Međunarodni dan sjećanja i dostojanstva žrtava zločina genocida i njegove prevencije: izjava visokog predstavnika/potpredsjednika Evropske komisije Josepa Borrella

Godine 1948., Generalna skupština Ujedinjenih nacija izrazila je zgražanje svijeta nad zločinima Drugog svjetskog rata i opredjeljenje da se takvi zločini nikada više ne dopuste. Tim povodom, usvojena je prva ikada povelja o ljudskim pravima.

Iz pepela Drugog svjetskog rata nastat će Evropska unija. U njenoj samoj suštini su odbrana ljudskih prava i zaštita od masovnih zločina, s ciljem da se istorija nikada ne ponovi.

Rano djelovanje je najbolje polazište. Zajedno sa UN-om i partnerima širom svijeta, EU radi na jačanju globalne zaštite ljudskih prava i adresiranju znakova ranog upozorenja.

Kroz svoj Akcioni plan za ljudska prava i demokratiju za period 2020. do 2024. godine, EU ima za cilj borbu protiv netolerancije, uznemiravanja i nasilja na osnovu etničkog porijekla, vjere ili uvjerenja. Nedavna strategija EU-a za borbu protiv antisemitizma ima za cilj da EU učini globalnim liderom u ovoj oblasti, bilo na svom teritoriju ili putem vanjskog djelovanja.

Radimo na promociji odgovornosti i pravde i na zaštiti prava žrtava na pravdu i reparaciju. Podržavamo Međunarodni krivični sud, kao jedini stalni i nezavisni sud na svijetu za istrage i procesuiranje najtežih zločina. Unutar EU-a, Evropska mreža kontaktnih tačaka za osobe odgovorne za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine osigurava saradnju između domaćih vlasti u istragama i procesuiranju takvih zločina.

Mladi imaju ključnu ulogu u promociji pravde i pomirenja i borbi protiv nasilnog ekstremizma. Ove godine je fokus na njima. Rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a 2250 (2015.) o mladima, miru i sigurnosti poziva na mehanizme koji uključuju mlade kako bi promovisali kulturu mira, tolerancije, međukulturnog i međureligijskog dijaloga te obeshrabrili učešće mladih u djelima nasilja, terorizma, ksenofobije i svim oblicima diskriminacije. EU je u potpunosti uključena. Predstojeći akcioni plan za mlade u vanjskom djelovanju EU-a učinit će angažman mladih centralnim elementom vanjske politike i javne diplomatije EU-a, olakšavajući smisleno uključivanje mladih u odlučivanje i donošenje politika.

Danas su 152 države strane potpisnice Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida. Blizu smo njenoj univerzalnosti. Sve preostale države trebaju ratifikovati ovu Konvenciju.

U znak sjećanja na sve žrtve genocida, EU nastavlja raditi na cjelovitoj zaštiti globalne populacije od ovih užasnih zločina, borbi protiv kršenja prava i nastojanjima na okončanju nekažnjivost.

Europa.ba