine Vijeću uputila Komunikaciju o „Pripremama zemalja zapadnog Balkana za učešće u programima i agencijama Zajednice” broj COM (2003) 748 završna verzija od 3.12.2003. Komunikacijom se utvrđuju osnovni principi i smjernice za učešće u programima Zajednice.


Bitno je napomenuti da zemlje kandidati i potencijalni kandidati mogu koristiti finansijska sredstva EK u okviru Instrumenta predpristupne pomoći (IPA) za učešće u programima Zajednice, odnosno za plaćanje većeg dijela „ulazne karte” za pojedine programe Zajednice. Plaćanje ulaznice je zasnovano na sufinansiranju – svaka država može zatražiti da se do 90% vrijednosti ulazne karte za prvu godinu učešća izmiri iz IPA fondova. Za sve naredne godine, procenat ili stvarna vrijednost dijela koji se izmiruje iz IPA fondova bi se morao umanjiti.


Kako BiH može učestvovati


Preduslov za učešće PSP zemlje u programima Zajednice je potpisivanje bilateralnog Okvirnog sporazuma (FA) između Evropske unije i date PSP zemlje kojim se propisuju opšti principi učešća te zemlje u programima Zajednice. Okvirni sporazum između BiH i EK je potpisan 22.11.2004. godine. Usvojen je i ratifikovan 8.01.2007. godine. Potpisivanjem FA, BiH je pozvana da učestvuje u 24 programa Zajednice (navedenih u Aneksu I na FA, vidi pod Dokumenti).


Za svaki pojedinačni program Zajednice Evropska komisija mora potpisati Memorandum o razumijevanju (MoU) sa svakom zemljom koja u njemu učestvuje. MoU utvrđuje pravila za učešće, a naročito neophodne administrativne kapacitete, planirani finansijski doprinos, mehanizme za učestvovanje u upravljanju programom, te odredbe o finansijskoj kontroli (MoU za FP7, vidi pod Dokumenti).
Direkcija za evropske integracije (DEI) je BiH koordinator za programe Zajednice. Ona obezbjeđuje prikupljanje podataka i kontakt sa različitim službama Evropske komisije koje su nadležne za programe Zajednice zavisno od sektora/oblasti. Jedinica u okviru DEI Sektora za koordinaciju EU pomoći se bavi programima Zajednice, angelina.pudar@dei.gov.ba, +387-33-703-168.


Programi u kojima BiH ima pravo učešća


Bosna i Hercegovina (BiH) trenutno učestvuje u dva programa EU: 7. okvirnom programu Evropske unije za istraživački rad i tehnološki razvoj u periodu 2007.-2013. (FP7), te Tempusu i programima u oblasti kulture za period 2007.-2013. Predviđeno je da od 2012. godine učestvuje i u „Evropa za građane”, Programu medija 2007., te eventualno i u Programu za poduzetništvo i inovacije (EIP). Cilj BiH je da se pridruži i programu „Cjeloživotno učenje” (samo centralizovane aktivnosti) te „Sigurniji internet + programi” početno sa 2013. godinom.
 
Kada je riječ o finansijskoj pomoći u gore pomenutim oblastima, za plaćanje ulazne karte za program FP7 za period od tri godine (2009., 2010., 2011.) IPA fondovi su korišteni u iznosu od 4 miliona eura, dok je BiH doprinjela sa 0,5 miliona eura (ukupna vrijednost ulazne karte za 2009. je iznosila oko 1 milion eura, za 2010. oko 1,5 miliona eura, a za 2011. oko 2 miliona eura).

80% ulazne karte za programe u oblasti kulture za sve tri godine u periodu 2009.-2011. u iznosu od 50,000 eura će biti sufinasirano iz IPA fondova, dok se iz IPA-e svake godine izdvaja 2,4 miliona eura za program TEMPUS.



Dokumenti


Opcije za učešće zemalja kandidata i potencijalnih kandidata
http://www.delbih.ec.europa.eu/files/docs/fiche/ComProgCCandPCCsparticipationinCPsENG.pdf



Europa.ba