Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine predstavilo je u Sarajevu studiju pod nazivom „Mapiranje odgovora na govor mržnje u Bosni i Hercegovini: Situaciona analiza i izvještaj o mapiranju“. Dokument je izrađen uz podršku Evropske unije i Vijeća Evrope.
Dokument daje sveobuhvatan pregled trenutne situacije u Bosni i Hercegovini (BiH) postavljajući jasnu mapu puta prioritetne mjere u rješavanju govora mržnje na sistemskom nivou. Osim toga, dokument o mapiranju ima za cilj da produbi razumijevanje specifičnosti govora mržnje i dostupnih pravnih lijekova u BiH kako bi se postavila osnova za efikasnije rješavanje problema.
Bojana Urumova, šefica Ureda Vijeća Evrope u Sarajevu rekla je ovim povodom: „Kao društvo, ne smijemo dozvoliti da se govor mržnje normalizuje. Ovim analitičkim izvještajem mi pravimo prvi korak ka razumijevanju bavljenja govorom mržnje u Bosni i Hercegovini. Zaista je vrlo dobro što vlasti u Bosni i Hercegovini pokazuju spremnost da se bave govorom mržnje na sistemski način i što su svi koji su doprinjeli studiji iskazali jaku posvećenost.“
Thorsten Afflerbach, šef Odjela za inkluziju i anti-diskriminaciju, istakao je da je „metodologija ovog mapiranja inovativna, te da gleda na govor mržnje kao složenu pojavu, zavisnu od niza faktora. Razdvajanje ovih faktora takođe pomaže da se identifikuje šta treba da se uradi, u veoma različitim oblastima, uključujući korištenje standarda navedenih u najnovijoj preporuci Vijeća Evrope o govoru mržnje, usvojenoj u maju 2022.“
Najnoviji izvještaj Evropske komisije protiv rasizma i netolerancije (ECRI) o Bosni i Hercegovini i nedavna Preporuka Komiteta ministara Vijeća Evrope svojim državama članicama o borbi protiv govora mržnje (CM/Rec. 2022/16), pozvali su vlasti da zajedno s organizacijama civilnog društva i međunarodnim organizacijama razviju sveobuhvatne strategije za sprječavanje i borbu protiv govora mržnje.
„Rješavanje govora mržnje ne znači ograničavanje ili zabranu slobode govora. To znači spriječiti da govor mržnje eskalira u nešto opasnije. Govor mržnje, ako se ne riješi, mogao bi dovesti do neprijateljstva i nasilja. Borba protiv diskriminacije i promovisanje integracije su među našim glavnim političkim prioritetima unutar EU, kao i u odnosima sa zemljama u regionu i svijetu. Moramo se suočiti s tim na svakom koraku i ne možemo šutiti ni na jedan aspekt diskriminacije i netolerancije“, rekao je Gianluca Vannini, šef operativnog odjeljenja III (društveni razvoj, civilno društvo i prekogranična saradnja), EU Delegacija u Bosni i Hercegovini.
Lazar Prodanović, predsjedavajući zajedničke komisije za ljudska prava BiH koji je bio dio radne grupe za izradu dokumenta je rekao: „Izabrani zvaničnici u zakonodavnoj vlasti treba uvijek ličnim primjerom da ukazuju na značaj spriječavanja govora mržnje, isti javno osuđuju i donošenjem i usklađivanjem legislative iz ove oblasti stvaraju ambijent visokog stepena tolerancije u multietničkom i demokratskom društvu BiH.“
Prije same prezentacije dokumenta, Saliha Đuderija, pomoćnica ministra u Ministarstvu za ljudska prava i izbjegice BiH, navela je : „Kroz zajedničke aktivnosti koje podržava Evropska unija i uz podršku ekspertize Vijeća Evrope, dokumentom Mapiranje odgovora na govor mržnje u Bosni i Hercegovini će pomoći našim nastojanjima da doprinesemo društvenoj koheziji i jasno definiramo i naglasimo odgovornosti i uloge državnih organa i drugih ključnih dionika u sprječavanju i suzbijanju govora mržnje.“
Ovaj dokument je razvijen kroz inkluzivno aktivno učešće ukupno 34 relevantna subjekta, uključujući predstavnike državnih institucija, oba entiteta i Brčko Distrikta, Institucije ombudsmana, medija, međunarodnih organizacija i civilnog društva. Njegov razvoj podržan je u okviru zajedničkog projekta Evropske unije i Vijeća Evrope „Promocija različitosti i jednakosti u Bosni i Hercegovini“, koji je dio zajedničkog programa „Horizontal Facility za Zapadni Balkan i Tursku 2019 – 2022“.