Liberalizacija viznog režima: Komisija objavila izvještaj o kontinuiranom ispunjavanju zahtjeva u zemljama Zapadnog Balkana i Istočnog partnerstva

Komisija je danas predstavila svoj četvrti izvještaj o praćenju EU-ova bezviznog režima s Albanijom, Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom, Sjevernom Makedonijom i Srbijom te Gruzijom, Moldovom i Ukrajinom. Izvještaj je usmjeren na mjere poduzete 2020. kako bi se odgovorilo na preporuke iz trećeg izvještaja u okviru mehanizma suspenzije izuzeća od obaveze posjedovanja vize. Za zemlje čiji su državljani manje od sedam godina izuzeti od obaveze posjedovanja vize (Gruzija, Moldova i Ukrajina) izvještaj sadržava i detaljniju ocjenu drugih mjera poduzetih kako bi se osiguralo kontinuirano ispunjavanje mjerila. U izvještaju se zaključuje da sve predmetne zemlje i dalje ispunjavaju zahtjeve za liberalizaciju viznog režima te da su ostvarile napredak s obzirom na prošlogodišnje preporuke. Uz to, ističu se i područja u kojima svaka zemlja treba uložiti dodatne napore. Navodi se i da kretanje bez viza i dalje donosi pozitivne ekonomske, društvene i kulturne koristi državama članicama EU-a i partnerskim zemljama.

Komesarka za unutrašnje poslove Ylva Johansson ističe: „Putovanje bez viza između EU-a i zemalja Zapadnog Balkana i Istočnog partnerstva je značajno postignuće. Iako su ograničenja povezana s pandemijom bolesti COVID-19 značajno utjecala na mobilnost, zemlje Zapadnog Balkana i Istočnog partnerstva čiji državljani ne moraju posjedovati vizu moraju unaprijediti svoje upravljanje migracijama i azilom te više raditi na borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala.“

Migracije, azil i saradnja u području ponovnog prihvata

Pandemija bolesti COVID-19 i povezana ograničenja putovanja značajno su utjecali na migracije i mobilnost prema EU-u. Velika većina onih koji su putovali u EU učinila je to s legitimnim razlozima. Iako su sve ocijenjene zemlje poduzimale mjere za suzbijanje nezakonitih migracija, potrebno je intenzivnije raditi na rješavanju tekućih problema:

  • Broj zahtjeva za azil značajno se smanjio u proljeće 2020. Međutim, nekoliko zemalja treba i dalje raditi na suzbijanju neosnovanih zahtjeva za azil koje podnose njihovi državljani, među ostalim i učešćem u Evropskoj multidisciplinarnoj platformi za borbu protiv krivičnih djela (EMPACT) i daljom organizacijom ciljanih informativnih kampanja.
  • Iako su se stope vraćanja smanjile zbog ograničene dostupnosti letova, nastavlja se dobra saradnja u području vraćanja i ponovnog prihvata između država članica i zemalja učesnica.
  • Unatoč ukupnom smanjenju broja nezakonitih prelazaka granice, i dalje su potrebna poboljšanja u području upravljanja granicama i migracijama. Kapaciteti za prihvat u nekim zemljama Zapadnog Balkana i dalje izazivaju zabrinutost, posebno u Bosni i Hercegovini.
  • Sporazume o statusu između Frontexa i Sjeverne Makedonije i Bosne i Hercegovine trebalo bi finalizirati i provesti bez odlaganja.
  • Kako bi se osiguralo dobro upravljanje migracijama i sigurnosnim okruženjem, što je preduslov za kontinuirano ispunjavanje kriterija za liberalizaciju viznog režima, ocijenjene zemlje moraju osigurati dalje usklađivanje s viznom politikom EU-a.

Javni red i sigurnost

Sve ocijenjene zemlje nastavile su poduzimati mjere za sprečavanje i borbu protiv organizovnog kriminala. Međutim, potrebno je više raditi na rješavanju problemâ unutarnje sigurnosti:

  • Zemlje bi trebale poduzeti mjere za djelotvornu borbu protiv organizovanog kriminala, finansijskih prevara i pranja novca, posebno boljom koordinacijom među tijelima za provođenje zakona.
  • Korupcija na visokoj razini i dalje izaziva zabrinutost. U nekim je slučajevima borba protiv korupcije otežana zbog ograničenih kapaciteta, pravnog statusa agencija za borbu protiv korupcije te malog broja osuđujućih presuda u slučajevima korupcije koji završe na sudu (posebno u Moldovi i Ukrajini).
  • Zemlje čijim državljanima nije potrebna viza, a koje dodjeljuju državljanstvo u zamjenu za ulaganja trebale bi ukinuti takve programe kako bi se spriječilo državljane drugih zemalja kojima je potrebna viza da zaobiđu EU-ov postupak izdavanja viza za kratkotrajni boravak i dubinsku procjenu povezanih migracijskih i sigurnosnih rizika.

Naredni koraci

Komisija će i dalje pratiti ispunjavanje zahtjeva za liberalizaciju viznog režima u okviru sastanaka viših dužnosnika, redovnih sastanaka Pododbora za pravosuđe, slobodu i sigurnost te bilateralnih i regionalnih dijaloga EU-a i zemalja čiji državljani ne moraju posjedovati vizu. Za zemlje Zapadnog Balkana to će se praćenje odvijati i u okviru redovnih izvještaja o proširenju i, ovisno o slučaju, pregovora o pristupanju EU-u. Komisija će o tome barem jednom godišnje izvještavati Evropski parlament i Vijeće.

Kontekst

EU trenutačno ima bezvizni režim sa 61 zemljom. U skladu s tim režimom državljani trećih zemalja koji imaju biometrijski pasoš mogu bez vize boraviti na schengenskom području 90 dana u periodu od 180 dana. Na putnike izuzete od obaveze posjedovanja vize koji ulaze u schengensko područje od kraja 2022. primjenjivat će se evropski sistem za informacije o putovanjima i odobravanje putovanja.

U okviru osnaženog mehanizma suspenzije izuzeća od obaveze posjedovanja vize, donesenog u martu 2017., Komisija prati kontinuirano ispunjavanje zahtjeva za liberalizaciju viznog režima u trećim zemljama za čije je državljane izuzeće od obaveze posjedovanja vize odobreno prije manje od sedam godina kao rezultat dijaloga o liberalizaciji viznog režima te o tome najmanje jednom godišnje podnosi izvještaj Evropskom parlamentu i Vijeću.

Današnji izvještaj je četvrti takav izvještaj u okviru mehanizma suspenzije izuzeća od obaveze posjedovanja vize. Prvi izvještaj o mehanizmu suspenzije izuzeća od obaveze posjedovanja vize objavljen je u decembru 2017., drugi u decembru 2018., a treći u julu 2020.

Podaci iz ovog izvještaja odnose se na kalendarsku godinu 2020., prema potrebi s ažuriranim podacima za 2021.

Državljani Crne Gore, Srbije i Sjeverne Makedonije mogu bez vize putovati u EU od decembra 2009., a državljani Albanije i Bosne i Hercegovine od kraja 2010. Bezvizni režim s Moldovom stupio je na snagu u aprilu 2014., s Gruzijom u martu 2017., a s Ukrajinom u junu 2017.

Više informacija

Četvrti izvještaj u okviru mehanizma suspenzije izuzeća od obaveze posjedovanja vize

Radni dokument službi Komisije

Pitanja i odgovori

Osnaženi mehanizam suspenzije izuzeća od obaveze posjedovanja vize