Proces stabilizacije i pridruživanja

Politika Evropske unije prema zemljama zapadnog Balkana je definisana u okviru Procesa stabilizacije i pridruživanja (PSP) koji je Evropska komisija pokrenula u maju 1999. godine. Na Zagrebačkom samitu u novembru 2000. godine, na sastanku vođa iz EU i iz zemalja zapadnog Balkana, potvrđeno je jasna posvećenost Procesu stabilizacije i pridruživanja.

Odgovarajući na ponudu EU u smislu perspektive za članstvo, te pomoći da se to i postigne, BiH se obavezala da će ispoštovati dogovorene političke i ekonomske kriterije. Uslove poznate kao Kopenhagenški kriteriji je usaglasio Savjet EU u Kopenhagenu 1993. godine i oni podrazumijevaju:

•    Političke kriterije: stabilne institucije koje garantuju demokratiju, vladavinu zakona, ljudska prava i poštivanje/zaštitu manjina;

•    Ekonomske kriterije: funkcionalna tržišna ekonomija sposobna da se nosi sa konkurencijom i tržišnim snagama u EU;

•    Kapacitete za preuzimanje obaveza koje sa sobom nosi članstvo u EU, uključujući i poštivanje ciljeva političke, ekonomske i monetarne unije.

U svojoj suštini, PSP služi kao okvir za pregovore između EU i zemalja zapadnog Balkana sve do njihovog eventualnog pridruživanja. Kao takav, PSP ima tri cilja:

•    stablizovanje zemalja i ohrabrivanje njihove tranzicije u tržišnu ekonomiju;

•    promovisanje regionalne saradnje;

•    pripremanje države za članstvo u EU.

Snažno se ohrabruje bliskija saradnja između zemalja u regionu, naročito u vidu sklapanja sporazuma o slobodnom trgovanju i intenzivnijem sarađivanju na pitanjima sadržanim u Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), naročito onima koji su od zajedničkog interesa.

PSP je progresivno partnerstvo u kome EU svakoj zemlji nudi mješavinu trgovinskih koncesija, ekonomske i finansijske pomoći i ugovornih odnosa.

Sporazumi o stabilizaciji i pridruživanju

Napredak u procesu stabilizacije i pridruživanja dovodi do uspostavljanja ugovornog odnosa između zemlje i EU poznatog kao Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP). SSP je sredstvo koje pruža formalne mehanizme i vremenske okvire za reforme koje će BiH približiti standardima EU.

Od potpisivanja SSP-a institucije BiH su pod obavezom da postojeće zakone i buduće zakonodavstvo postepeno usklade za propisima EU. Institucije BiH su također obavezne pobrinuti se za potpunu primjenu postojećeg i budućeg zakonodavstva.

Sljedeća tijela EU-BiH uspostavljena su kako bi se osigurala ispravna implementacija SSP-a:

– Parlamentarni odbor za stabilizaciju i pridruživanje – forum zastupnika iz Parlamentarne skupštine BiH i Evropskog parlamenta.

– Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje – čine ga članovi Vijeća EU i članovi Evropske komisije zajedno sa predstavnicima Vijeća Ministara BiH, a odgovorno je za nadzor nad implementacijom SSP-a;

– Odbor za stabilizaciju i pridruživanje – tijelo na tehničkom nivou koje pomaže Vijeću za SiP u izvršenju svojih dužnosti.

– Odbor za stabilizaciju i pridruživanje može osnovati pododbore u svrhu odgovarajuće implementacije obaveza.

U ranim fazama provođenja SSP-a pravno usklađivanje treba se fokusirati na osnovne elemente pravne stečevine za Unutrašnje tržište, kao i na druga trgovinska pitanja. Proces pravnog usklađivanja mora se provoditi na osnovu programa koji usaglase Evropska komisija i BiH. Ovaj ključni dokument jasno definira odgovornosti i obaveze svakog nivoa vlasti u odnosu na cijeli proces.

Izrada takvog programa u BiH još uvijek se očekuje.

Osnovni elementi SSP-a tiču se ‘četiri slobode’ i mjera za primjenu i provedbu standarda i normi EU u svim područjima:

  • Promocija integracije BiH u zajednicu demokratskih zemalja;
  • Poštivanje principa međunarodnog prava i vladavine zakona;
  • Poštivanje demokratskih principa, ljudskih prava i slobode medija;
  • Razvijanje tržišne ekonomije;
  • Gajenje regionalne saradnje;
  • Promocija slobodnog protoka roba;
  • Unapređenje ekonomskog rasta i konkurentnosti;
  • Uspostavljanje učinkovitih institucija; Smanjenje kriminala i korupcije;
  • Unapređenje kvaliteta života građana;
  • Promocija boljeg obrazovanja i stvaranje novih radnih mjesta;
  • Unapređenje regionalne energetske i transportne infrastrukture.

Mehanizmi SSP-a reforme redaju po prioritetu, oblikuju ih prema najboljoj praksi EU, pomažu u rješavanju problema i nadgledaju sveukupnu implementaciju.

Potpuna i učinkovita implementacija SSP-a je preduslov za svaku dalju ocjenu EU o perspektivi pristupanja zemlje.

 

‘Trenutna situacija’

Nakon što je Bosna i Hercegovina 2015. podržala Pismenu izjavu, a u skladu sa Zaključcima Vijeća od 15. decembra 2014., postignuti su potrebni uslovi za stupanje na snagu SSP-a 1. juna 2015. SSP je zamijenio Privremeni sporazum o trgovini i trgovinskim pitanjima na snazi od 1. jula 2008.

Očekuje se da će vlasti u Bosni i Hercegovini početi sa implementacijom Reformske agende usaglašene 2015. kako bi BiH mogla podnijeti kredibilan zahtjev za članstvo u EU.