~ kolumna objavljena u Oslobođenju, Nezavisnim novinama i Večernjem listu

*****

Iz perspektive proizvodnje energije, Bosna i Hercegovina je blagoslovljena. Sa svojim sunčanim jugom, vjetrovitim planinama i zavidnim bogatstvom vodnih resursa, ova zemlja bi mogla biti centar obnovljivih izvora energije na Zapadnom Balkanu. Zelena tranzicija počinje i završava sa energijom i Bosna i Hercegovina bi mogla uživati u jeftinoj, čistoj i održivoj energiji za svaki dom i radno mjesto.

I pored ovih prirodnih prednosti, Bosna i Hercegovina i dalje proizvodi 60% svoje energije koristeći jedan od najprljavijih resursa – ugalj. Nažalost, većina termoelektrana u zemlji su stare i kao takve zagađuju više nego je potrebno. Termoelektrane, stara vozila i domaćinstva koja se griju na fosilna goriva s visokim udjelom ugljika u starim pećima dovode do toga da su gradovi i industrijske regije u Bosni i Hercegovini danima među najzagađenijima na planeti, čime su djeca i odrasli osuđeni na preventabilne respiratorne i druge bolesti. Prema istraživanju Svjetske banke, oko 3300 ljudi u ovoj zemlji svake godine prerano umre zbog zagađenja zraka.

Najtragičniji aspekt toga je da je to potpuno nepotrebno. Resursi služe da omoguće korjenite promjene koje će donijeti koristi za sve: za zdravlje i novčanike građana, okoliš, uticaj na klimatske promjene i privredu Bosne i Hercegovine. Potrebna je samo politička volja i hrabrost da se iskoriste prilike koje se nude. Osim toga, Bosna i Hercegovina se Pariskim klimatskim sporazumom obavezala na energetsku tranziciju, te bi napredak u tranziciji zemlju doveo na korak bliže EU.

EU je izdvojila devet milijardi eura za Ekonomski i investicioni plan za Zapadni Balkan, za koji se očekuje da će donijeti dodatnih 20 milijardi eura investicija. Okosnica ovog plana je podrška energetskoj i zelenoj tranziciji i pomoć zemljama Zapadnog Balkana u prelasku na održivije izvore energije. Ipak, dok govorimo da su zelena i energetska tranzicija dobri za sve, bit će i uticaja na one koji rade u industrijama koje zagađuju. Upravo je iz tog razloga EU namijenila finansijske resurse za pomoć zajednicama u Kaknju i Lukavcu i povezala ih sa tradicionalno rudarskim regijama iz Češke i Bugarske kako bi dobili stručnu podršku za proces tranzicije od uglja.

Pored toga, i pojedinačne zemlje članice EU takođe pružaju podršku energetskoj i zelenoj tranziciji na bilateralnoj osnovi. Švedska, koja trenutno predsjedava Vijećem EU, je glavni bilateralni donator u ovoj oblasti u Bosni i Hercegovini.

Zajedno sa UNDP-om, kao jednim od naših ključnih partnera za energetsku i zelenu tranziciju Bosne i Hercegovine, danas će nas ugostiti višestranački Zeleni klub poslanika, na čelu sa Sašom Magazinovićem, na diskusiji u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, a koja će okupiti zvaničnike, civilno društvo i privatni sektor. Naša ključna poruka će biti da su energetska tranzicija i bolja životna sredina moguće. Nastavit ćemo pružati podršku Bosni i Hercegovini i sarađivati sa novoformiranim vlastima na uvođenju promjena.

Energetska i zelena tranzicija nije važna samo za čišću životnu sredinu, ključna je i za postizanje energetske sigurnosti. Uskoro ćemo obilježiti godinu dana od početka ničim izazvanog i neopravdanog agresorskog rata koji je Rusija punim intenzitetom pokrenula protiv Ukrajine. Rat je prije svega izazvao neizmjerne patnje Ukrajinaca. Ali su akcije Rusije dovele i do rasta cijena širom Evrope, uključujući Zapadni Balkan. Sve je to moguće ublažiti političkim djelovanjem.

EU je spremna podržati tu tranziciju. Teren je već pripremljen zahvaljujući švedskoj podršci koju provodi UNDP. Sistem je uspostavljen i sada je vrijeme za intenziviranje aktivnosti kroz fondove EU. Kroz energetski paket EU, koji je predsjednica von der Leyen najavila tokom svoje posjete Zapadnom Balkanu, izdvaja se 50 miliona eura trenutne pomoći za ugrožene porodice u BiH kao podrška uslijed rasta cijena, te 20 miliona eura za podršku energetskoj efikasnosti u domaćinstvima i kompanijama. Iako je direktna podrška važna i izraz je solidarnosti EU, dugoročna tranzicija, za koju EU takođe osigurava finansijsku pomoć, donijet će i značajnije koristi za građane BiH u vidu jeftinije, čiste energije, kao i veće energetske nezavisnosti.

Potencijal za energetsku tranziciju je trenutno ozbiljno ograničen pravnim okvirom, koji onemogućava velika ulaganja. Važan prvi korak u tom pravcu bio bi da novoformirane vlasti pokažu posvećenost energetskoj tranziciji usvajanjem Nacionalnog energetskog i klimatskog plana kao i nacrta Strategije Bosne i Hercegovine za zaštitu životne sredine do 2030. godine i dalje. Time bi se otključale investicije iz EU i međunarodnih finansijskih institucija.

Usklađivanje sa zakonodavstvom EU u oblastima energije i zaštite životne sredine bi donijelo dodatne koristi i investicije. Takođe bi odgodilo uvođenje Mehanizma EU za prilagodbu granica ugljika za Bosnu i Hercegovinu, kojim bi se inače, u bliskoj budućnosti, uveli visoki porezi na izvoz električne energije proizvedene iz uglja u Bosni i Hercegovini.

U ovakvom scenariju niko ne gubi. Kvalitet života i zdravlje građana BiH zavise od toga. EU je svjetski lider kada je riječ o klimatskim akcijama, i nema razloga da to ne bude i Bosna i Hercegovina. Došlo je vrijeme za to.